Svjetski im je dan, a Hrvatska je jedna od najšumovitijih europskih država

Lijepa naša je jedna od najšumovitijih europskih država. Zauzimaju gotovo polovicu kopnenog teritorija, a oko 76% takvih područja nalazi se u vlasništvu države i njima upravlja poduzeće Hrvatske šume d.o.o.

Cilj gospodarenja šumama koje danas, 21. ožujka obilježavaju svoj svjetski dan, je održavanje prirodne ravnoteže. Kažu, zahvaljujući domaćim stručnjacima, ta prostranstva spadaju među najočuvanija u Europi, s oko 90% površine prekrivene prirodnim sastojinama.

Obilježavanje u Hrvatskoj

"Iznimno velika biološka raznolikost biljnih i životinjskih vrsta koje obitavaju u našim šumama, kao i velik broj zaštićenih prirodnih područja, dokaz su dobrog i kvalitetnog gospodarenja ovim prirodnim resursom", ističu iz HŠ koje će Svjetski dan šuma obilježiti nizom edukativnih i ekoloških aktivnosti diljem zemlje. Središnji događaj održat će se danas (21. ožujka) na Biokovu, gdje će se u suradnji s nadležnim institucijama, udrugama i lokalnom zajednicom provesti pošumljavanje opožarenog područja.

Inicijativa dolazi nakon velikog požara koji je tijekom ljeta 2024. godine poharao ovaj park prirode, opožarivši gotovo tisuću hektara niskog raslinja i borove šume.

Između ostalog, u Zagrebu će se provoditi ekološke akcije čišćenja i edukacije, uključujući radionicu i okrugli stol o zelenim površinama grada. Velika Gorica organizira terensku nastavu za studente, dok se u Lipovljanima može posjetiti izložba posvećena šumarstvu.

Top 10 zanimljivosti o drveću i šumama

Karlovac će ugostiti raspravu o stanju i budućnosti Kozjače, a učenici iz Vojnića obići će poučnu stazu. Na Petrovoj gori započinje monitoring kukaca, dok će se u Pisarovini održati akcija čišćenja.

Koprivnica organizira veliku sadnju, Varaždin edukaciju učenika, a Križevci programe za najmlađe. U Vinkovcima djeca sudjeluju u kreativnoj radionici u gradskom parku, dok u Osijeku traje čišćenje obale Dunava. Petrinja će zasaditi posebne klonove lipe, a Delnice organiziraju tribinu o zaštiti prirode Gorskog kotara.

Zajednički cilj je potaknuti odgovorno ponašanje prema šumama, podići svijest o njihovoj neizmjernoj vrijednosti te inspirirati svakog pojedinca, bez obzira na dob, da doprinese njihovom očuvanju i zaštiti prirode.

Važne za poljoprivredu

Kako navode iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), šume su ključne za opstanak zajednica koje ovise o njima, posebno domorodačkih naroda, i doprinose ublažavanju klimatskih promjena skladištenjem ugljika.

Podržavaju poljoprivredu tako što pružaju domove za oprašivače, pomažu u održavanju zdravog tla, zadržavaju vodu, nude hranu i hlad za stoku, reguliraju temperaturu i djeluju kao prirodne barijere protiv vjetra za usjeve i povećavaju količinu oborina za poljoprivredne potrebe.

Više od pet milijardi ljudi širom svijeta koristi šumske i nedrvne šumske proizvode za hranu, lijekove i egzistenciju. Bogat su izvor orašastih plodova, voća, sjemenki, korijena, gomolja, lišća, gljiva, meda, divljeg mesa i insekata, koji ljudima osiguravaju esencijalne hranjive tvari.

One su dom više od polovice svjetskih kopnenih životinjskih i biljnih vrsta, direktan izvor hrane, prihoda i skloništa za milijune ljudi i osiguravaju energiju za grijanje i kuhanje za 2,6 milijardi.

Ako se njima upravlja na održiv način, one su također izvor obnovljivih sirovina, pomažući u izgradnji ekonomije koja omogućava prirodi da se regenerira.

Svi pojedinačno možemo doprinijeti isticanju značaja šuma. Pridružite se svjetskoj kampanji i uz hashtag #ForestDay podijelite svoje fotografije šuma na digitalnim platformama.