Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Elementarna nepogoda
  • 24.03.2014. 15:55

Višemilijunske štete od ledene kiše u gorju

Na bjelogoričnoj šumi štete su lokalno i do 100 posto, dok se crnogorica ipak uspješnije borila sa debelim slojem teškog leda.

  • 369
  • 40
  • 0

Mjesec dana je prošlo od katastrofalne elementarne nepogode koja je uzrokovala velike štete na površini šuma od Delnica do Čabra, pretežno gorskog predjela Hrvatske između Like i Slovenije, Jadranskog mora i Panonskog Pokuplja koji se pruža u smjeru od zapada prema jugoistoku. Na tom prostoru živi 30.711 stanovnika, odnosno 24,1 stanovnika/km², a svi se oni većinom bave šumarstvom i preradom drveta, stočarstvom ili turizmom.

Gorski kotar je po bogatstvu netaknutih prirodnih ljepota jedno od najatraktivnijih kontinentalnih područja Europe. Tu se još uvijek može vidjeti divljač kojoj u drugim krajevima svijeta prijeti istrijebljenje. Stoljetne zimzelene i bjelogorične šume su pogodno stanište mnogobrojne flore i faune. Direktna vrijednost mase koju je odmah trebalo posjeći i izvući iz šume u što kraćem roku iznosila je oko 300 milijuna kuna, a prvo su se raščišćavale prometnice kako bi se stanovništvo moglo normalno kretati te kako bi iz HEP-a mogli pristupiti dalekovodima.

Nakon procjena štete elementarne nepogode, stiže i nova - ali zakonska?

Šteta od elementarne nepogode u Gorskom kotaru doseže i do 180 milijuna eura. Samo u privatnim i državnim šumama veća je od 240 milijuna kuna i još se procjenjuje. Uz poljoprivrednike, štetu su pretrpjeli i vlasnici hotela i pilana.

Posljedice elementarne nepogode koja je Gorski kotar pogodila prije mjesec dana vidljive su na svakom koraku. Primorsko-goranska županija pomaže koliko može. Župan Zlatko Komadina najavio je kupnju 50.000 sadnica koje će podijeliti Goranima i što je još važnije, zalaganje da životno važan Zakon o brdsko-planinskim područjima ostane na snazi. Opstojnost Gorskog kotara došla je do kritične točke, a 1. siječnja sljedeće godine, kada stupi na snagu Zakon o regionalnom razvoju i prestane primjena Zakona o brdsko-planinskom području, na tom području mogla bi se dogoditi nova elementarna nepogoda.

Prema njegovim riječima, nakon što prestane primjena Zakona o brdsko-planinskom području, Gorski kotar će kroz samoupravu izgubiti dodatnih 25 milijuna kuna.

Štete su veće u privatnim šumama?

Iz Hrvatskih šuma izvijestili su da je u Gorskom kotaru uništeno 1,1 milijun prostornih metara drvne mase, vrijedne 241 milijun kuna, od toga najviše u Čabru, čak 420.000 prostornih metara. Ukupna šteta na električnim instalacijama HEP-a je 84,4 milijuna kuna, a najveće su štete u Delnicama, Fužinama i Čabru. Štete na državnim cestama procjenjuju se na 300.000 kuna, a one na županijskim cestama na 3,2 milijuna kuna.

"Primarne štete, uzmu li se u obzir i privatne šume, su najmanje 400 milijuna kuna. No sa štetama koje će ostati na mladim stablima (pukotine, ožiljci, slomljeni vrhovi), koja se trebaju regenerirati, te štetama kroz smanjene prihode tvrtki, ekološku raznolikost i ugrožene sustave gospodarenja, s obzirom na zrelost drva za sječu od 80 do 120 godina, katastrofa u Gorskom kotaru mogla bi stajati više od 1,2 milijarde kuna." objašnjava Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, tvrdeći kako je u privatnim šumama šteta veća nego u državnima jer se radi o mladim i osjetljivim stablima listača, bukava, javoru, grabu.

"Najgori je scenarij da taj materijal ostane u šumi pa bi država trebala osigurati poticaje od oko 10-15 eura po m3 mase koja će se izvući iz šuma. To je praksa svih razvijenih zemalja. Ponekad je zbog nepristupačnog terena neisplativo izvlačiti mlado drveće pa treba pronaći modele za skupljanje drvne biomase i tehničke oblovine za koju će drvna industrija sigurno pokazati interes", izjavio je Kavran za Večernji list.

U ožujku nema opasnosti za ovakav scenarij

Prostor Gorskog kotara sadrži mnoge prirodne ljepote i znamenitosti. To su prirodni objekti, od nacionalnog parka Risnjak i strogih rezervata do specijalnih šumskih i botaničkih rezervata, park šuma i raznih drugih spomenika prirode. Gorski kotar turistički je vrlo zanimljiv i zbog lova, posebno na visoku divljač, zbog stoljetnih šuma, slikovitih dolina, rijeka i jezera, ribolova te zbog mnogih slikovitih turističkih i izletničkih mjesta.

Posljednji put na našem području ledena kiša zabilježena je lani krajem ožujka, kada su velike štete zabilježena na sjeverozapadu Istre te naročito na području Trsta. Ovogodišnji ožujak, prema svemu sudeći neće pokazati svoje zimsko i hladnije lice, što je dobra vijest za sve poljoprivrednike koji bi u slučaju jačeg zahlađenja zasigurno zbrajali štete.

Hrvatska će u narednom periodu od pet tjedana poslati Europskoj uniji procjenu štete od nevremena u Gorskom kotaru kako bi pokušala dobiti pomoć iz europskih fondova. Najavila je to ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.


Tagovi

Elementarna nepogoda Hrvatske šume Gorski kotar Pilane Zlatko Komadina Zakon o regionalnom razvoju Primorsko-goranska županija Ledena kiša Privatne šume Marijan Kavran Hrvatski drvni klaster Prirodne ljepote Bjelogorične šume Crnogorica


Autor

Ivana Vasic

Više [+]

Terenska reporterka i vanjska suradnica portala Agroklub sa dugogodišnjim iskustvom na hrvatskoj novinarskoj sceni. U slobodno vrijeme bavi se vinogradarstvom i voćarstvom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nema ulja za kupit.