Tempo kojim jasen propada je zastrašujuć, zamijenit će ga lužnjak?

Šumarija Nova Kapela jedna je od 9 šumarija UŠP Nova Gradiška i zauzima njezin centralni položaj. Na zapadu se nalazi šumarija Nova Gradiška, sjeverno je šumarija Požega iz sastava UŠP Požega, sjeveroistočno je šumarija Pleternica, također iz sastava UŠP Požega a istočno je šumarija Oriovac. Na jugu se nalazi rijeka Sava koja predstavlja granicu RH s Bosnom i Hercegovinom.

Šumarija se sastoji od 3 gospodarske jedinice: Južna Babja gora (4.867,20 ha), Ješevik Briknjevača (919,15 ha) te Radinje (2.639,60 ha) S ukupnom površinom od 8.425,95 ha šumarija Nova Kapela se prema kategorizaciji ubraja među velike šumarije. Već i letimičnim pogledom na geološku osnovu vidljivo je da se šumarija sastoji od brdskog dijela s najvišim predjelom Kapavac na visini od 618 metara gdje prevladavaju bukva i kitnjak, te nizinskog dijela gdje glavne vrste predstavljaju jasen i lužnjak. 

Jasen se ubrzano suši 

U šumariji je zaposleno 53 djelatnika od kojih je 6 revirnika i kako nam ističe upravitelj šumarije Siniša Bukarica taj broj je dovoljan za obavljanje redovnih poslova u šumariji. Radovi biološke obnove šuma odrađuju se u okvirima prosječne vrijednosti od oko 3,5 milijuna kuna. No kako su dvije od tri osnove gospodarenja pri kraju, šumari će se potrudio odraditi sve zaostale radove od prethodnih godina. Od radova, najviše se ističu poslovi čišćenja amorfe, invazivne vrste porijeklom iz Sjeverne Amerike s kojom problema ima cijela novogradiška podružnica.

Godišnji etat iznosi 53.047 kubika a kako nam ističe upravitelj Bukarica veliki dio otpast će na sušce jasena što je ujedno i najveći problem šumarije. Naime kao i u ostatku ovoga dijela Europe, jasen se ubrzano suši, a u šumariji Nova Kapela problem je izražen u GJ Radinje gdje jasen sudjeluje s 53 % u smjesi. Tempo kojim jasen propada je zastrašujuć i šumari su već dali konkretne prijedloge jer potrebno je hitno reagirati. Generalno gledajući šumari na terenu predlažu sadnju lužnjaka bez obzira radi li se o nizi ili gredi jer je primjetno kako su ljeta sve duža i suša stoga su u šumariji uvjereni kako će lužnjak u nizi uskoro biti naš najbolji proizvod.

Sigurno jedna od najvažnijih obilježja šumarije njezin je golemi lovni potencijal. Na području na kojem gospodari šumarija Nova Kapela nalazi se 7 lovišta kojima gospodare lovačke udruge te jedno kojim gospodari šumarija a riječ je o vrlo uglednom Radinju gdje se nalazi i istoimeni Lovački dom. Riječ je o jednom od najkvalitetnijih hrvatskih lovišta čiji glas je odavno prešao granice RH. U šumariji lovstvo doživljavaju vrlo ozbiljno stoga je jedan revirnik zaposlen isključivo radi obavljanja ove grane djelatnosti. 

Golemi lovni potencijal 

U lovištu se lovi gotovo sve, od jelenske, svinjske i srneće divljači pa sve do sitne divljači poput fazana koji su posebno zanimljivi lovkinjama koje često i same dolaze loviti u Radinje. Lovci iz cijeloga svijeta dolaze ovdje kako bi uživali u vrhunskoj usluzi i trofejnoj divljači a upravo za vrijeme našeg posjeta u tijeku je bio lov s gostima iz Velike Britanije. Nažalost, Veliki američki metilj stvara sve veće probleme, stoga je lov na jelenjsku divljač ograničen. 

Zbog velike zainteresiranosti lovaca za lov na ovome području, šumarija će ove godine kada završi lovna sezona krenuti u rekonstrukciju lovačkog doma. Uredit će se cjelokupni interijer kako bi se povećao kapacitet doma i komfor na što sve više paze mladi lovci. Ukupna investicija planirana je s 2,5 milijuna kuna no u šumariji smatraju kako će se ta investicija itekako isplatiti u vrlo kratkom vremenskom roku.

Šumarija obiluje zanimljivostima kako prirodnim tako kulturnim. Šumski predio Radinje gdje se nalazi i istoimena gospodarska jedinica kao i lovište, zanimljiv je ekološki sustav nizinskih šuma isprepleten kanalima i mrtvajama koji su nastali kroćenjem rijeke Save zbog čega veliki broj odjela i odsjeka ima obilježja ritskih šuma. U proljeće kada se tope alpski snjegovi Radinje djeluje kao jedna od retencija toka rijeke Save gdje u pojedinim godinama zna biti do 3 metra vode. Uslijed takvih prilika razvoj ritskih šuma je neminovan, stoga pored standardnih vrba topola i jasena javlja se i joha. U gospodarskim osnova bilježimo dva odsjeka johe ali i kulturu crnog oraha što je raritet u savskom porječju.

Područje Babje gore se ne odlikuje velikim nadmorskim visinama ali postoje predjeli s velikim strminama gdje je gospodarenje ograničeno. Na tim dijelovima se ne odvija proizvodnja jer ti šumski predjeli služe kao zaštita od erozije. Sa strminama dolaze i prirodne ljepote poput vodopada i slapova, a kako je područje bogato vodom, neki od njih osobito su lijepi i impresivni. Ono što obilježava područje Južne Babje gore jesu ostaci ruševina brojnih srednjovjekovnih gradova, utvrda, opatija i plemićkih kurija. Područje je to koje je tijekom povijesti služilo kao štit prema Osmanskom carstvu koje se nalazilo s druge strane rijeke Save stoga šumari poznaju brojne ostatke zidanih građevina koje su nekoć služile kao utvrde od turske najezde.

Zgrada šumarije izgrađena početkom 20. st. druga je najstarija zgrada u mjestu Nova Kapela stoga možemo slobodno reći kako je razvoj mjesta počeo s dolaskom šumarije kao gospodarskog subjekta. Prvi znakovi iskorištavanja šuma na ovome području javljaju se još u rimsko doba, mada se tada nije moglo govoriti o šumarstvu kao gospodarskoj grani.

Bogata povijest šumarije 

Prvi cjeloviti zakonski akt iz srednjeg vijeka za područje Hrvatske smatra se „Tripartitium“ iz 1514. godine koji je bitan i iz šumarskog stanovišta jer regulira način čuvanja šume od pustošenja, tj. zabranjuje sječe i ispašu u tuđoj šumi te propisuje kazne.

Osnivanjem Vojne krajine, mijenja se i status šuma iako u njezinim začetcima šume nisu imale gotovo nikakvu gospodarsku vrijednost. Uvođenjem kantonskih uprava oglašen je i novi šumski red a država postaje svjesna gospodarske vrijednosti šume te nastoji odgovarajućim metodama gospodarenja iz njih izvući odgovarajuću dobit. U tom razdoblju šume su bile pod upravom zapovjednika pukovnija, odnosno satnija i šumarskog osoblja kojeg su činili šumarnik, odnosno nadšumar kao i predstojnici ureda te ostalo osoblje zaduženo za čuvanje i nadzor šuma (šumari, lugari na konju, čuvari šuma). Jedan dio današnje šumarije Nova Kapela nalazio se na teritoriju Vojne krajine dok se drugi nalazi na teritoriju provincijalne Hrvatske a njega je Gradiška imovna općina otkupila od raznih vlastelina. Razvojačenjem Vojne Krajine 1871. nastaju Imovne općine koje vode brigu o šumama na svom području i koje opstaju sve do proglašenja NDH. 

Nakon Drugog svjetskog rata šume postaju općenarodnom imovinom. Godine 1947. stupa na snagu Opći zakon o šumama koji se primjenjivao na sve šume u Jugoslaviji i važeći je sve do 1974. Godine 1949. donesen je republički Zakon o šumama koji je revidiran 1961. godine kada su ustanovljena 24 šumsko privredna područja. Novi zakon je donesen 1967. godine a on je opet revidiran 1983. godine. Kao i sve ostale šumarije u Hrvatskoj od 1. siječnja 1991. godine, šumarija Nova Kapela posluje u sklopu Hrvatskih šuma, UŠP Nova Gradiška.

Inače mirna šumarija u malome mjestu danas ipak razmišlja o velikim problemima. Problem jasena je sveprisutan i u bliskoj budućnosti će odrediti budućnost šumarskih poslova na ovom području. No sigurni smo da će šumari i iz ove teške bitke na kraju izaći kao pobjednici.

Tekst: Goran Vincenc