Čarolija hvarskih vinograda u Zaraću

Vinogradi na vinorodnim položajima južnih padina otoka Hvara, na potezu Zavala - Milna upravo počinje. Mare ima mali vinograd ali kaže, ne može se više čekati.

Bolesti će pojačati i kreće berba bijelih sorti. Na tom dijelu otoka, strmine su od 40 - 60 %. Prevladava sorta plavac mali. Isključivo ručna obrada vinograda i mala rodnost oko 0,70 kg grožđa po trsu je odlika ovoga područja. Nepotrebna je zaštita vinograda kemijskim sredstvima zbog posebnosti klime, tla i uzgojnog oblika. No, ove godine je mnogo vlage i to se osjeti na grožđu. Proveli smo dan na padinama kod mjesta Zaraće. Imamo osjećaj da je tu na litici iznad mora prvo počelo.

Povijest vinogradarstva na Hvaru seže u 4. st. pr. Kr., kada su Grci u Starogradskom polju, uz grad Pharos, organizirano udomaćili tu kulturu. S geometrijskom preciznošću rasparcelirano je Starogradsko polje u mnogobrojne parcele – hore, što zajedno čine Ager Pharensis, odnedavno pod zašititom UNESCO-a. Od tada se na najplodnijim tlima otoka njeguje loza, a vinogradarstvo je kroz povijest ostalo osnova života na Hvaru. Krajem prošlog stoljeća Hvar je imao 5.750 ha vinograda, što predstavlja više od 19 % njegove ukupne površine, dok danas ima svega 300 ha, uz daljnji trend nestajanja vinograda.

Sunčeve zrake obasjavaju vinograde od ranog jutra do kasnog predvečerja. Zbog velikog nagiba terena u najvažnijim fazama razvoja padaju gotovo pod pravim kutom, stvarajući mikroklimu izuzetno povoljnu za uzgoj vinove loze. Izmjenjujući se s prirodnom vegetacijom, optočeni suhozidima, dodirujući morsku obalu i penjući se u visine do 300 m nad morem, ovi vinogradi čine zadivljujući krajobraz koji nikog ne ostavlja ravnodušnim. Od bijelih sorti najviše je tu Pošipa, pa Kašteleta i Bogdanjuše. Iako bi svi rekli plavac mali. No, Hvar je i bijelo i crno.