• Štetnici
  • 22.06.2017. 10:30

Zbog kulminacije štetnika - aviotretiranje

Zbog kulminacije štetnika malog mrazovca i hrastovog savijača - aviotretiranje!

Foto: bigstockphoto.com,,Karel Gallas
  • 2.433
  • 183
  • 0

Hrvatske šume d.o.o. redovito prate stanje zaraze biljnih bolesti i štetnika u šumama te o stanju zaraze vode evidenciju i izvještavaju Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom, kao i sve zainteresirane osobe, putem registra IPP (izvještajno prognozni poslovi u šumarstvu https://stetnici.sumins.hr/).

Hrvatski šumarski institut svake godine održava radionicu u suradnji sa stručnjacima zaštite šuma iz HŠ d.o.o. i Šumarskog fakulteta na temu praćenja i suzbijanja biljnih bolesti i štetnika, s naglaskom na problematiku ranih štetnika (defolijatora) u šumama.

Prema evidencijama sa terena, ove godine je kulminacija populacije štetnika malog mrazovca i hrastovog savijača, te je bilo neophodno njihovo suzbijanje kako bi se spriječile velike gospodarske štete. Izostankom tretiranja može se očekivati golobrst na šumskim sastojinama, prvenstveno u hrastovim šumama, što u kombinaciji sa hrastovom pepelnicom koja slijedi nakon toga neminovno uzrokuje smanjenje prirasta drvne mase, a može dovesti do masovnog sušenja pojedinih stabala, ali i cijelih sastojina.

Suzbijanje malog mrazovca i hrastovog savijača

Tu činjenicu treba sagledati i s aspekta narušenog zdravstvenog stanja šuma (oštećenost krošanja sa smanjenom asimilacijskom površinom uslijed kombinacije biotskih i abiotskih čimbenika koji utječu na narušeno zdravstveno stanje šuma).

Postupak aviotretiranja u ovim situacijama nema alternativu. Suzbijanje nabrojenih ranih štetnika defolijatora vrši se na velikim površinama i u vrlo kratkom vremenskom roku, ovisno o razvoju gusjenica i lisne mase, te se tretiranje mora izvesti na cijelom zaraženom području u cca 7-10 dana, ukoliko dozvoljavaju vremenske prilike (dani bez kiše i vjetra). Također, prilikom tretiranja potrebno je prekriti površinu lista kapljicama insekticida na stablima visine većim i od 30 metara, a to je nemoguće kvalitetno odraditi sa zemlje traktorskim atomizerima.

Kod suzbijanja navedenih štetnika tretiraju se svi razvojni stadiji šuma, ovisno o stupnju zaraze, ali naglasak je na srednjodobnim i zrelim sastojinama.

Suzbijanje štetnika

Tretiranje smo obavili u danima povoljnih vremenskih uvjeta u periodu krajem travnja-početkom svibnja 2017. godine, a za HŠ d.o.o. provela ga je ovlaštena tvrtka Air-tractor iz Osijeka, koja je odabrana javnim natječajem i upisana je pri Ministarstvu poljoprivrede u "Upisnik pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju poslove suzbijanja i iskorjenjivanja štetnih organizama u poljoprivredi i šumarstvu sredstvima za zaštitu bilja" (tzv. Upisnik davatelja usluga). Suzbijanje smo izvršili registriranim, selektivnim biološkim insekticidom Foray 48 B, u dozi od 3,0 l/ha, koje sadrži aktivnu tvar Bacillus thuringiensis var. kurstaki, SOJ: ABTS 351, zbirka kulture br. ATCC SD-1275, koja je odobrena na razini Europske unije Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 540/2011. Foray 48 B razvrstan je izvan skupine otrova te nije opasan za ljude, domaće životinje, ribe i pčele tj. dozvoljen je u ekološkoj poljoprivredi.

Ipak, temeljem obaveze koja proizlazi iz odredbi Pravilnika o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12), kao i naše želje da javnosti što uspješnije prezentiramo aktivnosti na očuvanju zdravlja šuma, o ovoj akciji obavijestili smo javnost putem oglašavanja na radio postajama, a pisanim putem i sve zainteresirane pravne osobe koje zajedno sa Hrvatskim šumama dijele brigu o prostoru na kojem je tretiranje vršeno (Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu, Hrvatske vode, Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim područjima Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije).

Zakon o održivoj uporabi pesticida

Važno je napomenuti kako je u Europskom zakonodavstvu načelno zabranjen postupak primjene sredstava za zaštitu bilja letjelicama iz zraka, u poljoprivredi i šumarstvu. Ta obaveza je propisana najviše iz razloga da bi se spriječilo tzv. zanošenje, odnosno neželjeno raspršivanje, uglavnom kemijskih pesticida, na okolna područja (naseljena mjesta, vodotokove, područja koja ne želimo tretirati i sl., a sve u svrhu zaštite korisnih i neciljanih organizama).

Tu praksu je i Hrvatska morala preuzeti prilikom pristupanju EU, pa su takve odredbe ugrađene u naš Zakon o održivoj uporabi pesticida (NN 14/14), te spomenuti Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12). U stvarnosti, ta činjenica nam predstavlja velik problem naročito u šumarstvu, gdje zaštitu šuma često radimo na velikim površinama, u vrlo kratkom vremenskom periodu, štitimo i visoka stabla koja ne možemo dohvatiti sa zemlje i često na vlažnim tlima koja teško podnose prolaz traktorske mehanizacije. Mišljenja smo da se primjenom iz zraka taj posao može odraditi brže i kvalitetnije, te bez oštećivanja krhkog i osjetljivog šumskog tla. Udaljavanje od vodenih površina, kao i naseljenih mjesta, ionako poštujemo bez obzira na koji način vršimo zaštitu.

Praćenje štetnika

Da bi se uopće pristupilo samom postupku tretiranja, bilo je potrebno izvršiti niz prethodnih radnji. Praćenje mrazovaca započeli smo početkom studenoga 2016. godine brojanjem ženki na ljepljivim prstenovima, u velikom broju sastojina nizinskih šuma sve do kraja siječnja, te unosom podataka u registar IPP. Početkom 2017. godine na brojnim lokacijama u hrastovim šumama, gdje smo već ranije uočili pojavu ranih defolijatora te u odjelima gdje su postavljeni ljepljivi prstenovi, sakupili smo uzorke hrastovih grana sa vrhova netom oborenih grana, te ih proslijedili na laboratorijsku analizu u Hrvatski šumarski institut.

Iz te analize iščitava se prisutnost jajašaca raznih štetnika u pupovima drveća, te njihova brojnost u pojedinim odjelima. Nakon dobivenih alarmantnih podataka, s naglaskom na povećanu brojnost malog mrazovca i hrastovog savijača, još jednom su kolege iz HŠI samostalno obišli teren i uzeli dodatne uzorke grana na podružnicama gdje je zaraza uočena, kako bi ih obradili u laboratoriju i kako bismo došli do što točnijih podataka na nivou odjela/odsjeka, o površinama na kojima je potrebno provesti suzbijanje brojnosti štetnika.

U odjelima u kojima je utvrđena zaraza, predviđeno je postavljanje kontrolnih platna za mjerenje količine ekskremenata gusjenica, kao još jedne metode za utvrđivanjem broja gusjenica koje su počele sa hranjenjem i potrebe za tretiranjem.

Odobrenje za postupak

Nakon toga izvršeno je kartiranje područja i sa tako pripremljenim kartografskim podacima te vrlo opširnim obrazloženjem o neophodnosti postupka suzbijanja štetnika, mogli smo od Ministarstva poljoprivrede zatražiti odobrenje za postupak primjene SZB iz zraka, koje je kao što je ranije navedeno načelno zakonski zabranjeno, ali se u izuzetnim situacijama može odobriti. Prije donošenja rješenja Hrvatskim šumama odnosno odluke o odobrenju postupka, Ministarstvo poljoprivrede zatražilo je i dobilo pozitivno stručno mišljenje od ovlaštenih institucija (Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo-Zavod za zaštitu bilja) za utvrđivanje posebnih uvjeta prema kojima se smije provoditi primjena sredstava za zaštitu bilja iz zraka.

Istodobno sa ovim postupcima, u Direkciji HŠ proveden je postupak javnog natječaja za nabavu sredstva Foray 48 B (koje se proizvodi u SAD-u i na vrijeme ga treba naručiti kod distributera za Europsko tržište), kao i postupak za ovlaštenog izvođača radova koji udovoljava traženim uvjetima za poslove primjene sredstava za zaštitu bilja iz zraka.

Tretiranje u optimalno vrijeme

Nakon uspješno provedenih svih postupaka i dobivenih rješenja, uz podosta stresnih situacija (npr. štrajk lučkih radnika u belgijskoj luci Antwerpen u koju je Foray dopremljen brodom iz SAD-a te ga je trebalo kamionski hitno transportirati u Hrvatsku!), mogli smo pristupiti samom postupku suzbijanja štetnika.

Obzirom na promjenu vremenskih uvjeta koji su zahvatili Hrvatsku krajem travnja, odnosno izmjena vrlo toplog vremena (koje je pogodovalo ubrzanom razvoju gusjenica i lisne mase), sa kišnim danima i smanjenom temperaturom, uspjeli smo odraditi posao u najoptimalnije vrijeme obzirom na vremenske uvjete (temperaturu, vjetar, oborine) i razvojni stadij gusjenica. Metodom mjerenja ekskremenata gusjenica danima prije tretiranja te u danima nakon provedenog postupka, i usporedbom tih količina, kao i vizualnim pregledom sastojina koje je u tijeku a u kojima je sačuvana lisna masa, možemo biti veoma zadovoljni ovom provedenom vrlo opsežnom akcijom, za koju je bila potrebna uska suradnja te puno strpljenja i komunikacije svih sudionika u postupku, od Direkcije HŠ, UŠP-a, šumarija, Hrvatskog šumarskog instituta, Ministarstva poljoprivrede, izvođača radova i dobavljača sredstva.

Tekst: Darko Pleskalt, Foto: bigstockphoto.com,,Karel Gallas


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Štetnici Aviotretiranje

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi