• Vina Belje
  • 07.09.2020. 09:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Berba u Baranji se vratila na početak rujna, a Belje se okreće crnim vinima

Sve se više posvećujemo crnim vinima i smatram da je Baranja, zbog puno sunčanih sati u godini, izuzetno veliki potencijal za njih, posebice za frankovku, ali i za cabernet franc koji ćemo uskoro zasaditi i započeti lijepu, novu vinsku priču, kazala je glavna enologinja Belja Suzana Zovko.

Foto: Rene Karaman
  • 186
  • 28
  • 1

"Vina Belje godišnje proizvodu tri i pol milijuna litara s vlastitih vinograda koji se prostiru na ukupno 650 hektara, a iz svake berbe, koja se nakon tri godine vratila u normalu odnosno početak rujna, nastojimo napraviti što bolja vina", kazala je glavna enologinja Suzana Zovko na Vinskim razgovorima s Tomislavom Stiplošekom u Zagrebu.   

Kako se čulo, grožđe se kod njih uglavnom ručno bere, a turistička berba gotovo tri milijuna trsova graševine, chardonnaya, merlota, cabernet sauvignona i frankovke, ove će godine biti 11. rujna. No, dok im graševina i dalje ostaje broj jedan, charodonnay je pao sa 40 na samo šest ha, ali zanavljanjem vinograda će dio nasada vratiti. Ipak, crna vina, prije svega merlot, kojeg ima 16 ha te frankovka zbog odličnog mikroklimatskog položaja Baranje, koja dijeli i dvije rijeke s francuskom regijom Bordeaux, mogao bi crnom sortimentu vratiti značaj. Tim više jer su prvi kod nas od domaćih 'crnjaka' za merlot dobili zlatnu medalju Decantera još 2009. godine.

Graševina je broj jedan, ali pažnju dobivaju i crna vina 

Inače, ta najveća hrvatska vinarija nalazi se u Baranji koja je ime dobila upravo po vinogradarstvu i vinu (prema prijevodu s mađarskog, Baranja je majka vina, op.a.). Temelje ove tvrtke postavio je Princ Eugen Savojski još u 17. stoljeću. Razvijao je ratarstvo i stočarstvo i sadio vinovu lozu, a njegovu viziju danas baštine u ovoj tvrtki.

Usred vinograda, gdje se posljednjih godina održava i tradicionalna Vinceška, uzdiže se i najmodernija vinarija u regiji, ukupnog kapaciteta osam milijuna litara vina, otkrila je Zovko. No, iako nemaju problema sa smještajem, mjera destilacije je riješila viškove jer je "pad samo u Horeca kanalima zbog krize uvjetovane koronavirusom ove godine podbacio od 50 do 80 posto".

Vinski podrum Belja

Tu je i obnovljeni stari podrum u Kneževim vinogradima, ujedno najveći baranjski gator (vinski podrum karakterističan za Podunavlje, op.a.) koji se prostire na tri etaže ukupne površine 1.200 m2 u kojima se nalaze velike drvene bačve od slavonskog hrasta iz Spačvanskih šuma. U podrumu se nalazi i bogata arhiva s više od 20.000 reprezentativnih uzoraka i najstarijim vinom iz 1949. godine. Vinoteku godišnje posjeti 10.000 ljubitelja ove kapljice u kojoj se mogu kušati i tradicionalni suhomesnati proizvodi.

Na Vinskim razgovorima, pak, kušalo se Graševinu vrhunsku 2019, Graševinu Goldberg 2017, Chardonnay premium 2017, Rose 2019, Merlot premium 2016, Cabernet sauvignon Merlot premium 2016 i kao posebno iznenađenje Frankovku Goldberg 2012.

Nova vinska priča u Baranji je cabernet frank  

Vina Belje su jako skladna i teroarski izražena i uvelike se vidi potpis Suzane Zovko, koja je posao glavne enologinje, nakon Marijana Kneževića, preuzela 'usred berbe'. To su, čulo se, sortna vina, lijepo izbalansirana, vrlo ugodna pa čak i kad imaju nešto više alkohola, on vam ne smeta. Takva, da ih radi netko od manjih proizvođača, sigurno bi bila osjetno skuplja, ali zbog količine si Belje može dozvoliti povoljnije cijene. Želite li poseban doživljaj uz neko vino iz njihovog asortimana, potražite Frankovku iz '09 ili '12 i sasvim sigurno će vas oduševiti.

Odgovarajući na upit, voli li više proizvoditi bijela ili crna, Zovko je kazala da je na početku svog rada više voljela crna, ali s vremenom, kroz rad u Belju, nekako su u prvi plan došle graševine i ostala bijela vina. "Jednostavno zato što su ona 70 posto naše proizvodnje. Međutim, u zadnje vrijeme sve se više posvećujemo crnim i smatram da je Baranja, zbog puno sunčanih sati u godini, izuzetno veliki potencijal za njih, posebice za frankovku, što i dokazuju naše Frankovke iz '09 i '12, ali isto tako i za cabernet franc koji ćemo, nadam se, uskoro zasaditi i započeti s njim lijepu, novu vinsku priču", pojasnila je..

Delicije od crne slavonske svinje  

Naravno, uspješne vinske priče ne idu bez palete gastro delicija, a ovu je pratio kulen i kobasica od crne slavonske svinje i dvije vrste sira, Gauda i Gold Belje. Sirevi Belje nastali su od domaćeg mlijeka s njihovih farmi. Tvrdi kravlji sir dozrijeva u prirodnom ovitku, a dimljen na bukovom drvetu dobiva prepoznatljivu zlatnu boju na površini sira.

Gradit će novu priču s Cabernet francom 

Za delicije od crne slavonske svinje, voditeljica marketinga, turizma i korporativnih komunikacija Belja Ljiljana Vajda-Mlinaček je kazala da je tajna njihove visoke kvalitete u uzgoju na otvorenom, u kombinaciji odabranog mesa i najfinije crvene mljevene paprike, u dimljenju u tradicionalnoj pušnici na prirodnom dimu bukovog drveta i pomnom praćenju polaganog zrenja. Tajna je i u znanju, trudu i vremenu, kao i kod dobrog vina, koje su iskusni majstori uložili u stvaranje delicija koje pružaju uživanje u mirisnim i ukusnim proizvodima.


Tagovi

Vina Belje Suzana Zovko Vinske priče Bijela vina Crna vina


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

[Kviz] Sveznalica ili neznalica? #ječam

Koliko znaš o ječmu? Odgovori na pitanja iz kviza i saznaj jesi sveznalica ili neznalica? Loading…

Pročitaj cijelu bilješku