Primjena deponatora gnojiva za dubinsko deponiranje fosfora i kalija u uzgoju drvenastih kultura (vinova loza, maslina i ostale voćarske kulture)
Fosfor i kalij predstavljaju dva esencijalna hraniva elementa u uzgoju vinove loze. Oba se elementa najčešće primjenjuju u jesenskoj-zimskoj gnojidbi. Razvojem mehanizacije vinograda, počinje i intenzivna primjena posebnog oruđa za dubinsko deponiranje gnojiva tzv. deponator. Problem u primjeni deponatora su izričiti stalni prohodi i uglavnom ista radna dubina kroz višegodišnje razdoblje. Stoga dolazi do koncentracije fosfora i kalija samo u jednoj uskoj zoni, gdje su ti elementi onda i toksični. Zbog tako visoke koncentracije u malom volumenu tla, korijenje ne ulazi u tu zonu i hraniva ostaju praktički neiskorištena. Ovim radom daje se i znanstvena potvrda o vrlo ograničenom učinku deponatora u vinogradarskoj proizvodnji.
U uzgoju drvenastih kultura (vinova loza, maslina i ostale voćarske kulture) jesenska gnojidba fosforom i kalijem predstavlja redovit i važan agrotehnički zahvat. Kako je većina drvenastih kultura sredinom jeseni završila godišnji vegetacijski ciklus, pristupa se provedbi jesenske gnojidbe. Na temelju rezultata analize tla sastavlja se program gnojidbe. Ovisno o kvaliteti meliorativne gnojidbe prije podizanja nasada, kao i same tehnologije uzgoja, količina gnojiva u jesenskoj gnojidbi se značajno razlikuje, ali u svakom slučaju radi se o relativno višim količinama gnojiva.
Kako bi se povećala učinkovitost gnojidbe (vrlo često je primjena ograničena pojavom kišnih perioda i više vlažnosti tla) u provedbu mjere uključuje se upotreba različitih priključaka na osnovnim strojevima (traktorima). Jedan od takvih priključaka, koji je i predmet ovog istraživanja je deponator gnojiva.
Deponator gnojiva je jednostavni priključak, koji se sastoji od spremnika za gnojivo i jednog ili više radnih tjela za umetanje gnojiva u tlo. Radi se o priključku, koji zbog specifičnog načina rada (stalnog prolaza radnog tijela kroz masu tla) zahtjeva i traktore veće snage. Upotreba većih strojeva, zbog njihove veće mase, značajno potiče problem zbijanja tla. Kako su prohodi u vinogradima i modernim voćnjacima stalni (po istom tragu) povećanje zbijenosti tla je neizbiježno. No, osim zbijenosti, problem postaje i sam način rada. Naime, deponator radi stalno na istoj dubini, te se u vrlo uskoj zoni iza radnog tijela, nalazi vrlo visoka količina gnojiva. Upravo stoga, provedeno je istraživanje o učinkovitosti primjene deponatora u gnojidbi rodnih vinograda.
Istraživanje je provedeno u proizvodnom vinogradu, na sorti Merlot (podloga Kober 5BB), koji je podignut 1986. godine na antropogeniziranim crvenicma Porečkog vingorja. Godišnja doza primjene je 450 kg/ha (NPK 7:20:30) kroz period duži od 10 godina, na radnu dubinu od 30 cm.
Tablica 1. Način uzimanja uzoraka tla
| Oznaka uzorka | Opis uzorka tla | Dubina |
| 1. | Uzorak tla iz zone rada deponatora | 30 cm |
| 2. | 15 cm ispod uzorka 1. | 45 cm |
| 3. | 15 cm desno od uzorka 2. | 45 cm |
| 4. | 15 cm lijevo od uzorka 2. | 45 cm |
| 5. | 45 cm desno od radne zone tijela deponatora | 30 cm |
| 6. | 45 cm lijevo od radne zone tijela deponatora | 30 cm |
Tablica 2. Proračun stvarne raspodjele gnojiva u radnoj zoni deponatora
| Uzorak | Masa tla (g) | Masa gnojiva (g) | Maseni postotak gnojiva u masi tla (%) |
| A | 10,46 | 3,06 | 29,25 |
| B | 4,87 | 1,08 | 22,17 |
| C | 5,12 | 0,98 | 19,14 |
| D | 23,49 | 5,12 | 21,79 |
| Prosjek | 23,08 | ||
U prvom dijelu istraživanja provedeno je uzorkovanje tla iz zone (dubine) rada radnog tijela deponatora (Tablica 2). Kako se može vidijeti prema podacima iz tablice, prosječni maseni postotak kreće se u rangu 19,14-29,25%. Već iz navedenih podataka može se vidijeti da se primjenom deponatora u tlu stvara određena zona („traka“) u kojoj se nalazi vrlo visoka količina gnojiva, daleko iznad granice toksičnog djelovanja na korijen biljke. Stoga je teško očekivati da će se u neposrednoj zoni radnog tijela/dubine rada zateći znatnija masa korijena vinove loze. Drugi, tehnološki problem koji se uočava iz istih podataka je nejednolika raspodijela gnojiva, od prosječno 19 do 29 masenih postotaka. Tehnološki, deponatori gnojiva su jednostavni priključci koji imaju prijenos okretnog momenta sa straženjeg vratila trakotora. Promjenom brzine kretanja traktora, dolazi i do promjene brzine vratila, a samim time i nejednolike distiribucije gnojiva u tlu.
Tablica 3. Rezultati analize kemijskih parametara
| Uzorak | pH (voda) | pH (KCl) | Organska tvar (%) | N (%) | P2O5 (mg/100 g tla) | K2O (mg/100 g tla) |
| 1. | 6,89 | 6,51 | 1,72 | 0,22 | 113,70 | 60,0 |
| 2. | 6,43 | 5,49 | 1,11 | 0,16 | 9,80 | 35,0 |
| 3. | 7,33 | 6,89 | 1,89 | 0,10 | 8,52 | 16,0 |
| 4. | 7,36 | 6,69 | 1,38 | 0,09 | 9,17 | 17,0 |
| 5. | 7,35 | 6,86 | 1,93 | 0,10 | 9,10 | 15,0 |
| 6. | 7,37 | 6,71 | 1,69 | 0,10 | 8,00 | 16,0 |
Detalji rada deponatora u vinogradu
U drugom dijelu istraživanja, bilo je potrebno utvrditi količinu hraniva, napose fosfora i kalija, te ostalih kemijskih parametara u uzorcima tla u vinogradu (Tablica 3). Uzorci tla uzimani su prema opisu u tablici 1. Prema podacima iz tablice 3 vidljivo je da u samoj zoni rada deponatora (dubina radnog tijela) količina fosfora i kalija izrazito visoka. Radi se o vrlo nepovoljnom tehnološkom aspektu; s jedne strane količina hraniva je vrlo visoka, gotovo toksična, te se u navedenoj zoni ne nalazi korijenje vinove loze, s druge strane zbog slabe pokretljivosti, napose fosfora, količina hraniva izvan navedene zone je vrlo niska.
Na temelju rezultata ovog istraživanja moguće je zaključiti slijedeće
Navedeno istraživanje je jedno od prvih istraživanja na temu višegodišnje primjene deponatora u vinogradima, te su potrebna daljnja detaljna istraživanja iz tog područja.
Autor: dr.sc. David Gluhić dipl.ing.agr., Foto: RGBStock
Izvori
Tagovi
Partner
Funtana,
Hrvatska
tel: 0911435129,
e-mail: david.gluhic@gnojidba.info
web: http://www.gnojidba.info
Čak 70 % vinskih regija moglo bi nestati zbog klimatskih promjena?
Belje obnavlja vinograde, ovog mjeseca zasađeno 22,6 hektara novih nasada
Arhivska vina najstarije slovenske vinarije dostižu cijenu i do 54.000 eura
Studentska vina iz požeške Zlatne doline sada su postala i tržišno vidljivija
Vremenske prilike pogoduju plamenjači i pepelnici vinove loze, zaštitite ju
Belje obnavlja vinograde, ovog mjeseca zasađeno 22,6 hektara novih nasada
Studentska vina iz požeške Zlatne doline sada su postala i tržišno vidljivija
Arhivska vina najstarije slovenske vinarije dostižu cijenu i do 54.000 eura
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Pa koga zanima domaća poljoprivreda ? VLADINU HPK , sigurno NE ! Isto ne zanima to ni hrvatske političare , koji nemaju veze o poljoprivredi , a Više [+]
