Pretraga tekstova
Južne padine otoka Hvara su doista čarobne. I upravo u toj čaroliji nastaju i čarobna vina. Bijela i crna. Pošiš, plavac.
Vinogradi na vinorodnim položajima južnih padina otoka Hvara, na potezu Zavala - Milna upravo počinje. Mare ima mali vinograd ali kaže, ne može se više čekati.
Bolesti će pojačati i kreće berba bijelih sorti. Na tom dijelu otoka, strmine su od 40 - 60 %. Prevladava sorta plavac mali. Isključivo ručna obrada vinograda i mala rodnost oko 0,70 kg grožđa po trsu je odlika ovoga područja. Nepotrebna je zaštita vinograda kemijskim sredstvima zbog posebnosti klime, tla i uzgojnog oblika. No, ove godine je mnogo vlage i to se osjeti na grožđu. Proveli smo dan na padinama kod mjesta Zaraće. Imamo osjećaj da je tu na litici iznad mora prvo počelo.
Povijest vinogradarstva na Hvaru seže u 4. st. pr. Kr., kada su Grci u Starogradskom polju, uz grad Pharos, organizirano udomaćili tu kulturu. S geometrijskom preciznošću rasparcelirano je Starogradsko polje u mnogobrojne parcele – hore, što zajedno čine Ager Pharensis, odnedavno pod zašititom UNESCO-a. Od tada se na najplodnijim tlima otoka njeguje loza, a vinogradarstvo je kroz povijest ostalo osnova života na Hvaru. Krajem prošlog stoljeća Hvar je imao 5.750 ha vinograda, što predstavlja više od 19 % njegove ukupne površine, dok danas ima svega 300 ha, uz daljnji trend nestajanja vinograda.
Sunčeve zrake obasjavaju vinograde od ranog jutra do kasnog predvečerja. Zbog velikog nagiba terena u najvažnijim fazama razvoja padaju gotovo pod pravim kutom, stvarajući mikroklimu izuzetno povoljnu za uzgoj vinove loze. Izmjenjujući se s prirodnom vegetacijom, optočeni suhozidima, dodirujući morsku obalu i penjući se u visine do 300 m nad morem, ovi vinogradi čine zadivljujući krajobraz koji nikog ne ostavlja ravnodušnim. Od bijelih sorti najviše je tu Pošipa, pa Kašteleta i Bogdanjuše. Iako bi svi rekli plavac mali. No, Hvar je i bijelo i crno.
Fotoprilog
Tagovi
Hvar Pošip Vino Vinograd Grožđe Stari Grad Bogdanjuša Mikroklima Nestanak vinograda Zaraće Bijele sorte
Autor
Više [+]
Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji