Domaće bačve od 140 godina starog slavonskog hrasta za vrhunska domaća vina

Rast domaće proizvodnje vrhunskih vina donedavno nije pratio razvoj proizvodnje bačvi za njihovo dozrijevanje, unatoč svom drvnom potencijalu kojeg imamo.

A koliko god u nekim drugim metrikama, ljestvicama i tablicama bili u problemu pri komparaciji s drugim državama, s biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.

"Danas je naš model šumarstva upravo rješenje za čitavu EU", rekao je okupljenim agrarnim novinarima mr.sc. Zdenko Bogović predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika (HSUPŠ) tijekom obilaska privatnih šuma u okolici Našica. Tu se u jednom bloku nalazi bogatstvo jedinstvenog šumskog ekosustava na 4.000 hektara površine, a što je ne tako davno denacionalizirano i vraćeno potomcima našičkih grofova Pejačević. 

Što je baš aktualnim primjerom - na početku se novog programskog razdoblja na EU razini puno govori o nužnosti zelenih politika, a u kontekstu šumarstva i izazovima degradacije brojnih europskih šuma - kao posljedice dugogodišnjeg zapadnjačkog pristupa prirodi kao biznisu.

"Mi te probleme nemamo", kaže Bogović. Dapače u ovim je ravničarskim šumama danas živo. Uređuju se ceste, žiruju mangulice, skuplja i izvozi sadni materijal (žir), provode se projekti, gospodari se i zanavlja po planovima i sekcijama, a sve u skladu s FSC certifikatom i njegovim strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. "Oni tek sad govore o zelenoj ekonomiji, a mi tako gospodarimo već 250 godina", kaže čovjek koji rukovodi ovim šumama.

Oni uz to upravljaju i s 11.000 hektara na obroncima Krndije, staništu slavonskog hrasta kitnjaka (Quercus petraea) starog 140 godina, a odakle između ostalog dolaze i dužice (element bačve) ekstra fine strukture goda za bačve visoke kvalitete i trajnosti.

I baš je to posebno dobra vijest za ovaj kraj, a i sve domaće vinare - da se odnedavno i dio ove drvne mase prerađuje u barrique bačve - ponajviše od hrasta kitnjaka, ali i bagrema, duda, divlje trešnje, kestena i jasena.

Iz Našica u domaće vinarije 5.000 bačvi godišnje

"To što mi radimo, u Bruxellesu zovu cirkularna ekonomija", dometnuo je Bogović aludirajući na činjenicu da se drvo obrađuje u neposrednoj blizini šume te tako na više načina pomaže ekonomiji ove zajednice, ali otkrio i više ambicija mlade tvrtke Auris barrels d.o.o. u našičkoj industrijskoj zoni.

"Na godinu proizvodimo oko 5.000 komada barrique bačvi - od 50 do 1000 litara linijski, a veće, sve do 40.000 litara radimo ručno", pojasnio je Darko Prevolšek, voditelj proizvodnje bačvi dok smo obilazili pogone te objasnio kako je dužica cijepana te prirodno sušena 24-36 mjeseci prema strogim tehnološkim pravilima.

Saznali smo da je u pripremi i postavljanje linije za izradu velikih bačvi i badnjeva do 20.000 litara za koju već imaju spremljenu dužicu u debljinama od 50, 60, 80 mm.

Oni danas zapošljavaju 50 radnika i najveća su bačvarija u Hrvatskoj. Nedavno su investirali u opremu, koriste provjerenu slovensku tehnologiju vrlo visoke preciznosti obrade, a imaju i velike planove.

"Prvi cilj je opremanje hrvatskih podruma te sljubljivanje domaćih vina s bačvama iz slavonskog hrasta", kaže Marija Labrtić, direktorica tvrtke i dodaje kako upravo završavaju narudžbu za projekt Osilovac (Feravino) bačvi ukupnog kapaciteta cca 150.000 litara - većeg i manjeg obujma - od 1.000 do 5.000 litara.

Njihovi se proizvodi mogu naći i u nekim drugim domaćim vinarijama kao što su Kutjevo, Erdutski vinogradi, Badel 1862 i drugima, a vjeruju i u veliki potencijal plasmana u zemlje našeg okruženja. 

Domaći vinari su donedavno bili prisiljeni u nedostatku drugih rješenja okrenuti se uglavnom talijanskim i francuskim proizvođačima. "Nema smisla da mi naš hrast izvozimo u Italiju, pa od njih kupujemo bačve za naša vina", konstatira Bogović i napominje kako su konkurentni te da su uvjeti rada i plaće daleko iznad prosjeka sektora.

Plaće iznad prosjeka sektora

Rado ističu kako je kod njih prosječni neto dohodak na razini 7.500 kuna, a minimalni - početnički je 5.000 kn, a uz koji dolaze i dodatci za Božić, Uskrs i godišnje odmore. Također, za svako novorođeno dijete djelatnika isplaćuju 10.000 kn neto potpore čime žele mlade obitelji dodatno poticati na ostanak u ovim krajevima gdje je iseljavanje bilo najizraženije. 

Da osiguraju i budući stručni kadar. stipendiraju i srednjoškolce s 1.000 kn mjesečno kroz cijelu godinu.

Tvrtka je osnovana kao dio auric oak grupacije nastale njemačko-hrvatskim poslovnim partnerstvom. 

Vole reći da su pozitivan primjer tvrtke iz drvnog sektora koja nema Ugovor s Hrvatskim šumama i ne koristi povlaštene cijene sirovine, a istovremeno isplaćuje iznadprosječne plaće, proizvodi vrhunske proizvode te investira u nove projekte.