Pretraga tekstova
Vina Raba
Vino je ogledalo svojeg gospodara. Upravo ono govori i o svim težačkim mukama njegova proizvođača.To se moglo vidjeli i na ovogodišnjoj manifestaciji „VINA RABA - BARBAT 2009.“, koja je održana od 20. - 28. ožujka 2009., u organizaciji Športskog ribolovnog društva „Dolin“ i Hrvatskog Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.
Po deveti put ove godine rapski su se vinari pojavili na ocijenjivanju vina. Ove godine ocjenjivana su vina dvadesetdva vinara s ukupno 47 uzoraka vina, od kojih je bilo 12 bijelih i 35 crvenih vina. Vina su ocjenjivali eminentni oznalci i dobri poznavatelji vina. Na završnoj večeri, koju je vodio Željko Peran, stručni savjetnik HZPSS-u na Rabu, uz domaćine sudjelovali su i gospođa Mitra Blažević i gospodin Marijan Čižmešija, oboje stručni savjetnici u HZPSS-u.
Gospođa Mirta Blažević održala je predavanje o poticajima, kapitalnim ulaganjima i povratu kapitalnih ulaganja, a kolega Čižmešija organoleptično je ocjenjivao uzorke vina detaljno opisujući svaki uzorak sa svim njegovim prednostima, dobrim stranama, ali i nedostacima i s radošću ustvrdio kako su vina rapskih proizvođača iz godine u godinu sve kvalitetnija. Zanimljivo je da ima dosta mladih vinara, ali i to da je predavanjima i organoleptičnom ocjenjivanju prisustvovalo više od 80 sudionika, što očito govori o velikoj zainteresiranosti otočana o obnovi vinogradarstva. Veliki pomak u kvaliteti vina očituje su i kroz mnoštvo medalja, koje su osvojili rapski vinari na ovoj manifestaciji. Ukupno je dodijeljeno 28 zlatnih i brončanih medalja, za ukupno 47 ocjenjenih uzoraka. Najvše je bilo brončanih.
Najnagrađivaniji vinari su bili i najveći vinogradari i vinari na otoku, gospoda Ljubomir Jureša i Ivan Staničić. No, na manifestaciji se, nažalost, ustvrdilo kako su još uvijek velike vinogradarske površine na otoku neiskorištene i koje bi bilo poželjno obnoviti novim nasadima vinograda. Možda ipak visoka stimulativna i nepovratna sredstva, koja daje država, potaknu neke nove vinogradare i vinare na tu proizvodnju. Poglavito iz razloga što imamo izvrsne uvjete za vinske i stolne sorte grožđa i što nam je praktički tržište osigurano na otoku prodajom kroz turizam, ali i za potrebe domaćeg stanovništva.
Autor: Željko Peran
Izvori
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji