• Katunar Estate Winery
  • 17.10.2020. 16:30
  • Primorsko-goranska, Vrbnik

Anton Katunar: Vraćamo se starom tipu vina, sadimo na škrtoj zemlji za bolju sirovinu

Žlahtina je ovdje tradicionalno sorta 'broj jedan', ali karakter one koja raste na siromašnijem terenu je drukčiji pa samim time zanimljiviji, kaže nam poznati vinogradar i vinar Anton Katunar.

Foto: Blanka Kufner
  • 587
  • 183
  • 1

"Naša obitelj se vinogradarstvom i vinarstvom bavi pokoljenjima tako da se radi o zaista dugoj tradiciji. Inače, u Vrbniku se većina obitelji kroz povijest bavila poljoprivredom, pa možemo govoriti o višestoljetnoj tradiciji", započinje svoju priču Anton Katunar, poznatiji kao Toni, iz mjesta Vrbnik na otoku Krku gdje drži vinariju Katunar Estate Winery.

Vrbničko polje je meliorizirano početkom prošlog stoljeća. Nekada je to bilo močvarno područje pogodno za uzgoj drugih kultura pa se tako ovdje dugo sijala pšenica i ostale kulture važne za prehranjivanje stanovništva. Nakon meliorizacije prešlo se na bavljenje vinogradarstvom kao isplativijom granom.

Vraćaju proizvodnju na škrtu zemlju s ciljem dobivanja bolje sirovine

"Svoju proizvodnju baziramo na vlastitom grožđu budući da naša obitelj posjeduje preko 200 tisuća trsova vinove loze i to na dva lokaliteta - Vrbničko polje i Bašćanska kotlina. Na rubu Vrbničkog polja imamo vinariju u kojoj prerađujemo grožđe, gdje se odvija proizvodnja, odležavanje i buteljiranje vina", opisuje naš sugovornik. Daljnje poboljšanje kvalitete nastoje postići okretanjem vlastitoj kontroliranoj proizvodnji grožđa po ekološkim standardima na tipičnim lokacijama, autohtonim sortama vinove loze i tradicionalnom vinogradarstvu.

Vinograd u Vrbničkom polju 

"Ono na čemu sada intenzivno radimo je preseljenje proizvodnje natrag na brda, na nepovoljniju poziciju - na škrtu zemlju. Sadili smo 2007. godine, a na to smo se odlučili jer želimo bolju sirovinu, vraćamo se starom tipu vina", pojašnjava i dodaje da je ovdje žlahtina tradicionalno sorta 'broj jedan', ali karakter one koja raste na siromašnijem terenu je drukčiji pa samim time njima zanimljiviji.

Spoj tradicije i novih praksi

Kako je već spomenuto, preci ove obitelji također su se bavili poljoprivredom i od nje živjeli. Kasnije je ipak postala nadopuna obiteljskom budžetu. Njegov pokojni djed nekada je grožđe predavao u zadrugu. Do 90-ih godina prošloga stoljeća to je bilo jedino rješenje. No, uskoro vinarija ulaže u nove tehnologije - spaja otočki tradicionalni način vinogradarstva s novim praksama u vinarstvu, među prvima uvodi kontroliranu hladnu fermentaciju, nabavlja nove barique od slavonskog hrasta i jedina u Hrvatskoj savladava proizvodnju pjenušaca po Charmat (tankovskoj) metodi.

"U 90-ima su otac i stric krenuli svatko svojim putem po pitanju poslovanja i danas dvije obitelji razvijaju svaka svoj brend. To je bilo i vrijeme kada je turizam stao pa su se ljudi više okretali drugim načinima zarade. Eto, danas smo tu gdje jesmo", zadovoljno će Toni kojemu u radu najviše pomažu sestra i otac, a plan je da se i supruga, inače profesorica u školi, više posveti obiteljskom poslu. "Djeca su još mala i za sada ne pokazuju interes za vinarstvo, ali pustimo da vrijeme pokaže svoje", govori.

Godina koja je pokazala da orijentacija na turizam nije najsretnije rješenje

Zanimljivo je da u Vrbniku za sada nije došlo do značajne apartmanizacije, tako da je ovaj srednjovjekovni gradić doživljavao brojne dnevne posjete što je bilo izvrsno za lokalne vinare i druge proizvođače.

Proizvodnju sele natrag na brda, na nepovoljniju poziciju - na škrtu zemlju

"Ova godina je specifična i svima je bila neizvjesna, no vinski i gastro turizam je očito smjer za koji se ovo mjesto opredijelilo. Zahvaljujući turizmu koji je na otoku vrlo razvijen, lokalni proizvođači do sada nisu imali problem po pitanju plasmana", navodi. U odnosu na unutrašnjost zemlje, tu su u prednosti, ali zato postoje određeni nedostaci - pronalazak radne snage, veći troškovi rada, manjak kvalitetnog zemljišta i njegova izuzetno visoka cijena. Kao mana se pokazuje i orijentiranost na turizam koji je vrlo nestabilan. "Iskusili smo na vlastitoj koži da se situacija mijenja preko noći", priznaje iskusni vinar.

Najsjeverniji nasad Plavca malog

Preseljenjem vinograda na brda dobili su novi tip koju su nazvali Žlahtina Sveta Lucija. Ime je dobila po crkvici u čijoj blizini se nalazi teren. (U crkvi Sv. Lucija pronađena je Bašćanska ploča, op.a.) "Navedena crkvica, odnosno samostan čiji je ona bila dio, bavio se vinogradarstvom što se vidi i po ukrasnom rubu na Bašćanskoj ploči koji je uljepšan viticama vinove loze. Crkvica i samostan su podignuti na ruševinama rimske Ville Rustike koja je posjedovala i obrađivala te iste vinograde. Iz navedenoga je vidljiv kontinuitet sadnje vinove loze na tim položajima još iz doba antike", upoznaje nas sa zanimljivostima.

S obzirom na položaj s kojega potječe, ovo vino očarava svojom žutozelenom do zlatnozelenom bojom dubljih tonova. Arome podsjećaju na dunju, breskvu, agrume, ruže. Naglašena je mineralnost s lijepim završetkom koji mu, oplemenjenom ananasom i zrelim grožđem, daje elegantnu slatkost.

Bašćanska mikroklima svojim brojem sunčanih sati (uz morsku refleksiju sunca, položenost i refleksiju velikih vapnenačkih površina) omogućava natprosječnu insolaciju sa netipično naprednom vegetacijom za područje Kvarnera. Na istom položaju imaju i crne sorte te se mogu pohvaliti da imaju najsjeverniji nasad Plavca malog.

Uvjeti koji omogućavaju ekološki uzgoj

"Kada smo sadili taj vinograd, bilo je puno skepse oko toga što radimo s obzirom da smo toliko sjeverno, ali moramo priznati da smo danas jako zadovoljni odlukom. Ipak treba reći da 45. paralela koja prolazi kroz naš vinograd prolazi i kroz neka od najpoznatijih europskih vinogorja kao što su Bordoaux ili Piemont. Osim tipičnih mirisa i okusa, kao što su tamno voće poput kupina i crne trešnje, ali i papar, koža, dim i začini - u našem ćete plavcu prepoznati i diskretne tragove sladića, mošusa i jagode. Zbog dvogodišnjeg sazrijevanja u hrastovoj bačvi oplemenjen je i prepoznatljivim okusom vanilije", doznajemo od članova obitelji Katunar.

Vinarija ima najsjeverniji nasad Plavca malog

Osim toga, idealna orijentacija vinograda (jug-jugozapad), blizina mora i odlična provjetrenost dozvoljavaju ekološki uzgoj u punom smislu, uz iznimno male potrebe za prskanjem i zaštitnim tretmanima vinove loze.


Fotoprilog


Tagovi

Anton Katunar Vinarija Katunar Žlahtina Trs Vinova loza Estate Winery Stari tip vina Plavac mali


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Blanka je završila Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Berba 2020,sadnja 2015.
3,75kg po biljci