• Festiavl Blaž Enology
  • 11.09.2021. 16:30
  • Međugorje, BiH

Blaž Enology: Blatina i žilavka vrhunska su vina s međunarodnim potencijalom

U Međugorju je održan peti festival koji slavi autohtone sorte Hercegovine, a čiju kvalitetu vina hvali Siniša Lasan, sommelierski prvak Hrvatske i sudac Decantera.

Foto: Marinko Petković
  • 105
  • 27
  • 0

U okviru festivala Blaž Enology 2021. koji je peti put održan u Međugorju, predstavljen je i projekt Vinske ceste Hercegovine, pokrenut još 2007. godine, a koji od prošle godine ima i petogodišnju podršku USAID Turizma, kojom se želi zaokružiti turistička ponuda BiH. Okosnicu čine 22 vinska podruma, smještena u šest tamošnjih općina.

"Nama na hercegovačkom kršu, koji sada imamo 3.700 ha vinograda u BiH, a kojih je prije rata bilo 5.781 ha, nema druge nego ustrajno raditi i na njihovoj većoj promociji. Sve kako bi sve bolja i kvalitetnija vina, prije svega autohtonih sorata blatine i žilavke, došla i na izvozna tržišta, jer su se nekada samo u Hrvatskoj prodavala u iznosu od milijun litara godišnje", kaže nam otac Vinske ceste Hercegovine Grgo Vasilj, vlasnik podruma pod imenom Carska vina, čiji je sin Andrija Vasilj, osnivač festivala Blaž Enology.

Isti je ove godine okupio 27 vinarija, a u okviru kojeg  je održana i sommelierska radionica žilavke i blatine sa Sinišom Lasanom, sommelierskim prvakom Hrvatske i sucem na Decanterovim svjetskim vinskim nagradama.

Autohtone sorte daju nagrađivana vina

Kako je naglasio, i žilavka i blatina, koje su autohtone sorte Hercegovine, imaju međunarodni potencijal jer se radi o vrhunskim vinima koja posljednjih deset godina sve češće dobivaju priznanja na prestižnim ocjenjivanjima. "Inače, bogatstvo neke sorte pokazuje to što se od nje mogu raditi vina različitih stilova, što uz primjenu modernih tehnologija u vinarijama, koje su napravile veliki iskorak daje nagrađivana vina", istaknuo je Lasan, koji je imao nezahvalnu zadaću predstaviti 16 sličnih vina sorte žilavke, koja je još 1967. godine, uz dvije druge autohtone hrvatske sorte, pošip Čara i postup Pelješac, zaštićena kao vrhunsko vino.

Hercegovački kamenjar ima prirodne prednosti za uzgoj vinove loze 

Kako se čulo, žilavke zlatno-žute do zelenkaste boje, kojih ima sve više i u boljim restoranima na obližnjoj jadranskoj obali, danas idu u smjeru izražene aromatike i mineralnosti, zahvaljujući izdašnim vinogradima, gdje se prinosi po trsu reduciraju na samo 1,20 kg, zbog bolje kvalitete vina. Kvaliteta se ustalila i to je sada visoki standard bilo u većim, tradicionalnim vinarijama ili onima srednjim, koje su stasale uz pomoć velikih ulaganja njihovih vlasnika, koji dolaze iz poduzetničkih obitelji, istaknuto je na radionici.

S druge strane, blatina, čiji je cvijet funkcionalno ženski, te se uvijek sadi sa sortama oprašivačima, trnjak, merlot i alicante bouschet ili po domaći kambuša, na radionici je imala tri vina. To su ona koja su odležala dvije do tri godine u bačvama od hrasta, bilo bosanskog ili slavonskog, odnosno francuskog, a daju vrhunska vina čiji su izraženi, ali pod kontrolom zadržani tanini, najbitniji kod ocjenjivanja njihove kvalitete, otkrio je Lasan.

Izvoz vina iz BiH gotovo četiri puta manji od uvoza

Uoči festivala održana je i konferencija za novinare na kojoj je dopredsjednik Vanjsko trgovinske komore BiH dr. Vjekoslav Vuković, kazao da se 11.000 obiteljskih gospodarstva, prije svega u Hercegovini, bavi uzgojem grožđa u Mostarskom vinogorju. Dodao je da se zbog njih mora promijeniti negativna vanjsko trgovinska bilanca, a koja pokazuje da uvoz vina u BiH iznosi godišnje 15 milijuna KM (oko 57 milijuna kuna), a njegov izvoz se mjeri u vrijednosti 4 milijuna KM (15 mil kn).

Nadalje, ravnatelj Agromediteranskog zavoda iz Mostara prof. dr. Marko Ivanković, kazao je da registrirana potrošnja vina u BiH iznosi šest litara po stanovniku, te da je cilj, uz njegov veći izvoz, koji se gotovo pola odnosi na tržište Hrvatske, povećanje na 10 litara vina.

Odgovarajući na upite, Andrija Vasilj kazao je da je velika suša ove godine smanjila prinose grožđa u vinogradima, što bi trebalo dati bolju kvalitetu, a to bi u konačnici trebalo uroditi vrhunskim vinima. 

Biodinamika daje vinu drugu dimenziju 

Josip Brkić iz nagrađivane vinarije Brkić iz Čitluka, koja je 1979. godine bila prva privatna vinarija u BiH, kada privatni vinari nisu mogli još buteljirati vina, drži da se neće uskoro ponoviti berba iz legendarne 2007. godine, koju drži najboljom u posljednjih 15-ak godina. Naime, među prvim se vinarima u BiH, na nagovor kolega iz Slovenije, a poslije posjeta Italiji i sajmu organskih vina u Veroni, okrenuo biodinamici u proizvodnji i nije pogriješio.

"To vinu daje posve drugu dimenziju, iako od šest bačvica, jedna ode u krivom smjeru", otvoreno kaže. Radi se o prirodnom vinu, bez kemikalija, koji zahtijeva više fizičkog rada u vinogradu, ali i podrumu jer se svaka bobica grožđa odvaja i stavlja na odležavanje u bačvu, koja se miješa sukladno mjesečevim mijenama, što traje punih 29 dana. 

Peti festival održan je u Međugorju 

"Kada vam tri nepovezana stručnjaka za vino kažu da butelja crvenog mjesečara Brkić, nakon deset godina odležavanja u drvenoj bačvi, vrijedi 300 eura, a kojeg je ostalo samo 234 boce, onda shvatite da imate jednom u životu veliku berbu", ponosan je Josip, koji je prvi u Hercegovini napravio žilavku sur lie metodom.

Izvoze vino u EU, SAD, Švicarsku i regiju 

U velikom podrumu Andrija iz Čitluka, dočekali su nas sestra i brat Katarina i Andrija Ćorić, koji polako preuzimaju poslove u vinariji od oca Mire, koji je za vrijeme našeg posjeta bio na poslovnom putu u Pragu, jer treba i prodati 700.000 litara vina godišnje sa sedam ha vlastitog vinograda i čak 70 kooperanata.

Andrija se odmah pohvalio da su neki kooperanti kod njih već 25 godina na obostranu korist, a posebno je izdvojio da otkupljuju grožđe i od pravoslavnih sestara u Trebinju. Slogan podruma je 'uvijek žedan, nikad pijan', koji je već generacijama tu, a Ćorići žive isključivo od vina, ali i za vino. To pokazuju i nove generacije, jer se Andrija, nakon prekida uspješne sportske karijere, zbog teške ozljede, vratio na Agronomski fakultet u Zagrebu, a Katarina je već završila Ekonomski fakultet. Mora ove godine još nisu vidjeli, a bit će i za njega vremena, na zimu, kad završi dugačka sezona u vinariji, čiji su zidovi okićeni prestižnim nagrada Decantera, IWC-a, Sabatine, Beowina...

Počela berba pošipa, a potom grka i trnjka

Iz poduzetničkih voda u Austriji, Josip Nuić je investirao prije 11 godina u rodni kraj, u vinograd od 35 ha u Crnopolju kod Ljubuškog, koji će nadograditi restoranom iznad vinarije i vinskim hotelom s pogledom na vinograd. No, bez navodnjavanja vinograda, svega toga ne bi bilo, jer drži da bi to bio preveliki rizik u lijepom, ali zahtjevnom poslu koji godišnje daje 220.000 butelja vina. Blatina je broj jedan sa 75.000 boca, potom žilavka sa 60.000, trnjak 17.500, merlot 15.000, pošip 10.000, tunigo nacional (portugalska sorta, op.a.) 6.200 do 8000, grk 5000 i  sirah 4000 butelja.  

Suša je smanjila prinose, ali kvaliteta će biti odlična 

 Nuić i dalje investira u novih devet ha vinograda, jer drži da hercegovački kamenjar ima prirodne prednosti, prije svega sunce i vodu. Iako bi, dodaje, bilo puno lakše poslovati i uz pomoć EU fondova, da su samo pet kilometara bliže Hrvatskoj. "Ovako sudovi s nefunkcionalnom državom traju godinama, a zaostaci za poticaje za vinograd ipak stižu, ali bez kamata", navodi.

Smeta ga i sve više neobrađenih polja kod Ljubuškog, koje je nekada bilo pod kukuruzom i povrćem, a uzda se u prirodni potencijal obližnjih Kravica, riječnog kupališa, na koje su se i strani turisti vratili ove godine. Čuli smo da je ovogodišnja berba počela s pošipom, kojeg je 20 berača ubralo šest tona, a potom slijedi berba grka, trnjka...


Fotoprilog


Tagovi

Hercegovačka vina Blaž enology Andrija Vasilj Siniša Lasan Vjekoslav Vuković Marko Ivanković Josip Brkić Andrija Ćorić Josip Nuić


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Znate li da se u Japanu na boravak u šumi gleda kao na ljekovitu praksu? :)
Jedna iz Kastavske šume..