Pretraga tekstova
Na trgu Schwarzenbergplatz, ispred Palače nadvojvode Ludwiga Viktora najmanji bečki vinograd ondje raste već 150 godina.
Beč je jedina metropola u svijetu koja u sklopu grada posjeduje ekonomski značajne vinograde koji se prostiru na preko 700 hektara površine. Ta se vinogradarska područja ne nalaze samo u okolnim gradskim četvrtima kao što je Döbling, Ottakring i Floridsdorf, nego i u samom centru grada Beča.
Naime, na trgu Schwarzenbergplatz, ispred Palače nadvojvode Ludwiga Viktora najmanji bečki vinograd ondje raste već 150 godina.
Ondje se preko 20 godina tradicionalno odvija berba grožđa u kojoj je prije nekoliko dana sudjelovao i bečki gradonačelnik Michael Ludwig.
"Vino je neposredno povezano s načinom života u našem gradu i istovremeno predstavlja važan gospodarski faktor", tom je prilikom rekao Ludwig napomenuvši da u Beču postoje strogo zaštićene vinogradarske površine, što doprinosi visokoj kvaliteti života u gradu. Takav kultivirani krajolik važan je prostor za odmor iz kojeg se dobivaju razne izvrsne vinske sorte.
Primjer je vinarija Mayer am Pfarrplatz koja obrađuje taj, posljednji vinograd u centru Beča te proizvede oko 50 do 60 boca miješanog vina koje će i ove godine ponovo biti prodano na dražbi u dobrotvorne svrhe.
U Beču postoji više od 180 vinarija koje svake godine proizvedu oko 20.000 hektolitara vina, navodi EurocommPR. Pritom oko 80 % vinogradarskih površina otpada na uzgoj za proizvodnju bijelih, a oko 20 % na uzgoj crnih vinskih sorti. Najčešće se proizvode veltlinac zeleni, rajnski rizling, pinot bijeli, chardonnay i graševina.
Osim tradicionalnih vinskih konoba (Heuriger) u vinsku kulturu grada spada i zaštićena miješana vinska sorta "Wiener Gemischter Satz". Ovo vino proizvodi i vinarija Cobenzl, jedna od najpoznatijih bečkih vinarija kojom više od 100 godina upravlja grad Beč, a koja je nedavno odlikovana certifikatom održivosti.
Tagovi
Bečki vinogradi Najmanji vinograd Michael Ludwig Kultivirani krajolik Schwarzenbergplatz
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tunel dingač Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija Bila je... Više [+]
Tunel dingač
Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija
Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. .
Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena.
Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita.
Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela.
Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.
Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt.
Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača.
Foto: TZ općine Orebić
Pripremio: Tomislav Radić