Pretraga tekstova
Odavno je poznato da vinogradi na obroncima Krndije i Papuka daju odličnu sirovinu, a tamošnji vinogradari i podrumari od nje rade vrhunsku graševinu. Još ako je urod dobar, a godina prošla bez većih problema s bolestima vinove loze, zadovoljstvu tamošnjih vinara nema kraja.
Berba poznate kutjevačke graševine privodi se kraju. Tamošnji vinogradar Vlado Krauthaker ističe kako su se žurili da što više grožđa uberu prije ovog hladnog i kišovitog vremena.
No, protiv vremena nekad se ipak ne može. Berbom su zadovoljni, jer bobice su bile zrele, a sladori odlični. Općenito, vinogradari ovom godinom mogu biti itekako zadovoljni, jer lozu nisu jako napadale bolesti. Dio grožđa ostavljen je za kasniju berbu i predikatna vina, jer bilo bi šteta ne iskoristiti odlične uvjete.
I u vinogradima vinara Branka Mihalja iz Kutine, također je živo. Vlasnik ističe kako su sladori bili oko 90 eksla odnosno imali toliko šećera u bobicama, dok će ga grožđe, koje još nije ubrano imati između 94 i 98 eksla.
Za razliku od prošle, kada je graševini puno problema stvarao botritis, ove godine su vinogradi bili puno zdraviji. Dobri sladori su, kaže Mihalj, članove Udruge Kutjevački vinogradari, potaknuli na razmišljanje da ponovno uvedu zlatnu markicu za kvalitetu. Jer, iako je graševina svake godine u kutinskom vinogorju dobra, ovu markicu mogu dobiti samo vina napravljena od grožđa koje je raslo na više od 220 metara nadmorske visine.
Foto: Anđelko Banović
Tagovi
Kutjevačka graševina Vlado Krauthaker Grožđe Sladori Predikatna vina Branko Mihalj Kutina Eksli Kutjevački vinogradari Zlatna markica Udruga Nadmorska visina
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje