Pretraga tekstova
Neviđeni eksperiment
Isključujući predikatne, kasne berbe brane noću zbog temperature ispod ledišta, prvi put u povijesti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, prve količine čuvenog plavca malog sa strmog položaja Dingač, od kojeg se dobiva prvo hrvatsko zaštićeno vino dingač, obrane su i prerađene noću.
Berbu pod reflektorima i zvijezdama organizirali su PZ i Vinarija “Dingač” iz Potomja i njihov poslovni partner “Badel 1862” kako bi, prvenstveno enološki, izveli eksperiment noćne berbe, radi skraćivanja vremena i smanjenja temperaturne razlike grožđa od berbe do prerade.
Iz prve noćne berbe dingača, stručnjaci potomske vinarije i “Badela” proizvest će oko 2300 litara vrhunskog vina što će, nadaju se oni, uz dobar marketing, biti i novi iskorak u proizvodnji ovog svjetski nagrađivanog pelješkog vina.
U proljeće 2011. ljubitelji vina imat će prigodu ocjenjivati rezultat ovog pionirskog projekta, a ujedno i donijeti odluku o načinu buduće proizvodnje dingača kako bi, možda, noćna berba istisnula dnevnu.
Autori ideje za sada tek najavljuju da će oko 3000 butelja dingača iz ovogodišnje noćne berbe na etiketi zadržati znak jedinstven u svjetskom vinarstvu - magarca, upotpunjen podatkom o godini i satnici berbe.
Dingač se, inače, prvih dana jematve trga na višim položajima, izloženijima suncu, a berba će se nastaviti i tijekom idućeg tjedna. Pet zadružnih vinarija i brojni pelješki privatni vinari počet će ovih dana berbu i preradu bijelih sorti grožđa, uglavnom maraštine (rukatca), koja je na poluotoku zastupljena sa 5,7 posto.
Berba i otkup plavca malog koji je u strukturi sortimenta najzastupljenija sorta na Pelješcu sa 94 posto, prema najavama peljeških vinogradara započet će u prvim danima listopada.
Česte i obilne ovoljetne kiše uzrok su pojave bolesti vinove loze peronospore koja je u većoj mjeri “poharala” vinograde, što Pelješčanima nije davalo veliku vjeru u ovogodišnju berbu.
Srećom, posljednjih dana lijepo i sunčano vrijeme vratilo je optimizam težacima pa se, iako će grožđa biti manje nego prijašnjih godina, nadaju prosječnoj kvaliteti.
Prema rezultatima izrade vinogradarskoga katastra Pelješca, na poluotoku je u Upisniku 1021 hektar vinograda. Položaj dingača proteže se na oko 80 hektara vinograda. U Upisniku je registrirano 900 proizvođača grožđa, zaštitu zemljopisnog podrijetla imaju 63 proizvođača, od kojih 15 proizvođača dingača, dok su na poluotoku 133 zaštićena vina.
PZ ‘Dingač’ osnovan je 1902., a danas je u vlasništvu 330 zadrugara koji raspolažu sa 500 hektara vinograda, a na dingač otpada 80 hektara. Godišnje proizvedu oko 300 vagona grožđa koje se ‘pretoči’ u gotovo dva milijuna litara vina. Dingač se godišnje (oko 130-140 tisuća litara), gotovo u ravnomjernim količinama proda na domaćem tržištu i u izvozu. Od 2005. godine u nove nasade i modernizaciju vinarije investirano je 19,5 milijuna kuna, a tijekom idućih 15 godina, u svakoj se kalendarskoj godini namjerava investirati minimalno 3,5 milijuna kuna.
Autor: Biljana Okmažić
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?