Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Zvonko Belošević
  • 12.02.2021. 12:00
  • Sisačko-moslavačka, Hrastovica, Petrinja

Belošević: Nema koristi od plakanja za prolivenim vinom, samo da podrum izdrži

Planovi za sadnju novih nasada na Banovini sad su prekinuti, kaže Zvonko Belošević, najveći petrinjski vinogradar i vinar kojemu je u kanalu završilo 4.500 litara vina. Zanimljivo, potres su izdržali bermet i vinjak.

Foto: Marinko Petković
  • 786
  • 188
  • 0

"Ja sam vam na vrhu brda u Hrastovici. Pukne li signal za mobitel, što se kod nas na Banovini znalo dogoditi i prije ovog stradanja, čim izađete iz Petrinje, samo vozite pa ćete me naći. Ako nikako drugačije po onoj; kartu čitaj, seljaka pitaj", davao nam je upute vinar Zvonko Belošević, čiji je OPG u katastrofalnim potresima izgubio čak 4.500 litara vina, a teško mu je stradao i vinski podrum dok se tradicionalna drvena kuća (korablja, preseljena iz Gline prije 10 godina, op.a.) još "dobro drži".

Ovaj najveći vinar u Petrinji i vinogradar s 3.000 panjeva, izgubio je i veću obiteljsku kuću od 200-njak kvadrata. Dobila je crvenu oznaku, dakle, predviđena je za rušenje. No, nekako nam se čini da se više brine hoće li izdržati veći vinski podrum, a čiji su zidovi od knaufa, kojim su obzidali staru kuću, sada jako stradali. I to taman kad su u prizemlju posve uredili veću kušaonicu vina, te započeli uređivati i nekoliko soba na katu. Prekinuti su i planovi za sadnju novih nasada vinograda koji su trebali biti realizirani ovoga proljeća, a za što su teren, kao i kupljena ograda, već bili pripremljeni. 

U kanalu završilo 4.500 litara vina 

Dok nas vodi u razrušeni podrum, Belošević ističe da su drvene kuće u tom kraju sve do Domovinskog rata bile poznate i priznate u lokalnom graditeljstvu. Onda su gotovo nestale, da bi se sada pokazale otpornim na veliku snagu potresa, koja je rušila kuće i tako ubila sedam ljudi.

Drugi udar bio je, opisuje, prejak pa su se inoks bačve kapaciteta 5.000 do 5.500 litara, visine 1,7 metara, prevrnule i 4.500 litara vina mu je nepovratno otišlo u kanal. Ali, kaže, nema puno vajde od plakanja za prolivenim iako je izgubio vina u vijednosti od oko 100.000 kuna. "Samo da podrum izdrži, odnosno da se i kuća ne sruši", nada se.   

Tradicionalna drvena kuća tzv. korablja još se, kaže, dobro drži

Što je tu je, živjeti se mora i dalje, pomireno kaže jer dobro je da se držimo skupa u ovoj nevolji koja nas je zadesila. Ohrabruje da se vinogradari i vinari, ne samo sa stradalog područja, već i šire, javljaju i nastoje pomoći, kako tko zna i umije.

"To je hvalevrijedan potez i prije svega ljudski čin dobrote i milosrđa, a koji nama pogođenima puno znači jer znamo da iako smo ostali bez puno toga, nismo sami u svojoj nevolji", napominje ovaj po struci inženjer koji je cijeli radni vijek proveo na direktorskim pozicijama u sisačkoj Željezari, te se okušao kratko i u lokalnoj politici, gdje je bio predsjednik Županijske skupštine 2005. godine.

Nitko ih nije obišao više od mjesec dana

Dakle, dobro je upoznat kako stvari funkcioniraju, pa smo čuli da se država, koja ima predviđene protokole, odnosno institucije za ovakve prirodne nepogode, a koje su nažalost posljednjih godina učestale, od poplava do požara, sada i potresa - u prvih tjedan, dva "nije snašla" na terenu. "No, uskočili su na sreću brojni volonteri, koji su već drugi dan bili u Petrinji, što nas je spasilo da ne potonemo i nastavimo koliko-toliko funkcionirati i u ovim sve samo ne normalnim okolnostima", kaže.

Osim svakodnevnih potresa, tu je i pandemija Covida-19, koja je još i nevidljiva, ali jednako opasna jer otežava kretanje i svakodnevno funkcioniranje u gradu, gdje ima jako puno oštećenih kuća. "Pa me i ne čudi da kod nas na selu, iako je prošlo više od mjesec dana, još uvijek nitko nije ni bio", napominje on.     

Petrinjski bermet i vinjak jači od potresa

Inače, ima najviše rajnskog rizlinga - 1.200 trsova, iza toga je neizbježna graševina sa 700, pa bijeli pinot sa 400 trsova, a toliko je i frankovke, koja se 'polako vraća' na južne obronke Vukomeričkih gorica. Autohtonog škrleta ima 200 panjeva, a jednako je ponosan i na petrinjski bermet i 300 litara vinjaka koji su izdržali potrese u drvenim bačvama i obloženim velikim staklenim bocunima jer se zbog manje prodaje vina u doba korone odlučio za destilaciju vina u alkohol.  

Naime, obiteljsku tradiciju u proizvodnji vina iz Zagorja, Beloševići su prenijeli još 1952. godine na Banovinu, u Hrastovicu, pa se sad već treća generacija u obitelji uspješno njime bavi. Novi izazov je komercijalizacija bermeta, aromatiziranog vina, kojega su u ove krajeve, prema povijesnim izvorima, donijeli još francuski vojnici u doba Napoleonova carstva. Naš domaćin drži da ima bermet drugačijeg smjera od onog poznatijeg u Samoboru, koji je postao i dio tamošnje turističke ponude.

Planirano podizanje novih vinograda, sad je na čekanju 

Ali još nešto veže ove vinare, a to su loše lokalne prometnice koje su i do nekih većih vinskih kušaonica kod Letovanića, dijelom pod makadamom. To nije lijepa slika za planirani razvoj vinskog turizma jer je stranih gostiju znalo biti do početka pandemije koja je sve zaustavila ili najblaže, usporila. 


Fotoprilog


Tagovi

Zvonko Belošević OPG Belošević Vinarija Potres Proliveno vino


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.