Pretraga tekstova
Venje 2006. je nešto najbolje što sam dosad napravio!
Poznati vinogradar i vinar iz Hrnjevaca u kutjevačkom kraju, Ivan Enjingi, u nedjelju je, na blagdan sv. Vinka, predstavio svoje novo vinsko blago.
Kao i svake godine, na Vincekovo se kod Enjingija okupilo mnogo njegovih prijatelja i ljubitelja vina iz svih krajeva Hrvatske, kako bi zajedno s njim obilježili otvaranje sezone vinogradarskih radova te blagoslovili vinograd.
Glasoviti je vinar ovogodišnji blagdan svetog Vinka iskoristio i za još jedan važan događaj - predstavio je javnosti svoje vino Venje 2006., kupažu pet bijelih sorti - rizlinga, sauvignona, traminca, sivog pinota i graševine.
»Venje 2006. je nešto najbolje što sam dosad napravio! Sigurno je za stepenicu bolje od šampionskog Venja iz 1998. godine s kojim sam osvojio titulu svjetskog prvaka na Decanterovu ocjenjivanju vina 2004. godine u Londonu. To je, dakle, vino ozbiljne međunarodne klase, vino za velika natjecanja«, ističe Ivan Enjingi, čiji je trijumf 2004. godine Decanter obilježio velikim naslovom: »Hvala Bogu za hrvatska bijela vina!«.
I dok je Venje 1998. koje je osvojilo titulu svjetskog šampiona, činila kupaža pet spomenutih sorti kasne berbe, priznati je vinar s Venjem 2006. doista otišao nekoliko stuba iznad - riječ je o kupaži pet izbornih berbi!
»Prvo Venje, koje je bilo znatno 'siromašnije' od ovoga sada, postalo je svjetski prvak sa šest godina. Ništa nema na brzinu i za manje od pet godina ne može se ništa očekivati. Sada dolazi pravo vrijeme za Venje 2006. To je vino za budućnost i moći će se piti i za 15 godina«, najavljuje Enjingi.
Lani se kutjevački vinar svjetskoga glasa okrunio još jednom prestižnom nagradom. Naime, u Parizu mu je dodijeljena nagrada International Star for Quality koju mu je uručila međunarodna udruga Business Initiative Directions.
Članovi su te udruge predstavnici uspješnih svjetskih kompanija i oni svake godine dodjeljuju nagrade onima koji su na svjetskoj razini pridonijeli razvoju svoje branše. Ove je godine nagradu primilo 100 ljudi iz cijeloga svijeta, od poljoprivrednika do znanstvenika, a jedini vinar među njima bio je Ivan Enjingi.
Nagrađen je u kategoriji Zlatna dostignuća zbog ekološke proizvodnje vrhunskih vina, jer je kompletnu proizvodnju postavio na potpuno ekološkim načelima i jedan je od rijetkih hrvatskih vinara koji se može pohvaliti ekološkom markicom na vinu.
Na svoje trsove, ponosno ističe, već 28 godina nije bacio niti grama umjetnog gnojiva niti je koristio bilo kakva kemijska sredstva. Zbog toga, uz 50 hektara vinograda, Enjingi ima tako i nekoliko hektara livada i pašnjaka za ekološki uzgoj dvjestotinjak krava i goveda koji imaju samo jedan zadatak - »proizvodnju« stajskog gnojiva.
Enjingi je stoga posebno ponosan na tu nagradu, jer je sada i njegova ekološka proizvodnja prepoznata i u svjetskim okvirima, baš kao i vina koja već godinama osvajaju nagrade gdje god se pojave.
Autor: MAJA SAJLER GARMAZ
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje