• Nacionalno blago
  • 08.09.2013.

Unapređenje šumarstva i kultura zemljišta

Šumu, ako već moramo sjeći, neka to bude za finalni proizvod.

Foto: RGBStock.com
  • 694
  • 57
  • 0

Šume i stabla često su nam u neposrednoj blizini, ali rijetko ulazimo u bit toga života ili često „od stabla ne vidimo šume“. Ovih je dana iz mulja izvučen brod načinjen bez ijednog metalnog dijela. Od kojeg drveta milo-zvuči gitara i violina? Kako to da su se u Domovinskom ratu od neprijateljskih granata pogođene, prije se urušavale betonske nego drvene konstrukcije od lameliranih greda? I tako bi se dugo mogli zapitkivati o tim naizgled običnim, ali zapravo magičnim i čudotvornim sastavnicama ljudske civilizacije.

U traženju odgovora pomogli su nam prof. dr. sc. Andrija Bogner, dekan i prodekan Šumarskog fakulteta, te dipl inž. Vlatko Petrović, direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma.

Andrija Bogner: Čovjek, šuma i drvo

O značaju šuma u Hrvatskoj možemo citirati prof. dr. Đuru Rauša koji je u monografiji „Šume u Hrvatskoj“ napisao:

„Šume su u Hrvatskoj u njezinoj dugoj povijesti služile narodu za preživljavanje i za gospodarski oporavak nakon teških katastrofalnih nesreća ili ratova, koji su se na ovom burnom podneblju često zbivali od davnina do danas.

Šuma je uvijek bila tu, na dohvatu ruke, kao otvorena blagajna, u koju je čovjek zahvaćao (često i prekomjerno) kada su ga prilike na to prisilile. Šuma se uvijek nakon takvih prekomjernih zahvata sama obnavljala i osiguravala svom narodu mogućnost življenja na ovom hrvatskom tlu. Ona daje čovjeku potreban materijal za život od kolijevke pa do groba (zipka, građevno drvo, papir, namještaj, stolarija, podovi, stropovi, zidne obloge, ogrjevno drvo, lijes i dr.), tako da je bez drveta teško zamisliv život na Zemlji, a pokušaj njegove zamjene samo je djelomično uspio (željezo, beton, plastika).

Hrvatske šume su u prošlosti našeg naroda omogućavale bolji gospodarski napredak (osobito stari slavonski hrastici), jer su se njihovim iskorišćivanjem i prodajom gradile željezničke pruge, ceste, mostovi, pa i čitavi gradovi. Vrijednostima iz naših šuma nije se okoristio samo naš narod, nego su i stranci imali veliku korist od njih, hvaleći se kako su se u kratkom vremenu obogatili u našim šumama. Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s više od 0,50 ha po stanovniku, a šume su jedno od najvećih nacionalnih bogatstava Hrvatske.

Dr. sc. Andrija Bogner

Pored proizvodne funkcije (proizvodnja drvne mase) šume imaju i protuerozijsku, huidrološku, turističko-rekreacijsku, klimatsku i višenamjensku funkciju.

Biljni svijet hrvatskih šuma prikazuje cjelokupnu šumsku vegetaciju, koja je, s obzirom na prostor u kojem se smjestila Republika Hrvatska vrlo bogata i raznolika. Cvjetanu Hrvatske izgrađuje oko 4500 biljnih vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka, a njih gotovo 50% susrećemo u šumskim ekosustavima.

Šumskih autohtonih drvenastih vrsta ima oko 260 , a od toga broja gospodarski važnih je čak 60 vrsta. U tvorbi šumske vegetacije osim drveća sudjeluje i velik broj grmova, zeljestih biljaka, mahova i gljiva, a u tlu i velik broj mikroorganizama.

Lovna fauna hrvatskih šuma višestruko je bogatstvo kao izvor žive hrane, objekt turizma, sporta i rekreacije.

Šume su sve više ugrožene zbog utjecaja čovjeka(sječe), onečišćenja zraka i tla, klimatskih poremećaja, napada štetnih kukaca i gljiva, pa nas znanost zaštita šuma uči kako ćemo obraniti šume i zadržati ih u dobrom zdravstvenom stanju.“

Ipak najveću ekonomsku korist ostvaruje se od eksploatacije drveta koje se zatim prerađuje u pogonima drvne industrije. Što je veća finalizacija gotovog proizvoda to je veća i dodana vrijednost, pa zato industrija namještaja RH ima važnu ulogu i ostvaruje značajne izvozne rezultate.

Površine pod šumom u RH u usporedbi s nekim europskim zemljama:

  • Hrvatska 48%
  • Austrija 47%
  • Njemačka 23
  • Švedska, Engleska 30%

Postotak određene vrste drva kod nas:

  • bukovina 36%
  • hrast lužnjak 16%
  • jela 12%
  • hrast kitnjak 9%
  • grabovina 7%
  • ostale tvrde listače 7%
  • meke listače 4%
  • jasen 4%
  • smreka 2%
  • ostale vrste 3%


Svojstva i uporaba drva

Drvo je prirodan materijal, stvoreno u „prirodnoj tvornici - šumi“ putem procesa fotosinteze koji za proizvodnju drvne mase koristi vodu sa otopljenim mineralima, ugljični dioksid i sunčevu energiju, a kao nusprodukt tog procesa proizvodi i kisik.

Osnovni element građe drva je stanica koja se sastoji od stanične stjenke i stanične šupljine. Stanična šupljina je ispunjena vodom ili zrakom. Stjenka stanice sastavljena je od pet slojeva koji su izgrađeni od celuloze, hemiceluloze i lignina.

Drvo je nehomogene građe jer je sastavljeno od različitih vrsta staničja odnosno tkiva. To je provodno tkivo, spremišno tkivo i mehaničko tkivo.

Drvo ima svojstvo obnavljanja za razliku od nekih drugih materijala (mineralne sirovine, nafta i dr.) koji to nemaju. Obnovu šuma strogo kontroliraju šumari i to na način da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal i da ispune sada i u budućnosti bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini, te da to ne šteti drugim ekosustavima. Danas u RH imamo oko 398 milijuna m3 drvne zalihe, s godišnjim prirastom od 10,5 milijuna m3 i sa bruto godišnjim etatom od 6,5 milijuna m3 (etat je šumska zaliha drva koja je gospodarskom osnovom predviđena za sječu).

Drvo je ekološki pogodan materijal. Promatranjem životnog ciklusa drva i proizvoda od drva možemo reći da ono nema nepovoljan utjecaj na okoliš u svim svojim životnim fazama, te da za svoju obradu ili preradu troši relativno malo energije.

Hrvatski šumari

Drvo je univerzalni materijal jer služi kao konstrukcijski materijal za kuće, mostove, vozila, letjelice, namještaj, kao sirovina za kemijsku preradu (papiri, tkanine, lakovi, šećer, alkohol, ocat, ljepila), kao sirovina za izradu drvno - sintetskih materijala (ploše iverice, vlaknatice, drvno cementne ploše, šperploče), kao izvor energije.

Drvna biomasa je obnovljivi izvor energije koji uključuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad iz šumarstva, te piljevinu, koru i drvni ostatak iz prerade drva u drvnoj industriji. Potencijalne šumske biomase ima oko 3 milijuna m3, a drvnog ostatka iz prerade drva oko 1,5 milijuna m3. Dodatni izvor drvne biomase mogu biti i energetski nasadi na kojima se mogu uzgajati brzorastuće vrste drveća (topole i vrbe) gdje je vrijeme od osnivanja do sječe 3 do 12 godina, prinos drvne mase na takvim plantažama iznosi 8 do 25 tona po hektaru. Energetski potencijal drvne biomase u odnosu na loživo ulje je takav da 2,5 kg drvne biomase sadrži energiju kao jedna litra loživog ulja. Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je njezina obnovljivost i potrajnost. Računa se da je opterećenje atmosfere sa CO2 pri korištenju biomase kao goriva zanemarivo, budući da je količina emitiranog CO2 prilikom izgaranja drvne biomase jednaka količini apsorbiranog CO2 tijekom rasta biljke.

Jedan hektar šumskih površina godišnje apsorbira količinu CO2 koja se oslobađa izgaranjem 88.000 litara loživog ulja ili 134.000 m3 prirodnog plina. Republika Hrvatska potpisala je 1996. godine Kyoto Protokol iz čega proizlazi obveza smanjenja stakleničkih plinova, pa će još veće korištenje biomase kao obnovljivog izvora energije odigrati presudnu ulogu.

Foto: RGBStock.com


Tagovi

Šumarstvo Šuma Drvna industrija Andrija Bogner Đuro Rauš Ekonomska korist Drvna biomasa Izvoz Hrvatske šume d.o.o.


Autor

Rajko Polić

Rajko Polić

Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi