Uredba o zakupu šumskog zemljišta - nema zemlje za nekog bez grla stoke ili programa

Na sjednici održanoj 30. svibnja ove godine, Vlada je donijela Uredbu o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Predmet zakupa je šumsko zemljište koje nije privedeno namjeni određenoj šumskogospodarskim planovima, a može se dati u zakup na vrijeme do 10 godina.

Kako je propisano Zakonom o šumama (Narodne novine, 68/18, 115/18) zakup se može osnovati u svrhu pašarenja, odmora, rekreacije i sporta, postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno – demontažnih tendi, privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije bruto površine do 15 m2. Važno je istaknuti kako se ovom uredbom po prvi put omogućava i zakup šumskog zemljišta u svrhu osnivanja i uzgajanja drvenastih kultura kratkih ophodnji za proizvodnju biomase u energetske svrhe te razvoj bioekonomije. 

Za pašarenje najviše 3,3 ha po uvjetnom grlu 

Novom uredbom dokinuta je praksa one prethodne, prema kojoj se od 2014. godine od zakupaca nije tražilo da imaju program korištenja šumskog zemljišta, kao ni da imaju stoku. Broj godina na koji će se zemljište moći dobivati u zakup za ispašu stoke i razvoj turističke djelatnosti u ruralnim krajevima udvostručen je u odnosu na prethodnu uredbu s pet na deset godina. Za zakup šumskog zemljišta u svrhu pašarenja, osim visine zakupa, uvjet za odabir najboljeg ponuđača je taj da je pravna ili fizička osoba registrirana u Upisniku poljoprivrednika te da je vlasnik ili posjednik stoke. Najveća površina šumskog zemljišta u svrhu pašarenja koju javni šumoposjednik može dati jednoj osobi u zakup je 3,3 ha po uvjetnom grlu. To bi značilo da zakupac za 100 krava može dobiti 330 ha šumskog zemljišta umanjenog za posjed koji je u njegovom vlasništvu i koji je upisan u ARKOD sustav zemljišta pogodnog za pašarenje. 

Da bi se dosadašnji korisnici, koji nemaju ugovor o pašarenju, mogli javiti na budući natječaj, prvo moraju podmiriti dugovanja koja imaju prema Hrvatskim šumama, a po osnovi korištenja šumskog zemljišta. Podatke o broju stoke posjeduje Ministarstvo poljoprivrede, jer je sva stoka evidentirana u Jedinstvenom registru domaćih životinja. Na temelju tih podataka utvrđivat će se broj uvjetnih grla za izračun budućih prava. Ugovori koji su sklopljeni do 2016. godine nisu u svojim odredbama imali za obvezu posjedovanje stoke odnosno organiziranu stočarsku proizvodnju, kako smo već naveli, a nakon isteka više nisu produžavani.

Komentirajući novu uredbu (tadašnji) ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić naglasio je kako se više neće moći dogoditi da netko bez jednog grla stoke dobije u zakup šumsko zemljište, niti će biti moguće da se u zakup dobiju zemljišta koja uopće nisu namijenjena niti prikladna za pašarenje, a koja su služila za izvlačenje poticaja. Kod zakupa za uzgoj drvenastih kultura kratkih ophodnji kandidati će morati biti registrirani za obavljanje poslova proizvodnje biomase te biti upisani u Upisnik proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji. Također, morat će dokazati da imaju ugovorenu proizvodnju i isporuku biomase.

Pravna sigurnost i jednaka šansa za sve 

Vezano za zakup šumskog zemljišta za turističku namjenu i sportsko – rekreacijske sadržaje, iz ministarstva poljoprivrede javili su kako je zbog razvoja selektivnih oblika turizma interes velik u cijeloj zemlji. Naime, turizam je grana gospodarstva koja se u Hrvatskoj najbrže razvija, ali i mijenja, sve u svrhu pružanja što raznovrsnijih, boljih i kvalitetnijih usluga. Uredba stoga predviđa niz svrha kojima se može upotpuniti turistička ponuda određene lokacije u Hrvatskoj, omogućujući manjim i većim gospodarskim subjektima pružanje različitih dodatnih usluga prema zahtjevima i potrebama klijenata. Primjerice, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima omogućuje se zakup kioska i štandova na kojima se može izložiti čitava paleta domaćih zavičajnih proizvoda, od kozmetike napravljene od ljekovitog bilja do ukusnih prehrambenih proizvoda, kao što su med i propolis, domaći mesni proizvodi ili pak sirevi sačinjeni od mlijeka pašnjačkih životinja. Time se razvija i ostvaruje direktan odnos s kupcima, omogućuje jednostavnije poslovanje, ali i promovira kvalitetna hrvatska ponuda. Dakle, jedno veže drugo. 

Sva šumska zemljišta koja će biti predmet budućih natječaja izuzetno su zanimljiva. U Lici i Dalmaciji vlada velik interes za pašarenjem i ostvarivanjem zakupa šumskog zemljišta u svrhu turističke djelatnosti, a u kontinentalnom dijelu Hrvatske potencijalni investitori zainteresirani su za uzgoj drvenastih kultura kratkih ophodnji za rad u zelenom sektoru gospodarstva, odnosno za proizvodnju biomase. Novi natječaji biti će raspisani uskoro, nakon što se obave sve potrebne analize dosadašnjeg raspolaganja i korištenja šumskog zemljišta, a koje su u završnoj fazi. Prvi natječaji planiraju se u nadolazećim mjesecima za pašarenje, sport, odmor, rekreaciju i sl., a za uzgoj biomase natječaji će krenuti od jeseni. 

Ovom uredbom Ministarstvo poljoprivrede želi osigurati pravnu sigurnost i jednaku šansu svima kojima je zaista potrebno šumsko zemljište uz obvezu plaćanja minimalnih naknada. Hrvatske šume zadužene su za raspisivanje javnih poziva za zakup šumskog zemljišta, obradu budućih pristiglih prijava te izdavanje ugovora za zakup. Također, Hrvatske šume pokrenut će naplatu za dosadašnje korištenje šumskog zemljišta svim korisnicima koji nisu imali važeće ugovore i nisu plaćali zakupninu.

Autorica: Helena Jakobović, časopis Hrvatske šume