Dr.sc. Vlado Babić: Hrvatskim vinima treba dobra marketinška strategija

Povodom priznanja kojega je vinarija Misna vina d.o.o. iz Đakova dobila na ovogodišnjoj Sabatini, kao šampion vinske scene Hrvatske, boravili smo u Strasbourgu gdje su i njihova vina na poziv naše europarlamentarke Marijane Petir predstavljena na mjestu donošenja regulative - EU parlamentu. Tim povodom, pomalo o svemu, razgovarali smo s predstavnikom vinarije dr.sc. Vladom Babićem, dugogodišnjim dionikom domaće vinske scene. 

Povijest Misnih vina iz Trnave kao vinarije seže nekoliko stotina godina u prošlost? 

U Đakovu i okolici postoji duga tradicija proizvodnje grožđa i vina, zahvaljujući mikroklimatskim uvjetima, podlozi, radu ljudi i njihovom znanju koje ih danas čini čuvarima vinarske baštine. Na 30 hektara vinograda koliko Misna vina imaju, dominantna sorta je traminac, zatim graševina, chardonnay te cabernet sauvignon od crnih vina. Proizvodnja je isključivo usmjerena na proizvodnju vrhunskih vina. Prije tri godine slavili smo i tristo godina postojanja naše vinarije. Godina 1716. je referentna, kada je biskup Bakić pokrenuo intenzivniju proizvodnju, a kasnije ju njegovi nasljednici i nastavili. Naime, biskupi su uvijek bili nositelji gospodarskog razvoja na tom području. 

Na tih 30 hektara, osim što proizvodimo redovna vrhunska vina, mislim da smo prepoznatljivi i po proizvodnji predikatnih vina izborne berbe i ledene berbe. Predikatna su ona vina koja nastaju nakon redovite berbe ili tehnološke zriobe. Nakon te berbe grozd ostaje na trsu izvjesno vrijeme. Ukoliko je jesen povoljna, dobra, to grožđe ostaje na trsu do zime. I kada temperatura bude tri dana uzastopce -7°C, tada se grožđe bere i dobijamo ledenu berbu. 

Predikatna se vina procjenjuju temeljem postotka šećera, a tako se i kategoriziraju pa imamo kasnu berbu, izbornu berbu, izbornu berbu bobica, izbornu berbu prosušenih bobica i ledenu berbu. 

Ledena berba perjanica proizvodnje

Na koncu, upravo je ledena berba i odnijela prvo mjesto na Sabatini?  

Da, je. Smatramo da je to vino vrhunsko vino. Berba je bila 2009. godine, i ono je perjanica naše proizvodnje. 

Nije svaka godina povoljna za ledene berbe. Koliko godina mora proći da biste dobili odlično vino ledene berbe? 

Svaka godina je jedinstvena, neponovljiva. Mali dio vinograda ne oberemo, ostavimo ga tijekom jeseni. Ukoliko procijenimo da je jesen suha, topla, to grožđe stoji na trsu i čekamo zimu. Ukoliko je jesen kišovita, beremo ga i od njega nastane predikat, kasna berba. Ne radimo ledenu berbu svake godine, ovisno od procjeni, svake treće, četvrte godine jer se radi o izuzetno skupoj proizvodnji. To je vino o kojem se priča i koje donosi zlato, ali je načelno govoreći za ovo tržište preskupo. 

Vlasnik Misnih vina je Đakovačko-osječka nadbiskupija?  

Da, još od 1716. godine kada Đakovo postaje biskupsko sjedište, od tada postoji i Misno vino. 

Vlado Babić: Misno vino mora biti čisto

Kada govorimo o distribuciji vina, piju li se vaša vina u svim župama prvo naše nadbiskupije, a onda i u drugim nadbiskupijama? Pomaže li vam taj kanal i nadalje u plasmanu vina?

Nisu sve župe u Hrvatskoj obavezne uzimati naše vino, mada u liturgiji prilikom misa, to vino mora biti čisto. Naime, mi proizvodimo vino po kanonskim odredbama o vinu, a ono regulira izvornost i čistoću vina. Dakle, župe nisu obavezne, mada veliki broj župa i biskupija uzima upravo naše vino za svoje potrebe. 

Kada govorite o čistoći vina, postoji li konkurenata na tržištu, specijaliziranih vinarija za vina koja se koriste u liturgiji?

Postoje dvije, tri vinarije koje proizvode misna vina, u Istri i kod Varaždina. Isto je vezano za tamošnje biskupije, mada proizvodnja ne mora biti nužno pod kapom biskupije. Važno je da su proizvedena po kanonskim odredbama.  

Koliki je obujam Vaše proizvodnje? Koliko boca izađe iz Vaše vinarije i koji su vam glavni kanali prodaje s obzirom da tek manji dio završi u liturgijskim kaležima? 

Na 30 hektara zemlje proizvedemo oko 170.000 litara vina godišnje. Uglavnom prodajemo buteljirana vina. Dio prodajemo kao otvorenu robu u maloprodaji u našem podrumu. Uglavnom manji dio završava u pakiranju od 5 litara za naše potrebe, a drugo, buteljirano putem distributera završava u trgovačkim lancima Zagreba i Splita. 

Kolika je bila prošlogodišnja prosječna izlazna cijena?

Nismo pretjerano skupi, pratimo ostale vinare. Cijena je oko 30 do 35 kuna po butelji, s PDV-om. 

Konverzija vinograda pomoću vinske omotnice

Kako gledate na budućnost, imate li razvojnih ambicija? 

Prije dvije godine izvadili smo 5 hektara vinograda pa ove godine vršimo konverziju nasada na toj zemlji. U te svrhe smo jednim manjim dijelom koristili i vinsku omotnicu. Sada čekamo novu putem koje planiramo izvršiti konverziju još 5 ha vinograda tako da će na koncu vinogradi biti u prosjeku 15 godina stari. 

Kada je riječ o omotnicama, jeste li uspjeli "uzeti" što EU novaca, osim spomenutih vinskih omotnica? 

Nažalost nismo, zato što smatramo da zasada sami možemo riješiti ono što planiramo, osim već spomenute konverzije vinograda. Takav pothvat je danas jako skup, 20 do 30 tisuća EURa da bi se digao jedan hektar vinograda, zbog čega smo tražili i još ćemo tražiti sredstava putem vinske omotnice. 

Hoćete ostati na tragu istih sorata ili ćete nešto mijenjati u sortimentu na novih 5 hektara? 

S obzirom da smo prepoznatljivi po tramincu, koji je naša dominantna sorta i imamo ga 40% u svojoj proizvodnji, planiramo i ostati na tom tragu. Nema smisla na 30ha vinograda zasaditi sedam, osam sorti, zato ćemo se zadržati na tramincu, graševini, chardonnayu te cabernet sauvignonu i merlotu od crnih vina. 

Koliko Misna vina imaju zaposlenih? 

Vinarija ima 11 stalno zaposlenih djelatnika, podrumara i vinogradara, a kada su u pitanju veći radovi kao što su berba i rezidba, tu se pojačamo sa 5 do 6 djelatnika. 

Možemo vas očekivati i na sljedećoj Sabatini s kakvim novim vinom? 

Da, ali ćemo idući puta pokušati s graševinom, redovna proizvodnja. Više nećemo ići s predikatima jer smatramo da nema potrebe slati vino koje je već pobijedilo. Krenut ćemo s novim vinima koja dolaze pa ćemo vidjeti gdje se nalazimo na vinskoj sceni u Hrvatskoj. 

Znači, dat ćete prostora i ostalima da uzmu kakvo šampionsko mjesto? 

Da, dat ćemo i ostalima. Šalim se, mislim da su svi vinari dobri. U današnje vrijeme, u velikoj količini proizvodnje vina, većina je uložila u tehnologiju, u znanje i dobri su vinogradari, a što je još važnije, dobri su podrumari. Sva su vina u Hrvatskoj korektna, odlična i nadam se da će tako i ostati. 

Ne možemo pratiti niske cijene uvoznih vina

Kada gledate vinsku scenu u kojoj ste dugo godina, kako ocjenjujete pomake koje je Hrvatska napravila u odnosu na neke svjetske trendove, barem unazad 10 do 15 godina? 

U Hrvatskoj imamo veliku proizvodnju vina u dvije regije, kontinentalnoj i primorskoj. Dakle, krenuvši od Iloka, preko Erduta, Belja, Kutjeva, to su sve veliki proizvođači koji drže oko 35 milijuna litara proizvodnje vina, i sva su ona dobra. Da ne govorimo o primorskom dijelu, od Istre, dolje do Dubrovnika koji imaju vrhunska crna vina. Svi su puno uložili u tehnologiju, znanje i svi pokušavaju to vino plasirati na vanjsko tržište. Koliko ćemo uspjeti, to ne ovisi samo o kvaliteti i o nama nego o puno drugih faktora. 

Naša cijena vina je kroz ovakvu proizvodnju veća u odnosu na sva ona vina koja dolaze u Hrvatsku. Zakon o vinima mora biti dosta strog, zaštititi našu prozivodnju, odnosno naše vinare jer puno je vina u zadnje vrijeme ušlo iz Srbije, Makedonije, Kosova koja su bila dobra vina, ali s niskim cijenama koje mi ne možemo pratiti. Znamo da je kupovna moć građana jako niska, zbog čega uzimaju vina koja su jeftinija, što u konačnici ne mora nužno značiti da su loša. 

Pomoću marketinga do svog dijela kolača 

Što je u Hrvatskoj glavni izvozni adut za budućnost? 

Teško je govoriti o tome. Svaka veća vinarija pokušava napraviti nešto pojedinačno. Kada se pokušavamo probiti na neko svjetsko tržište, s našim višim proizvodnim cijenama, teško prolazimo. Nismo toliko prepoznatljivi, nismo dovoljno napredovali u marketinškom smislu. Vjerujem da je vrijeme pred nama, da svi tako razmišljamo i da ćemo uz pomoć promocije pronaći svoje mjesto na tržištu. 

Dakle, možemo zaključiti da se Hrvatska mora pametnije pozicionirati i složiti dugoročnu marketinšku strategiju?

U zadnje vrijeme možemo primjetiti različite udruge vinara i vinogradara koji pokušavaju naći rješenje kako zajednički izaći na tržište i marketinški se pozicionirati prepoznatljivim pristupom. Vidjet ćemo što kaže inozemno tržište, koja će vina biti najbolja, najkvalitetnija, kako mijenjati navike ljudi, kako ih educirati. Nadam se da će naša vina postati priznata na tržištu te da će zaintrigirati kupce da ih kušaju i kupe.