Pretraga tekstova
Trs bijelog grožđa, Pošipa, star isto kao i njegov vlasnik, preko sedamdeset godina, još uvijek rađa! Na tom trsu Slavko bere i preko dvadeset kilograma kvalitetnog grožđa
Da se priroda poigra sa čovjekom i njegovim djelima prava je rijetkost, ali ipak se događa. U to sam se uvjerio obilazeći vinograd gospodina Slavka Matijaša iz Vrsina. Trs bijelog grožđa, Pošipa, star isto kao i njegov vlasnik, preko sedamdeset godina, još uvijek rađa!
Na tom trsu Slavko bere i preko dvadeset kilograma kvalitetnog grožđa. Debljina trsa je poput starog stabla masline ili nekog drugog raslinja, a raste usred kamenjara u škrtoj dalmatinskoj zemlji. Teško je objasniti što ga je održalo u životu tolike godine, kada se i na najboljim vinogradskim područjima teško može naći takav slučaj. Slavko kaže da se prema toj lozi ponaša kao i prema ostalom vinogradu te da ona raste u najtežim uvjetima na tom području.
Što je uzrokom da trs tako dugo živi, teško je objasniti. Vjerojatno je i to dio dalmatinskog "dišpeta", inata da se poput težaka bori sa surovom prirodom i krševitom dalmatinskom zemljom.
Možda ovo ne bi imalo toliki značaj da se ne radi o najstarijem maslinaru i vinogradaru Slavku Matijašu iz Vrsina kod Marine, koji sa suprugom ima preko 160 godina, a još uvijek uzgaja oko 1.300 stabala masline, 3.000 trsova loze te oko 100 stabala mediteranskog voća. Loza stari zajedno sa svojim gospodarom i "ne da se". Slavka i njegovu lozu drži samo poznati dalmatinski dišpet.
Foto: depositphotos.com
Tagovi
Vinograd Vinogradarstvo Slavko Matijaš Trs Pošip Grožđe Dalmatinski dišpet Dalmatinski krš Priroda Vrsine
Autor
Više [+]
Dugogodišnji suradnik brojnih časopisa kao što su: Nova Zemlja, Zadrugar, glasilo Zadružnog Saveza Dalmacije, Glas slavonije - Agro Glas, Gospodarski list, Nova zadruga. Novinarstvom se bavi od 1989. godine.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !