Analiza berbe grožđa 2012.

Generalno se ova godina može okarakterizirati kao vrlo nepovoljna za višegodišnje nasade u Hrvatskoj, prije svega zbog niskih temperatura (-25 °C u veljači) i ledene kiše krajem zime, zbog vrlo niskih temperatura u prvoj polovici travnja 2012. i orkanske bure u svibnju te zbog vrlo toplog ljeta, jednog od najtoplijih i najsušnijih posljednjih četrdesetak godina, s ekstremnim temperaturama zraka. Tako je početkom travnja 2012. Hrvatsku pogodio val niskih temperatura i to čak do -12 °C na pojedinim područjima. U kontinentalnom dijelu posebno su bile kritične hladne noći 1./2. travnja i 9./10. travnja, jer se tada spustila temperatura ispod točke smrzavanja već oko ponoći i te niske temperature su trajale duže od 5 sati. Niske temperature zabilježene su i na pojedinim područjima hrvatskog priobalja, osobito na području Zadarskog zaleđa (Grad Benkovac i općine Pakoštani, Posedarje, Poličnik, Škabrnja i Zemunik Donji) i Vrgoračkog polja te na nekim lokalitetima Istre. Nakon toga uslijedilo je vruće i sušno ljeto, s vrlo visokim temperaturama u lipnju, srpnju i kolovozu.

U vinogradarskim regijama Istočna i Zapadna kontinentalna Hrvatska ove je godine, odmah nakon kretanja vegetacije, uočeno smrzavanje trsova u predjelima ispod 100 m nadmorske visine (Srijem, Baranja), kao posljedica niskih temperatura početkom veljače. Mraz početkom travnja (Pitomača, Čazma, Kalnik, Varaždin, Ludbreg i Pregrada), tuča krajem lipnja i u srpnju u nekim vinogorjima (Ozalj, dio Stubičkog vinogorja, Sl. Brod) te dugo sušno razdoblje bez oborina tijekom cijele vegetacije imali su za posljedicu da su ponegdje proglašene čak dvije elementarne nepogode (Srijem, Daruvar, Pakrac). Na propusnim tlima uočeno je sušenje cijelih trsova. Berba je počela 5 do 15 dana ranije. Šećeri u grožđu kretali su se od 55 do 115 °Oe, ovisno od vinogorja, kultivara vinove loze, položaja, nagiba terena, mikrolokacije. Ukupni prinosi bili su manji za 10 do 70 % u odnosu na prethodnu godinu.

U vinogradarskoj regiji Primorska Hrvatska početkom vegetacije (10./11. travnja) i u svibnju jaki mraz nanio je veće štete u vinogradima Nadinskog blata, na dijelu Ravnih Kotara, Kaštelanske zagore, Marinske kotline, Promine, Drniša, Korčule, Knina, Sinja i Vrlike. U svibnju, lipnju i krajem kolovoza zabilježena je tuča s jakim olujnim vjetrom na području Stankovaca, Zapadne Istre (Umag, Buje, dio Kaštelir) i Šolte te olujna bura s posolicom na Pagu i Vinodolu. Velika suša tijekom cijele vegetacije kao i u kontinentalnim regijama, a naročito tijekom ljetnih mjeseci, uvjetovala je da je na pojedinim vinogorjima proglašena elementarna nepogoda. Posljedice navedenog su 7 do 25 dana ranija berba i manji prinosi 15 - 70 %.

Kakvoća grožđa berbe 2012.

Kakvoću grožđa u berbi 2012., kao i ranijih godina, pratili su djelatnici PSS, koji su imenovani povjerenicima HCPHS-ZVV, a rezultati su prikazani u tablici 4. (link)

Tablica 4.: Kakvoća grožđa berbe 2012. (Izvor: službenici PSS, povjerenici HCPHS-ZVV)

46 djelatnika PSS, ovlašteni povjerenici HCPHS-ZVV, su i ove godine tijekom berbe grožđa izdavali rješenja za promet grožđa, tablica 5, iz koje je razvidno da je ove godine u berbi izdano 857 rješenja za promet grožđa.

Tablica 5.:Broj izdanih rješenja za promet grožđa berbe 2012. (Izvor: djelatnici PSS-povjerenici HCPHS, ZVV)