Unatoč usporenom krčenju, nužne su snažnije mjere očuvanja šuma

Šume su i dalje pod pritiskom povezanog s klimom i rastuće potražnje za šumskim proizvodima unatoč godišnjem izvješću Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) u kojem se navodi kako je usporeno krčenje šuma, navodi Euractiv.

Naime, na području europske gospodarske regije UNECE, godišnje se ukloni oko 1.454 milijuna kubičnih metara drva godišnje, što je jednako 1,1 kubnom metru uklonjenom po osobi, a od toga 18 posto čini udio ogrjevnog drva.

Najveća šumska područja u EU

Unatoč određenom napretku u smanjenju krčenja šuma, to nije dovoljno za ublažavanje pritisaka industrijske potražnje, klimatskih faktora i drugih čimbenika. Ovo naglašava potrebu za snažnijim mjerama očuvanja i praksama održivog gospodarenja šumama.

Europska unija je 2022. godine imala 160 milijuna hektara šuma, pokrivajući 39 % površina njezinih članica, što je povećanje od 8,3 milijuna hektara u odnosu na 2000.

Najveća šumska područja nalaze se u Finskoj (66,2 % udio šuma od ukupne površine), Švedskoj (62,5 %) i Sloveniji (58,2 %). Hrvatska je u gornjem domu i ima 34,3% udjela.

EU parlament produžio rok za usklađivanje poduzeća s Uredbom o krčenju šuma

Prosječna povezanost šuma (šuma kao cjelina, da nije rascjepkana površina, op.a.) u EU je ključni pokazatelj za podržavanje bioraznolikosti, a prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA), ona je iznosila 80,6 posto u 2021., što je lagani pad od 0,8 posto u usporedbi s 2018. godinom.

Veća šumska područja, poput onih u Sloveniji, Rumunjskoj, Finskoj i Švedskoj, značajno pridonose većoj povezanosti, dok se manje, rascjepkane šume oslanjaju na šumske pojaseve za održavanje povezanosti.

Kako poboljšati povezanost šuma

Nažalost, u mnogim zemljama Europske unije sveprisutna je fragmentacija šuma koja proizlazi iz urbanizacije, poljoprivrede, razvoja infrastrukture, krčenja šuma i poremećaja poput šumskih požara, oluja, štetnika i bolesti.

Kako poboljšati povezanost šuma, navodi se u Uredbi o obnovi prirode, strategije šuma i bioraznolikost za 2030. gdje je navedeno obećanje da će se do 2030. posaditi tri milijarde stabala.

No prema prvim procjenama i unatoč naporima, značajna poboljšanja se vjerojatno neće ostvariti u tom roku. Razlog tome je kratak vremenski odmak između provedbe politike i mjerljivih učinaka, odnosno zbog spore administracije.

Što se tiče stručnog kadra, šumarstvo u zemljama Europske unije u prosjeku zapošljava tri osobe na 1.000 hektara. U Slovačkoj je to čak 12,3 osobe, a najmanje ih je zaposleno u Španjolskoj, manje od jedne osobe, odnosno 0,8.

Na 1.000 ha u Hrvatskoj zaposleno 5,6 osoba

Zanimljivo je da je Hrvatska od 2000. do 2022. godine najviše smanjila broj zaposlenih. Tako je prije 24 godine u Hrvatskim šumama na 1.000 hektara bilo zaposleno 17,1 osoba, a prema podacima iz 2022., ta brojka se smanjila na 5,6 osoba.

Više zaposlenih od Hrvatske, osim spomenute Slovačke, imaju još i Mađarska, Nizozemska, Češka, Danska, Rumunjska i Bugarska. Istodobno Finska ima najveću produktivnost rada od čak 203.800 eura po osobi, dok je najniža na Cipru (3.500 €).

Primarni izvor prihoda za vlasnike šuma i dalje su proizvodi od drva, čineći većinu globalne vrijednosti trgovine šumskim proizvodima. Predviđa se da će potražnja porasti do 49 posto do 2050., potaknuta industrijskim potrebama.

Globalna proizvodnja drva je na rekordnoj razini, doseže 4 milijarde kubičnih metara godišnje, pri čemu se 50 posto koristi kao gorivo (ogrjevno drvo, drveni ugljen, peleti), a ostatak u industrijske svrhe (rezano drvo, ploče i drvna masa).