Berači u vinogradima obavljaju "zelenu berbu", neophodnu za vrhunsku kvalitetu vina

Možda je malo čudno kad kažemo da berači ovih dana u vinogradima imaju pune ruke posla. Počeli su s onom prvom berbom koja je neophodna kako bi se postigla vrhunska kvaliteta grožđa u kasnijoj redovnoj berbi. Radi se o tzv. zelenoj berbi koja je već poodmakla u vinogradima poznatog kutjevačkog vinogradara i vinara mr.sc. Branka Mihalja koji nam je pojasnio iz kojeg se razloga sa trsova ubiru zeleni grozdovi i bacaju na zemlju.

Svoju priču Branko Mihalj započinje tvrdnjom da svake godine vinogradari intenzivno pregledavaju svoje vinograde od 1. srpnja do sv. Ilije, odnosno do 20.srpnja. U tim danima se može utvrditi, odnosno to nastoje, gdje je višak grožđa odnosno grozdova. Kada to utvrde, započinju zelenu berbu, a ti se poslovi obavljaju između 20. do 26. srpnja.

Ubiranje viška zelenih grozdova 

"Ubire se i baca višak zelenih grozdova. Prvenstveno se ta zelena berba obavi na sorti graševine, ali i na drugim sortama. To se radi iz jednog i jedinog razloga, a to je da u konačnici grožđe bude kvalitetno i da možemo iz tih grozdova koji ostanu na trsovima dobiti vrhunsku kapljicu, odnosno vrhunsko vino", ističe Branko Mihalj.

Stručnjaci utvrdili da se kvalitetno vino dobije upravo iz malih bobica grožđa, a ne iz velikih jer kod spravljanja ponajboljih vina, što je u Kutjevu slučaj, nije presudna količina već kvalitet sadržaja u bocama. Može se reći da je između ostalog i iz tog razloga vrhunska kvaliteta graševine baš iz Kutjevačkog vinogorja jer se odrade sve potrebite predradnje, pa tako i zelena berba, kako bi u konačnici ta vrhunska zlatna kapljica bila najbolja u odnosu na druge krajeve u Hrvatskoj i šire, piše pozega.eu.

Zelena se berba obavlja i na drugim sortama, a u vinogradima Branka Mihalja najveće se značenje daje sorti graševina. Ta je sorta u najvećem omjeru zastupljena kod vinogradara i vinara Branka Mihalja koji ima nasade na ukupnoj površini od pet hektara vinograda.

"Od nas 30-ak koji smo članovi Udruge vinara i vinogradara Kutjevo najmanje 15 primjenjuje tu metodu zelene berbe i samom time se natječe za prestižnu zlatnu markicu kutjevačke kvalitete, što je jako važno. Ta zlatna markica je iznad standarda vrhunske graševine koju dodjeljuje Hrvatski zavod za vinarstvo", nastavlja nam Branko Mihalj.

Kod muškat ruže bacit će i do 70 posto grozdova 

Prilikom naše posjete kutjevačkom vinogorju zelena berba na trsovima u vinogradima Branka Mihalja obavljala se na predjelu Mačevo brdo. "Ovaj ovdje položaj je jedan od najboljih predjela u Hrvatskoj za vinogradarstvo. Neki će reći da su drugi predjeli bolji, Venje, Hrnjevac i Mitrovac, ali ja sa sigurnošću mogu reći da je ovo tradicionalan položaj na području Kutjeva i držim ga najboljim. Predjeli uz Mačevo brdo, Vidim, Zaječovac i Vinkomir su sigurno najbolji predjeli u Republici Hrvatskoj za graševinu", naglašava Branko Mihalj nastavljajući pojašnjavati kako se zelena berba prvo obavlja na sorti graševine, a nakon nje na rajnskom rizlingu, merlotu i muškat ruži.

"Ovdje u vinogradu, na ovom predjelu, uz vinogradarstvo Markota iz Pleternici jedini u Hrvatskoj imamo muškat ružu", dodaje Mihalj ističući da što se što se tiče zelene berbe i tzv. bacanja grozdova, da to nisu male količine jer je njegova želja, ali i većine drugih ovdašnjih vinogradara da imaju kvalitetu, a ne količinu.

"Što se tiče zelene berbe na graševini sigurno ću baciti gotovo 30 posto grozdova sa trsova. U drugim sortama, poput merlota možda i 50 posto kao i rajnskog rizlinga. Kod muškat ruže bit će bačeno i do 70 posto grozdova, a sve u cilju da imam vrhunsku kvalitetu vina u konačnici. Sve to radimo kako bi berbu dočekali sa vrhunskom kvalitetom grožđa, a samom time onda i vrhunskom vinskom kapljicom", pojašnjava vinogradar Mihalj.

Što se tiče redovite berbe u vinogradima, ona prema riječima Branka Mihalja ne bi trebala započeti prije 20.rujna, a to se odnosi na najzastupljeniju sortu graševinu."Najbolje je za vinograde da imaju najmanje 180 dana vegetacijskog ciklusa, od 15.travnja do 15.listopada u koji su uključene one najbolje sorte. Za graševinu je nabolje vrijeme za berbu deset dana prije listopada i prvih deset dana u tom mjesecu", nastavlja Mihalj.

Zelena berba neophodna ako se želi vrhunska kvaliteta 

Uz graševinu u vinogradima Mihalj zastupljene su i druge sorte, cabernet sauvignon, merlot, portugizac... Što se tiče portugisca on je kod Mihaljevih prisutan od 1953. godine otkako su doselili iz Hercegovine u Slavoniju.

"To je posebna sorta i posebno vino do kojeg nam je stalo i jako do njega držimo. Tom sortom i vinima se mnogi hvale, ali kad se nađemo na svjetskom ocjenjivanju portugizaca u Mađarskoj jako je dobro vidljivo s kojeg je podneblja on najbolji. Kutjevo je bitno za portugizac iako se do njega previše ne drži", ističe Branko Mihalj.

Na kraju razgovora mr. sc. Branko Mihalj još jednom ističe koja je važnost zelene berbe, naglašavajući kako je ona neophodna ako se želi vrhunska kvaliteta. "Da bi bila vrhunska kvaliteta po trsu može biti od 1,5 do 2 kg grožđa, posebno graševine. Dakle ako ste s takvom količinom grožđa ušli u podrum, 7,5 do 8 tona po hektaru onda se može očekivati vrhunska kvaliteta vina", zaključio je Branko Mihalj.

Autor: Dražen Krstanović/pozega.eu