• Šumarija Ogulin
  • 13.12.2015. 16:35

Vješticama tulum - šumarima vjetrolomi

Ako itko za sebe može ustvrditi da radi u šumama iz bajki, onda su to zaposlenici šumarije Ogulin.

Foto: depositphotos.com
  • 738
  • 31
  • 0

Ako itko za sebe može ustvrditi da radi u šumama iz bajki, onda su to zaposlenici šumarije Ogulin. Najviša točka šumarije, vrh planine Klek čuven je po legendi prema kojoj se tamo sastaju vještice, vile i vilenjaci kako bi tulumarili, a grad Ogulin u kojem se nalazi šumarijska zgrada rodno je mjesto legendarne Ivane Brlić-Mažuranić koja je u ovome kraju nalazila inspiraciju za svoja remek - djela. Prostor karakterizira velika raznolikost šuma koja se očituje prisustvom brojnih vrsta drveća, čistih rječica, potoka i spilja i u činjenici da su obitavalište svih triju najvećih zvijeri Hrvatske, medvjeda, vuka i risa.

Šume šumarije Ogulin sa svih strana okružuju grad Ogulin, najveće naseljeno mjesto gorske regije. Najznačajnije povijesno zdanje grada, Frankopanski kaštel dao je izgraditi hrvatski velikaš Bernardin Frankopan, vojskovođa u borbi protiv Turaka. On je bio i jedan od modruških kneževa Frankopana koji su posjedovali većinu šuma ogulinskog kraja sve do tragičnog pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 1671. godine od kada šume postaju vlasništvo habsburškog dvora.

Nakon II. svjetskog rata šume postaju državno vlasništvo

Značajni trenutak u povijesti ogulinskog šumarstva predstavlja 1873. godina, odnosno razvojačenje Vojne Krajine i uspostava Ogulinske imovne općine. Uz šume imovnih općina, tu su bile i šume Zemljišnih zajednica, a po završetku II. svjetskog rata sve postaju državno vlasništvo, tj. bivaju proglašene Općenarodnom imovinom. U to vrijeme, točnije od 1926. pa sve do 1940. godine u ogulinskim šumama radi Zlatko Vajda koji upravo zahvaljujući ovdje stečenoj praksi, 1955. godine postaje redovni sveučilišni profesor, kasnije odlikovan ordenom II reda, kao i nagradom za životno djelo.

Moderna šumarija Ogulin formirana kao dio Trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. jedna je od pet i najveća šumarija u Upravi šuma podružnici Ogulin, smještena na njezinom krajnjem sjeveru.

Na krajnjem sjeveru šumarije rastu bukve

Krajnja sjeverna točka šumarije predstavlja tromeđu gdje se sastaju UŠP Ogulin, UŠP Delnice i UŠP Karlovac. Od te točke na zapadnoj strani, dijagonalno prema jugu teče granica s UŠP Delnice i isto tako granica s UŠP Karlovac na istoku. Manji dio istočne i zapadne granice na jugu te čitavu južnu čine šumarije u sastavu UŠP Ogulin. Krajnji sjever šumarije čini zapravo gospodarska jedinica Bukovača kojoj obzirom na udio po vrstama, ime u potpunosti odgovara.

To je jedna od čak šest jedinica koje se rasprostiru na ukupno 18.004,42 ha od čega se 17.302,67 ha odnosi na obraslu površinu. Gospodarsku jedinicu Krpel na čijem je području smješten grad Ogulin od 2001. godine uzdužno prepolavlja autocesta duž koje se proteže plinovod. Istočno od ove jedince smještena je jedinica Međuvođe - Zale, najniža gledano prema nadmorskim visinama.

Početak planinarstva na Kleku i endemski leptir

Zapadno od Krpela nalazi se najviša jedinica Klek čiji se značajan dio ubraja u kategoriju značajni krajobraz. Planina Klek je zaštićena od 1971. godine, a među bogatom florom i faunom koja tamo obitava pridolazi endemski leptir klekovski crni okaš. Značajna je i zbog činjenice da se uz nju veže početak planinarstva i alpinizma u našoj domovini.

Dobar dio Kleka je nedostupan za rad zbog velikih nagiba, a o prirodi terena kazuje samo jedan pogled na najviši dio kojeg čini gola stijena visine od oko 200 m. Značajni dio površine koji nije pod šumama u jedinici Zagorska kosa koja se nalazi zapadno od Krpela, obuhvaća mali dio grada Ogulina na njezinu sjeveroistoku te jezero Sabljaci kojeg ovdje nazivaju i Ogulinskim morem, a koje se proteže duž istoka jedinice. Gotovo potpuno obrasla jedinica Josipovac smještena je na krajnjem zapadu šumarije. Velik dio površina šumarije predstavljaju privatne šume pa djelatnici na terenu moraju dobro paziti na vanjske granice.

Dobra rijeka i Đulin ponor koji ulazi u drugi najduži špiljski sustav RH

Značajna prirodna značajka na području šumarije rijeka je Dobra. Ta ponornica završava u klancu Đulin ponor koji predstavlja najveći ulaz u drugi po duljini špiljski sustav u Hrvatskoj, a koji se nalazi u samom gradu.

Na čelu šumarije je upravitelj Mario Stipetić, o šumama brine šestero revirnika, svaki za jednu gospodarsku jedinicu, za koje se donekle može tvrditi da su specijalizirani ili za preborne ili za jednodobne šume. Poslovođa je 21, sjekača 11, šumskih radnika 17, a osoba zaposlenih u administraciji petoro.

Šumarija je raznolika u svakom smislu, ova tromeđa Like, Gorskog Kotara i Korduna, obiluje krškim udolinama, vrtačama, grebenima, visoravnima, kanjonima, špiljama, čistim rijekama i rječicama koje ožive za kiša te izvorima. Najniža točka šumarije nalazi se na oko 150 m n. m., a najvišu točku koja doseže na 1.181 m n. m. predstavlja vrh Kleka.

Susret dvije klime

To je područje gdje se susreću maritimna i kontinentalna klima s čestim mogućim temperaturnim inverzijama, gdje noći mogu biti vrlo hladne, a dani vrlo topli. Raznolikosti i bogatstvu svakako pridonosi činjenica da u ovim, i inače faunom bogatim šumama, obitavaju sve tri najveće zvijeri Hrvatske, medvjed mrki, sivi vuk i ris obični, nažalost ubrojeni u Crveni popis ugroženih biljaka i životinja, odnosno Crvenu listu sisavaca. U gospodarskom smislu ova šumarija također ima sve: prebor, raznodobne šume i jednodobne šume, s time da je jednodobnih šuma više ako se gleda po površini, a gledano po drvnoj zalihi više je prebora.

Kulture četinjača za proizvodnju paleta

Pritom ukupna drvna zaliha iznosi 3.519.071 m3, a godišnji tečajni prirast 88.048 m3. Gledano prema postanku u jednodobnim šumama je omjer sjemenjača u odnosu na panjače oko 75% u korist sjemenjača. Značajan udio odnosi se i na kulture četinjača koje su kao i drugdje u Hrvatskoj sađene 60-tih godina prošlog stoljeća za velikog trenda očetinjavanja. To je u ovom kraju imalo smisla jer je u Plaškom svojevremeno radila tvornica papira. Danas borovac i ariš otkupljuje tvornica u Fužinama najviše zbog proizvodnje paleta, dok se bor teže prodaje.

Ogrjevno drvo i oblovina na prodaju

Glavna vrsta koja dominira kvalitetom, površinom i masom u šumariji Ogulin je svakako bukva, uz nju se proizvode hrast kitnjak i hrast cer koji ponegdje tvori čitave uređajne razrede te grab. Od autohtonih četinjača svakako je značajna jela, po iskorištenju odmah iza bukve, dok je obična smreka u prirodnim sastojinama daleko manje zastupljena.

Za ovu godinu planirano izvršenje iznosi 79.173 m3, odnosno 67.671 m3. Uz oblovinu koju prodaje lokalnim i rjeđe udaljenijim drvoprerađivačima, šumarija prodaje priličnu količinu ogrjevnog drveta lokalnom stanovništvu, od čega dosta leževine. Za transport na raspolaganju imaju šumske ceste čija ukupna otvorenost iznosi oko 13,5 km na 1.000 ha. Uz to, na Kleku vrše proširivanja staza koje su nekoć koristili za izvlačenje drvne mase konjima. Za izvlačenje mase koriste dva traktora koji izvuku manji dio mase. U pomoć im svake godine dolaze radnici iz drugih podružnica od kojih su najčešći Karlovčani, a vanjski izvođači sudjeluju u poslovima s udjelom od oko 40%.

Bura, jugo i jugozapadnjak lome stabla

Popravke vozila vrši radna jedinica Mehanizacija, graditeljstvo i prijevoz (MGP), a kvarove na motornim pilama uklanjaju u radionici koja se nalazi u sklopu šumarije i koja usluge vrši za čitavu podružnicu. Ova radna jedinica vrši i popravke šumskih cesta, a materijal za to dobavlja iz kamenoloma Smuta na koji UŠP Ogulin ima koncesiju, a nalazi se na području gospodarske jedinice Zagorska kosa.

Slučajni prihodi šumarije najčešće su posljedica jakih vjetrova tipičnih za ovo područje koji su to jači što je viša nadmorska visina. Bura, jugo i jugozapadnjak lome stabla i uzrokuju njihova zakrivljenja, a jugo ili jugozapadnjak praćeni jakom kišom dovode do raskvašenosti tla, što uzrokuje vjetroizvale. Zato se na ometištima vrše oprezne stablimične sječe. Unatoč postavljanju propusta i kanalica, česte su štete od bujica na šumskim cestama. Kao i u drugim gorskim dijelovima Hrvatske postoji problem sušenja i povlačenja obične jele, a dok od prisutnih vrsta se najotpornijom pokazala obična bukva.

Krpel još uvijek opasno područje u koje nitko ne zalazi

Sadnice četinjača šumarija nabavlja iz rasadnika unutar UŠP Ogulin koji je smješten u Oštarijama. Kod popunjavanja listačama koriste metodu iskapanja sadnica tamo gdje je došlo do prirodne obnove i gdje su preguste, na mjesta gdje ih je premalo pa na taj način imaju minimalne troškove.

Nedostupno područje šumarije, u koje se nikako ne zalazi je ono u gospodarskoj jedinici Krpel. Prema podatku iz šumarije riječ je o šumskoj površini od 329,29 ha po kojoj su razbacana sva moguća neeksplodirana ubojita sredstva od metaka do haubica koja su tamo dospjela prilikom eksplozije skladišta vojarne Oštarije. O tome svjedoči zapis u šumskoj kronici, u kojoj se navodi da je 31. listopada 1991. godine JNA uzrokovala eksploziju uslijed koje je došlo do devastacije šume i šumskog zemljišta, a jačina je vidljiva na priloženim fotografijama. Područje je čišćeno u više navrata, ali ne i do kraja, a radovi razminiranja stagniraju posljednjih nekoliko godina. Prije dvije godine na Kleku je zabilježena šteta od šumskog požara u kulturi bora. Požar je mobilizirao upravitelja, revirnike i djelatnike šumarije koji su nekoliko dana punili leđne prskalice u obližnjim potocima pa ih uzbrdo donosili vatrogascima.

Poučna staza i prodaja božćnih drvaca

Za razliku od ovakvih događaja koje obilježavaju ozbiljni problemi, djelatnici vjerojatno najljepše radno vrijeme provode podučavajući djecu vrtićkog ili osnovnoškolskog uzrasta. Nastavu u sklopu projekta Škola u šumi, šuma u školi održavaju na poučnoj stazi koja vodi po Kleku, čiji je sadržaj osmislio prof. dr. sc. Jozo Franjić sa Šumarskog fakulteta.

Baza, odnosno poslovna zgrada šumarije nalazi se u Ogulinu, smještena nasuprot zgrade Uprave šuma podružnice Ogulin koja predstavlja kulturnu i povijesnu baštinu Hrvatske. Razlog leži u činjenici da je podignuta na temeljima rodne kuće naše najveće spisateljice dječje književnosti, Ivane Brlić-Mažuranić zbog čega je 2011. godine na zgradu svečano postavljena spomen-ploča.

U prosincu pročelje šumarijske zgrade biva privremeno ozelenjeno. Zdanje je smješteno u gradu, tj. najfrekventnijoj točci regije i kako takvo najpovoljnije za prodaju božićnih drvaca uzgojenih u oštarijskom rasadniku.

Foto: depositphotos.com


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Šumarija Ogulin Klek Ivana-Brlić Mažuranić Šuma Vještice Vjetar Bukva

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kako je krenulo dobro je i ispalo :)