• Izložba gljiva
  • 27.10.2017. 16:30

Tartufe prodaju Istranima za 3.000 kn, a oni za 25.000 kn!

Članovi Udruge gljivara Našice u voćinskom Hrvatskom domu održali su izložbu ubranih micelarnih biljki. O čemu su razgovarali i kakvi ih problemi muče, pogledajte u članku!

Foto: screenshot/youtube.com
  • 3.409
  • 125
  • 0

Da bi gljive rasle nužna je vlaga u zraku i tlu, temperatura između 11 i 22 Celzijeva stupnja, dovoljna količina svjetlosti te čisti zrak. Kada se sve to uskladi svaki je djelić Hrvatske raj za ove biljke. Ali, prema riječima skupljača, veći dio godine je bio nepovoljan za najrasprostranjenije vrste.

Članovi Udruge gljivara Našice u voćinskom Hrvatskom domu održali su izložbu ubranih micelarnih biljki.

"Kada je riječ o urodu gljiva, naš dio Slavonije je ove godine bio katastrofalan. To je bilo i za očekivati jer su kod nas u Slavoniji temperature bile i do 40 stupnjeva. Kiše pođu iz Istre, Gorskog kotara, dođu u Zagreb i rijetko što prijeđe dalje. Gljiva je bilo jako malo, ali sada, iako je kasno, dosta vrsta se pojavilo", rekao je Hrvoje Knežević, predsjednik Udruge gljivara Našice.

Nekih gljiva ove godine uopće nema

"Prošle godine smo pravili izložbu na Jankovcu. Bilo je puno prosenjaka, žutica, lisičica, a ove godine ih uopće nema, ali ima mnogo rujnica. To su gljive koje puštaju narančasto mlijeko. One su izuzetno dobre i njih ima ove godine", rekla je Ivanka Muršić iz Osijeka.

Unatoč lošoj godini, na izložbi u sklopu manifestacije "Jesen na Papuku", prikazano je oko 250 vrsta gljiva, od kojih Slavonci najviše beru vrganje i lisičarke.

Članovi udruge iz Našica na izložbama i edukacijama nastoje prezentirati sudionicima pravilno ponašanje u šumi te ih uputiti kako se upotrebljavaju pojedine vrste.

"Mi Slavonci sami pravimo greške"

"Kao i u svemu, mi Slavonci sami pravimo greške. Ovdje na stolu imate crne i bijele tartufe koje smo jučer izvadili na našem području. Oni se vrlo teško prodaju u Slavoniji, gotovo nikako jer tu mnogo ljudi ne zna što je to. Zatim se prodaju Istrijanima za male novce, a onda to oni prodaju za velike novce. Vrte priču da je istarski tartuf bolji od slavonskog, a u biti je to jedno te isto", ističe Knežević.

Tako je kilogram bijelog tartufa u Istri prošlu sezonu stajao i do 25 tisuća kuna.

"A kod nas je bio 2.500 do 3.000 kuna. Obično ga uzimaju Istrijani nakupci. Ali, kao i sve drugo to je dosta neriješeno. Kompletnim gljivarstvom bavi se jedan manji krug zanesenjaka i zaljubljenika. Slavonija bi tu mogla napraviti nevjerojatne stvari jer smo nevjerojatno bogati s gljivama", naglasio je Knežević.

Biti oprezan kod ubiranja i jedenja gljiva!

Branje gljiva može biti jako opasno. Zelena pupavka kod odraslih ljudi u 90% konzumacija izaziva smrtni ishod, a kod djece u 100 posto slučajeva. Smrtna doza za čovjeka teškog 80 kilograma je oko 20 grama gljive, dakle jedan jedini šešir. Prema Kneževićevim riječima, smrtni slučajevi uzrokovani trovanjem gljivama u našoj zemlji ipak nisu česti.

"Za razliku od susjednih zemalja, Srbije i Bosne gdje ima dosta toga. Gljiva nije životinja koja će vas napasti. Gljiva vam neće ništa ako ju ne dirate. Najotrovnija gljiva na svijetu je ova zelena pupavka, ali ona vam neće ništa i ako ju dirate. Osnovni savjet koji uvijek vrijedi je - jedite samo ono što znate. Čudan je podatak da se najviše trovanja dogodi kad vam netko donese gljivu", priča Knežević.

"Nikad nemojte jesti gljive, ako ne znate sto posto da je ta gljiva jestiva ili ako su vas podučili oni koji se već dugo s tim bave. To uopće nije naivno jer vrlo slične vrste mogu biti otrovne i jestive", dodaje Ivanka Muršić.

Pravilnik o zaštiti gljiva

Prema Pravilniku o zaštiti gljiva, iskaznicu komercijalnog sakupljača izdaje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja na razdoblje od deset godina. Skupljači su dužni otići u nadležnu šumariju platiti dozvolu.

"Dnevnu, tjednu, mjesečnu ili godišnju. Tada možete ubrati do dva kilograma gljiva dnevno. Iznimka je jedino kod šest vrsta komercijalnih gljiva kao što su vrganji, lisičice, puze, rujnice kojih se smije ubrati deset kilograma dnevno. Ali veliki dio Slavonije se uopće ne kontrolira", ističe Knežević.

Podzemne vrste gljiva smiju se skupljati samo od 15. rujna do 31. siječnja uz pomoć jednog registriranog psa s veterinarskom iskaznicom. Također, zabranjeno je branje, skupljanje, uništavanje i trgovina strogo zaštićenih vrsta gljiva. Prema crvenoj knjizi gljiva Hrvatske, 314 vrsta je u kategorijama: kritično ugrožena, ugrožena, osjetljiva i nedovoljno poznata.

I gosti iz Japana zainteresirani za branje gljiva

Prema riječima našeg sugovornika, sve više Slavonaca zainteresirano je za branje gljiva, a entuzijazam Slavonaca, dijele i gosti iz dalekog Japana. Bračni par Katsuko i Hidenori Daikai iz Tokija već su četvrti put na manifestaciji Udruge gljivara Našice.

"Japanske i hrvatske gljive su različite, ali u malim nijansama, stoga je zanimljivo doći ovdje. U Japanu mnogo ljudi bere gljive u divljini, ali ne komuniciraju kao u Hrvatskoj. Hrvatski gljivari više djeluju kao skupina, dijele jednake interese i prijatelji su", rekao je Hidenori Daikai.

Prilikom skupljanja nadzemnih vrsta gljiva obvezno je pridržavati se sljedećih mjera zaštite: skuplja se samo plodište uz obveznu upotrebu noža, prilikom branja ne smije se oštetiti micelij ili neposredno stanište, zabranjeno je sakupljanje starih plodišta sa znakovima propadanja i odbacivanje već skupljenih gljiva.

Foto: screenshot/youtube.com


Tagovi

Gljive Izložba Branje Dozvola Otrovne Voćin Udruga gljivara Našice Tartufi Istra Prodaja Cijena


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Evo, Karolina me izazvala pa postam svoje "poljoprivredne" fotke. Moji se nisu bavili poljoprivredom... Pročitaj cijelu bilješku »