Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ilegalan svinjac
  • 12.04.2018. 15:00

Denis Rako: Ilegalni svinjac ugrožava Vina otoka Paga

Vlasnika ilegalnog svinjca Općinski sud u Pagu kaznio je sa 600 kuna. Za usporedbu, kad sam svojedobno na etiketi za vino otisnuo 0,75 lit., a ne 0,75 l. mene je za taj nenamjeran propust inspekcija kaznila s 10.000 kuna. Znači, kod nas se više isplati onima koji rade na crno, rezignirano zaključuje Rako.

Foto: Arhiva Denisa Rake
  • 1.883
  • 130
  • 0

Spala knjiga na Denisa Raku. Može se i tako reći jer, osim njegovog Gegića,  na svim otocima zadarskog arhipelaga nema niti jednog registriranog vina s oznakom Hrvatski otočni proizvod (HOP). Ovaj, zabrinjavajući podatak iznio je Božo Novaković, tajnik Hrvatske udruge vinarskih gradova. "Dok na svim drugim otocima, od Krka, Cresa, Brača, Hvara, Korčule imamo razvijeno vinogradarstvo i vinarstvo, na zadarskim otocima to nije slučaj", rekao je Novaković.

Ni njemu, kaže, nije jasno zašto su vinogradi na većini otoka  Zadarske županije potpuno napušteni i to galopirajućom brzinom. Još do 1990. godine  na zadarskim otocima pod vinogradima bilo je  229 hektara dok prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi danas ima manje od  40 hektara pod vinogradima. Gdje je nekada bila loza, tu i tamo su posađene masline, ali  većina  vinograda je zarasla u šikaru i makiju.  Na Ugljanu, Dugom Otoku  pa i Pašmanu, vinove loze, osim na rijetkim lokacijama praktički više i nema, a kako sada stvari stoje nema nikakavih naznaka da će se stanje popraviti.

Paško polje pretvoreno u pašnjake

Ni područje  najvinarskijeg otoka Paga nije ostalo pošteđeno. Od devedesetih cijelo područje grada Paga, uključujući i Povljanu, u velikom je padu. U cijelom Paškom polju ostala su dva manja vinograda, Svi ostali su iskrčeni i pretvoreni u pašnjake za ovce.

Smrad iz ilegalnog svinjca tjera mu goste, a pomoć nadležnih izostaje

“Dok su drugi vadili ja sam sadio”, kaže Denis Rako, koji je uz pomoć oca Ljube na pet lokacija podigao 2.000 loza od čega su dvije trećine autohtoni Gegić, ima nešto Petovke, Silbljana, Topola i Cipra. Dakle sve autohtone sorte, uz 500 loza  merlota. "Kad se jednom stare sorte izgube nema povratka. Eno, primjer Vlašića  koji su nekad bili poznati po Topolu, a danas nema niti jedna loza", kaže Rako. On je diplomirani agronom, a akademsku titulu na zagrebačkom Agronomskom fakultetu stekao je1991. godine. Kao zaljubljenik u tradiciju i vinogradarstvo diplomirao je, pogađate, upravo na   autohtonom  Gegiću.

Vinogradarstvo može biti isplativo

"Prve količine vina proiveo sam 1995. i  tek  tri godine poslije nakon brojnih kontrola od Zavoda za vinarstvo dobio etiketu kvalitetno vino. To je ujedno bilo prvo i kvalitetno vino privatnog proizvođača u Zadarskoj županiji”, kaže Rako.

Kako bi sebi  i drugima dokazao da se od vina može dobro živjeti on je registrirao obrt “Vina otoka Paga” i neposredno uz prometnicu pet kilometara od Paga prema Zadru, izgradio vinariju  sa destilerijom i lijepo uređenom kušaonicom vina i sira (Gligora i MIH). Tu je  i dućan u kojemu uz vina prodaje vlastitu travaricu, vinsku sol sa začinskim biljem otoka Paga i med od kadulje,  a sve to se prostire na površini od 260 metara četvornih. Tu je i veliko parkiralište gdje se, pogotovo u sezoni, zaustave autobusi sa stranim gostima.

"Nakon što kušaju, 90 posto ih kupi neko od mojih vina”, kaže Rako koji kupcima nudi nekoliko vrsta stolnih vina kao Žuticu, Burin i Rozetu, šestkvalitetnih vina Gegić, Vranac, Chardonney i Suton (Sauvignnon), mješavinu Tramontana  i  Cabernet Souvignonon te  dva vrhunska vina Forticu I Merlot. Osim u vlastitoj trgovini Rako svoje proizvode plasira u trgovački centar Novalis i restorane po otoku Pagu, kao i u trgovinama  Gligora i Lorenco.

“Godišnje prodam 70.000 litara vina”, otkriva Rako. Potrošači za njegova vina kažu da imaju pogođen omjer cijene i kvalitete. Boca njegovog Gegića može se kupiti za 45 kuna, što je jetinije od većine kvalitetnih vina iz Ravnih kotara. Kako nema dovoljne količine grožđa iz vlastitih vinograda Rako ga otkupljuje i od kooperanata iz okolice Zadra, točnije iz Baštice od Kevrića i Sikirića, u Ceranjima od Ćupića… "Da ima na Pagu ja bih mogao otkupiti 30 do 40 tona grožđa od autohtonih sorti. Znači proizvođači bi imali zajamčen otkup, ali ih nema”, sa žaljenjem konstatira Rako. A nema ih, kaže,  i zato što Grad Pag ne motivira mlade ljude da sade vinograde sa autohtonim sortama.

Brdo nepovoljnih okolnosti

Ni Turistička zajednica ne raklamira Gegić, nema gastro puteva vina, sira i ulja. Možda je i zbog toga mladim ljudima ovladala apatija. Misle, bolje imati dva, tri apartmana i od toga živjeti nego se mučiti i raditi.  A, za postići nešto moraš imati cilj,  program i biti borac. Uhvatiti se u koštac s brdom nepovoljnih okolnosti, počevši   od neučinkovitost lokalnih  vlasti i administracije čije je posljedice, tvrdi Rako, u više navrata iskusio na vlastitoj koži.

Vlasnika ilegalnog svinjca Općinski sud u Pagu kaznio je sa 600 kuna. Za usporedbu, kad sam svojedobno na etiketi za vino otisnuo 0,75 lit., a ne 0,75 l. mene je za taj nenamjeran propust inspekcija kaznila s 10.000 kuna. Znači, kod nas se više isplati onima koji rade na crno, rezignirano zaključuje Rako.

Primjerice, prije pune 4 godine podnio je, kaže, zahtjev za proširenje vinarije, prikupljao papirologiju za građevinsku dozvolu i tako, čekajući na dozvole,  propustio šanse da aplicira za sredstva iz Vinske omotnice. Sada iščekuje nove natječaje kako bi proširio i prilagodio vinariju za turističke obilaske, uredio salu za mikrovinifikaciju  autohtonih sorti i nabavio bariq bačve za odležavanje vina. Uz sve probleme pojavio se i novi, gotovo nevjerojatan.

Smrad iz ilegalnog svinjca

"U neposrednoj blizini,  niti 150 metara južno od moje vinarije, netko je otvorio ilegalni svinjac u kojemu boravi 60 svinja. Nema struje, nema vode, svinjac ne čisti, nije se očistio tri godine pa se uokolo širi nesnosan smrad, pogotovo kad je južina”, kaže Rako, koji je sa svime upoznao inspekcijske službe, ali - ništa. Vlasnik ilegalnog svinjca je paleći otpad izazvao čak i požar u kojemu su izgorjeli stupovi za struju zbog čega Rako na svom imanju sedam dana nije imao struje.

"Inspektori došli, napravili zapisnik i otišli. Nikome se ne da riješiti taj problem i ukloniti ilegalni objekt. Vlasnika ilegalnog svinjca Općinski sud u Pagu kaznio je sa 600 kuna. Za usporedbu, kad sam svojedobno na etiketi za vino otisnuo 0,75 lit. , a ne 0,75 l. mene je za taj nenamjeran propust inspekcija kaznila s 10.000 kuna. Znači, kod nas se više isplati onima koji rade na crno”, rezignirano zaključuje Rako.

Denisa Rako ponosni je vlasnik Gegića koji nosi oznaku Hrvatski otočni proizvod

Pomišlja čak da odustane od svega, iako je na 12.000 metara četvornih koje je kupio, uz ogledne vinograde sa autohtonim sortama imao namjeru podići i nasade smokava, bajama i maslina. Četiri simbola Dalmacije. Zbog ilegalnog svinjca i nelegalnih odlagališta smeća problem, dodaje Rako,  ima i Zdenko Oštrić, vlasnik Solane Nin koji je odlučio investirati u suhi vez, objekat za čuvanje brodova preko zime… Počeo zidati, ali je odustao zbog ilegalnih odlagališta otpada, svinja i kokošinjaca.

“Ispada da je kod nas  isplativije raditi na crno. Takvi ne plaćaju porez nitko ih ne kontrolira jer nisu registrirani pa za birokraciju i ne postoje. Za eventualne prekršaje kažnjavaju se uglavnom oni koji  zakonito posluju”, zaključuje Denis Rako, koji ipak ustraje jer je veliki zaljubljenik u pašku tradiciju i vinogradatsvo. Uostalom, zato jeste vlasnik Gegića, jedinog vina na području Zadarske županije koje nosi oznaku Hrvatski otočni proizvod.


Fotoprilog


Tagovi

Denis Rako Vina otoka Paga Božo Novaković Gegić Hrvatski otočni proizvod Ilegalni svinjac Smrad


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."