Ugrožavaju ju štetnici i klimatske promjene, pokrenut projekt očuvanja kestenove šume

Kestenove šume imaju ključnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti i pružanju općekorisnih funkcija, a plod i cvijet pitomog kestena cijenjeni su i gospodarski značajni.

Međutim, klimatske promjene direktno i indirektno utječu na rast i produktivnost ovih šuma dok biotički štetnici, poput raka kore i kestenove ose šiškarice, dodatno narušavaju njihovo zdravstveno stanje. Posebno je zabrinjavajuće što je u posljednjih nekoliko godina invazivna osa šiškarica napala već oslabljena stabla, što dodatno povećava rizik od propadanja šuma.

Na sve to nadovezuju se i antropogeni faktori poput degradacije staništa i loše provedeni šumsko-uzgojni zahvati, upozoravaju iz Grada Opatije koji s Hrvatskim šumarskim institutom iz Jastrebarskog pokreće pilotne aktivnosti u naselju Dobreć.

Riječ je o projektu u sklopu prekogranične suradnje Interreg Slovenija-Hrvatska "Očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava u prekograničnom području“- FoRESisT, na odabranim pokusnim
plohama na području Dobreća kojim su planirane sječa, rezidba i tretiranje stabala zaraženih rakom kore kestena, temeljem sveobuhvatnih analiza ekosustava koje uključuju biološku raznolikost, genetsku analizu kestena, analizu zdravstvenog stanja šuma i utjecaja suše.

Zaštita kestenovih šuma mehaničkim i biološkim mjerama

Stručnjaci ističu da je očuvanje kestenovih šuma od ključne važnosti te da zaštita mora uključivati mehaničke i biološke mjere. Među osnovnim intervencijama je orezivanje stabala, kojim se omogućuje bolja svjetlost, smanjuje zračna vlaga i time ograničavaju uvjeti za razvoj gljivičnih bolesti.

Također, uklanjaju se zaraženi izbojci i stabla, dok se zdrava stabla tretiraju hipovirulentnim sojevima gljivica.

Tintna bolest prijeti pitomom kestenu, što učiniti?

Biološka kontrola kestenove ose šiškarice provodi se uvođenjem prirodnog neprijatelja, parazitoida Torymus sinensis, čije larve uništavaju ličinke štetnika u mladoj šiški. Dugoročno zdravlje šuma ovisi i o trajnom monitoringu stanja stabala, provedenom znanstveno potvrđenim metodama.

Naglašavaju da je stanje kestenovih šuma na širem prekograničnom području slično te da će stečena saznanja i primijenjene mjere biti korisne i u drugim područjima. Izradom smjernica za lokalne dionike, šumoposjednike, jedinice lokalne samouprave i upravitelje šuma, osigurat će se primjenjivost modela održive zaštite i unapređenja zdravlja šumskih ekosustava.

Istraživanja o šumskim, travnjačkim i slatkovodnim staništima

Ujedno, u sklopu ovog projekta Komunalno društvo Dubašnica d.o.o. zajedno s partnerima iz Hrvatske i Slovenije u Malinskoj provodi istraživanja o šumskim, travnjačkim i slatkovodnim staništima. Projekt vrijedan 1,47 milijuna eura, od čega 80% sufinancira EU kroz Interreg Slovenija - Hrvatska, okuplja znanstvenike i lokalnu zajednicu s ciljem očuvanja bioraznolikosti i tradicijskih održivih praksi.

Kako ističu stručnjaci, staništa su uglavnom očuvana, no istodobno i ugrožena klimatskim promjenama, invazivnim vrstama i napuštanjem tradicijskih metoda gospodarenja. Zabilježena je prisutnost brojnih životinjskih vrsta, među kojima i divlje mačke, ali i prijetnje poput širenja divljih svinja i zlatnih čagljeva.

Poseban naglasak stavljen je na tradiciju drmuna (šumskih pašnjaka), te znanja i vještine lokalnog stanovništva koje su generacijama omogućavale skladan suživot čovjeka i prirode. Revitalizacija tih praksi ključna je za očuvanje krajolika i identiteta otoka Krka.

Sljedeće faze projekta uključuju radionice, edukacije i pilot-aktivnosti poput obnove lokvi i travnjaka te tradicionalnog održavanja hrasta medunca. Time se ne čuva samo priroda, već i znanja i vrijednosti koje oblikuju život zajednice.

O važnosti kestenovih šuma govorit će se i na jubilarnoj 50. Marunadi koja se održava 18. i 19. listopada u Dobreću, uz tradicionalne manifestacije u Lovranu i Lignju. Marunada, ističu, nije samo slavlje ukusnih plodova
pitomog kestena, već i podsjetnik na njegovu važnu ulogu u bioraznolikosti i očuvanju šumskih ekosustava na području Opatije.

^{Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija}