Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ekološki uzgoj
  • 09.11.2010.

Ekološki uzgoj vinove loze

Nadin najekološkije mjesto u Hrvatskoj

  • 12.920
  • 485
  • 0

Ekološkom uzgoju posljednjih desetljeća daje se prednost pred konvencionalnim i integriranim načinima proizvodnje u svim tradicionalno vinogradarskim zemljama. Nasuprot tom europskom, a i svjetskom trendu, u Hrvatskoj je u sustavu ekološke proizvodnje svega 308 ha pod vinovom lozom. Žitelje Zadarske županije veseli činjenica da je veći dio tih površina upravo u našoj županiji (preko 80 ha).

Tko su naši ekološki vinogradari?

Najekološkije mjesto u Hrvatskoj, mjesto s najvećim brojem ekoloških proizvođača je Ravnokotarski, drevni Nadin. Željko, Mile i Slavko Vrsaljko, Božo, Ljubo, Martin, Veselko i Marko Glavić, Šime i Joso Škaulj,Ante Šestan, Milenko Nimčević,Lubo Brzoja i Živko Vinketa, njih 14 proizvođača na gotovo 50 ha proizvode vinsko grožđe po ekološkim principima, bez uporabe mineralnih gnojiva i kemijskih zaštitnih sredstava, a kontrolirano od strane ovlaštenih nadzornih stanica.

U prilog kvalitete ovih vina govori i činjenica da su čak tri vina dobila oznakuvrhunsko vino" („Nadinska rana" Željka Vrsaljka te „Cabernet sauvignon" i „Merlot" Šime Škaulja).

Iz vinograda Bože Bačića u Podgrađu, nadomak Benkovca dolazi nam četvrto vino s oznakom „vrhunsko", a proizvodnja se odvija na gotovo 18 ha od samog početka po ekološkim principima. Rajko Arbanas u Smilčiću, PZ Maslina i vino u Tinju, te Jurjević vina d.o.o. na otoku Silbi također proizvode ekološko vinsko grožđe.

Što je osobitost ekološke poljoprivredne proizvodnje?

Ekološka ili organska poljoprivredna proizvodnja je zakonski definirana kao « Poseban sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka i krajobraza, povećanje prinosa i otpornost biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, sukladno s međunarodno usvojenim normama i načelima».

Upravo kemijska sredstva koja se koriste za borbu protiv bolesti i štetočina i uporaba mineralnih gnojiva u konvencionalnoj proizvodnji su najveća smetnja održivom gospodarenju prirodnim resursima. Smanjenjem primjene pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija, te ekološkim zbrinjavanjem otpada iz poljoprivrede možemo Zemlju sačuvati za buduće naraštaje i konzumirati nadziran i označen proizvod.

Upisnik, čišćenje tla i nadzor

Sva ranije navedena gospodarstva koja su u sustav ekološke proizvodnje ušla upisom u Upisnik ekoloških proizvođača pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja morala su provesti 3 godine u tzv. «prijelazno organskoj - ekološkoj proizvodnji». Prijelazni period se određuje radi čišćenja tla, odnosno otklanjanja ostataka pesticida u tlu do pravilnikom određene prihvatljive razine i usvajanja agrotehnike ekovinogradarstva, jer samo u zdravom tlu raste zdrava biljka.

Stoga je kod ekološke proizvodnje nužno iz primjene isključiti ili staviti pod nadzor:

  • mineralna gnojiva i pesticide (klorirani ugljikovodici, organski fosfati i karbamati), poliklorirane bifenile, atrazinske herbicide);
  • teške metale i potencijalno toksične elemente (kadmij, živa, olovo, molibden, kobalt, nikal, bakar, krom i cink, ali i molibden, arsen, zlato, aluminij i dr.);
  • biostimulatore (hormonski preparati i tireostatici);
  • lijekove (antibiotici, sulfonamidi i druga kemoterapeutska sredstva u veterini);
  • nitrate i nitrite;
  • sjemenski odnosno sadni materijal proizveden na «konvencionalan» način;
  • genetski modificirane organizme (biljne i životinjske).

Gnojidba u ekološkom vinogradarstvu nema samo ulogu osigurati vinovoj lozi hranjiva nego i poboljšati plodnost tla poticanjem aktivnosti živih organizama u tlu na aktivnost. Osim zelene gnojidbe leguminozama, u ekološkom vinogradarstvu primjenjuje se gnojidba stajskim gnojem, kompostom, kominom, slamom, komercijalnim organskim gnojivima (uz suglasnost nadzorne stanice), morskim algama i proizvodima od algi, biodinamičkim i homeopatskim preparatima. Količina biljkama dostupnog dušika u tlu ne smije biti veća od 70 kg/ha godišnje, odnosno 150 kg/ha u trogodišnjem razdoblju. Mineralna gnojiva dopuštena za dopunsku gnojidbu su kameno brašno poznatog sastava, kalij-magnezij, ali uz prethodnu analizu i preporuke nadzorne stanice, sirovi fosfati poznatog podrijetla i sastava s dopuštenim sadržajem teških metala, sporo razgradivi gnojidbeni vapnenci (kalcijev karbonat, dolomitni vapnenac, vapnenci od školjki i algi) i magnezijski dodaci, mineralni kalij niskog sadržaja klora, magnezijska gnojiva i mikroelementi (elementi u tragovima). Od aktivatora kompostiranja dopušteni su mikrobiološki aktivatori, biodinamični i biljni pripravci (čajevi, ekstrakti).

Posebnosti gnojidbe i zaštite ekonasada

U ekološkom vinogradarstvu iako je zabranjena uporaba sintetičkih sredstava ne znači da nije dopušteno nikakvo „prskanje". Loza se može tretirati sredstvima koja jačaju nespecifičnu otpornost biljaka i agroekološkog sustava, a nisu izravno usmjerene protiv bolesti i organizama životinjskog podrijetla: biljni preparati (čajevi i ekstrakti), preparati od algi, propolis, mlijeko i proizvodi od sirutke, homeopatski i biološko-dinamički preparati.

Jedna od najznačajnijih mjera u regulaciji bolesti i štetnika u vinogradu obzirom na izraziti monokulturni karakter je povećanje broja i raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta pri čemu zatravljivanju pripada počasno mjesto. No, pri izboru zaštitnih sredstava bitno je odabrati ona koja ne narušavaju prirodnu ravnotežu u agroekološkom sustavu i ne opterećuju okoliš opasnim kemijskim tvarima.

Sigurnost i kvaliteta hrane je osnovni preduvjet za osvajanje ne samo domaćeg nego i globalnog tržišta, stoga pred nama stoji veliki izazov da krenemo od prijave postojeće ili nove proizvodnje nadzornoj stanici, a pritom ćemo se educirati i svladavati sve prepreke baš kao što to čine naši vinogradari sa početka priče.

Autor: Gordana Dragun


Povezana biljna vrsta

Vinova loza

Vinova loza

Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]

Izvori

Zadarski list


Tagovi

Vinogradarstvo Ekološki uzgoj Vinova loza Vinarstvo Vino Upisnik Gnojidba Zaštita vinograda

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

PODUZETNICI u djelatnosti proizvodnje vina prošle su godine ostvarili neto dobit od 5.7 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 141.6 posto, pokazuje analiza koju je danas objavila Financijska agencija (Fina). Prema podacima iz... Više [+]