Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dalmatinska zagora
  • 20.09.2012.

Berba i kupoprodaja grožđa

Idealno vrijeme berbe grožđa je u jutarnjim satima

  • 2.918
  • 286
  • 0

U punom jeku je berba grožđa u vrgoračkim i imotskim vinogorjima, dakako i na širem području Dalmacije. Čini se kako je sada najživlje u vinogradima Vrgoračko-neretvanskog polja (jezera) gdje je, prema neslužbenim podacima, zasađeno oko četiri milijuna čokota loza. S tog područja se na sinjsko tržište svakodnevno u kamionima i kombijima dopremi na tone kvalitetna i ukusna crnog i bijelog grožđa, znatno veće količine nego što su se očekivale s obzirom na iznimno sušno dugotrajno ljeto.

Grožđe se nudi kupcima na hipodromu u alkarskom gradu podno Kamička gdje je prostor neusporedivo širi na tradicionalnom sinjskom pazaru u južnom dijelu grada. Zuj rojeva pčela pa i miris mošta potvrđuju izjave stručnjaka, proizvođača i kupaca kako je slador ovogodišnjeg grožđa i te kako visok (crno 20, a bijelo 18 gradi), znatno viši negoli minulih rujanskih berbi. To najviše ide u prilog koji ističu kako će ove godine manje novca izdvojiti za kupnju šećera za eventualno pojačanje vina. Svi ističu njegovu visoku kvalitetu zahvaljujući i obilju sunca tijekom ovogodišnjeg ljeta, ali i inim uvjetima u proizvodnji i zaštiti plodova te kulture, upozoravajući kako ovogodišnji urod skoro prepolovljen.

Cijena grožđa je na sinjskom hipodromu nešto viša nego protekle godine te iznosi 5 kuna za kilogram, a na nekim dalmatinskim tržnicama je i viša, ovisno o vrsti grožđa, ali i o ponudi i potražnji. Proizvođači kažu kako je otkupna cijena grožđa na njihovim imanjima jeftinija nego na tržnici te se kreće od 3,5 do 4 kune očekujući kako će ona biti viša poslije, u kasnijoj berbi. Slično nam je potvrdio i Dragan Jovica iz Staševice, mjesta na južnom rubu Vrgoračko-neretvanskog polja, gdje se obiteljska gospodarstva isključivo bave vinogradarstvom, voćarstvom i povrćem.

On s više proizvođača iz tog kraja na sinjskoj tržnici nudi isključivo svoje grožđe. Rekoše kako vinogradari i voćari u Vrgoračko-neretvanskom polju danonoćno, nakon što su se nadvili oblaci nad tim prostorom nudeći obilnu kišu, strahuju od eventualne tuče i poplave nakon što kreni ponornica Betina u Bunini (Kokorići), te budu ili izdašnija tamošnja izvorišta Kruška, Butina, Stinjevac, Lukavac i bujice, dok je branje i sušenje smokava pri kraju. Mnogi od njih se sjećaju godina kad im je tuča obrala grožđe tek što su krenuli u svoje vinograde. Toliko su proteklih godina tijekom rujna grožđe brali iz lađa i trupica u svojim poplavljenim vinogradima u Vrgoračko-neretvanskom i Imotsko-beklijskom polju.

Proizvođač grožđa Dragan Jovica iz Staševica

«Obrađujem oko 10.000 čokota loza. Ali ću ove godine imati znatno manji urod grožđa nego prošle godine, sve zbog velike nezapamćene suše. Imat ću ukupno oko 12 tona kvalitetna crnog i bijelog grožđa, u prosijeku nešto više od kilograma grožđa po svakom čokotu. Zadovoljan sam kvalitetom grožđa jer se slador kreće od 17 (bijelo) do 20 gradi (crno). Jednaka je cijena svim vrstama grožđa (crno - plavka, vranac i merlot; bijelo - kuč, medena) te iznosi 5 kuna za kilogram. Vino je najkvalitetnije i najukusnije kad se sve pomiješaju. Oko 50 posto grožđa izvozim na splitsku tržnici koliko dovozim ovdje na sinjski hipodrom. Kupci su zadovoljni kao i ja njihovom odnosom. Osim grožđa moja obitelj proizvodi i voće, uglavnom jabuke koje su također dobro rodile ove godine. Proizvođača na Staševici, poput mene, je oko 60 posto stanovnika te se ni oni ne bave svaštarenjem. Očekuje se kako će se u vinogorjima na cijelom vrgoračkom području ove godine na oko četiri milijuna čokota loza ubrati oko 400 vagona kvalitetna grožđa», doznajemo od Dragana Jovice, koji je svoje grožđe i u četvrtak izložio u gajbama ispred kamiona na čije su se jagode narojile pčele sišući sok.

Dodao je kako je proizvođačima iz Staševice te iz inih sela na rubu Vrgoračko-neretvanskog polja (Crpala, Draževitića, Umčana, Kuca, Vina, Lučaka, Dusine, Velikog Prologa, Otrića, Seoca, Kobiljače...) teško dolaziti na sinjsku tržnicu udaljenu oko 130 kilometara od njihovih vinograda, jer su izloženi i dodatnim troškovima zbog visokih cijena goriva. Kažu kako se to nekima od njih ipak više isplati nego kad bi svoje grožđe prodali vinarijama, trgovcima, prekupcima za 3,5 ili 4 kune za što novac ne bi odmah dobili u ruke. Nije želio komentirati odredbe iz zakona u seoskom zapošljavanju u poljoprivredi uvođenjem vaučera te inih mjera koje će se (eventualno) primjenjivati, a sve se odnosi na pomoć u ubiranju plodova u sezoni poput berbe grožđa, rezidbe vinograda, voćnjaka, okopavanja, žetve, kosidbe, berbe i komušanja kukuruza... kada su se ti poslovi radili u mobama.

Berbe se provode u mobama kao nekada

«Ti se običaji i danas njeguju u mom kraju u vidu solidarnosti ali ne toliko kao nekada. Naime ljudi se dragovoljno okupljaju na zajedničkom obavljanju poslova koji traže mnogo ruku i vremena, i koje dakako potiče zajednička pjesma. Moja će se obitelj i dalje baviti proizvodnjom grožđa i vina, dakako i jabuka. To nam se isplati raditi kad nemamo drugog posla. Želio bih da se više obitelji u ovom kraju, i šire, bave vinogradarstvom, proizvodnjom grožđa i vina, voća i povrća. Uzgajamo i nešto maslina, proizvodimo maslinovo ulje, ali samo za domaće potrebe, dok nam je smokvike bitno oštetio ovogodišnji proljetni mraz pa nisu rodile kao prošlih godina. Treba ih čekati nekoliko godina dok opet dođu na rod. Ovaj je kraj pogodan i za stočarstvo i proizvodnju jagoda i cvijeća zbog izdašnih izvora vode, a obiteljska gospodarstva se sve više okreću razvoju i seoskog turizma. Svi moramo više raditi i proizvoditi, racionalnije trošiti kako bismo što prije bar donekle prevladali gospodarsku krizu koja nas ozbiljno ljulja već nekoliko godina», poručuje Dragan Jovica, a sličnog su mišljenja i mnogi poljodjelci, vinogradari i voćari njegova kraja u zaleđu Poloča, grada na ušću Neretve, te Makarske rivijere.

Muljanje grožđa odmah nakon branja

Sve govori kako je ponuda kvalitetnog grožđa iz imotskog i vrgoračkog bazena na sinjskom hipodromu gotovo bolja nego proteklih godina što potvrđuje kako vinovu lozu nije toliko oštetio ovogodišnji proljetni mraz niti je jaki vjetar polomio lozine mladice, niti su bolesti i tuče uništile grožđe. Proizvođači ističu kako im je sada ipak lakše dovesti grožđe na sinjsku tržnicu zahvaljujući i autocesti te brzim cestama. Pozivaju kupce da se što prije odluče za kupnju grožđa jer je berba vranca i merlota pri završetku, sorte koje ranije dozrijevaju. No problem je u tome što kupci nemaju novca kao minulih godina jer je višegodišnja gospodarska kriza gotovo svima ispraznila džepove, dok su i možebitne zalihe također isisane.

Proizvođači kažu kako je ovogodišnja berba grožđa na vrgoračkom i imotskom području, te u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji, počela znatno ranije nego lani. No i berba kasnijih sorti grožđa je u punom zamahu koja bi se uskoro mogla privesti kraju u srednjodalmatinskim vinogorjima. Stručnjaci poručuju da vrijeme od berbe do muljanja grožđa bude što kraće. Tvrde kako bi bilo najbolje kad bi se grožđe ubralo u jutarnjim satima kad je hladnije te da se nakon toga odmah ide u muljanje.

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Proizvodnja vina Urod grožđa Berba grožđa Sinjski hipodrom