Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Klekovina bora
  • 19.11.2016. 09:00

Šumski kralj nebeskih visina

U našoj zemlji klekovina bora krivulja pridolazi na najvišim planinskim predjelima nakon koje se javlja samo vegetacija planinskih travnjaka koja je izuzetno bogata endemičnim vrstama.

Foto: bigstockphoto.com, Juhuh
  • 3.010
  • 47
  • 0

Planinski bor, klekovina ili bor krivulj (Pinus mugo) crnogorična je vrsta drveća iz porodice Pinaceae, prilagođena uvjetima ekstremne oštre planinske klime na gornjoj granici šume i drveća.

U našoj zemlji klekovina bora krivulja pridolazi na najvišim planinskim predjelima nakon koje se javlja samo vegetacija planinskih travnjaka koja je izuzetno bogata endemičnim vrstama.

Klekovina bora krivulja

Bor krivulj spada u jednodomne, često i dvodomne, anemofilne i pretežno heliofilne vrste. Prilagođen na oštre planinske uvijete na gornjoj granici šume i drveća ova zanimljiva vrsta nastanjuje subalpski i alpski pojas gdje stvara posebnu, vrlo karakterističnu zajednicu klekovine bora (Pinetu mughii) koja je u Hrvatskoj posebno dobro očuvana. Čak štoviše u pojedinim predjelima naše zemlje tvori prašumsku vegetaciju koja je, s obzirom na teške klimatske i pedološke uvijete, pravi fitoceološki dragulj, vrlo važan za očuvanje staništa i stanišnih uvjeta.

Zajednica klekovine bora može se naći u srednjoj i južnoj Europi. Na širokom području javlja se u nekoliko varijeteta i oblika od kojih se na Dinaridima najčešće javlja Pinus mugo ver. mugo, na Alpama i Sudetima Pinus mugo var. umilio dok se na Pirinejima i zapadnim Alpama javlja Pinus mugo var. uncinata.

Ovisno o stanišnim uvjetima, habitus bora krivulja jako varira. Javlja se kao nizak, polegnuti grm ili naraste do 10 metara visine. Ipak, najčešće se susreće u obliku polegnutog grma, čija nepravilna debla leže na zemlji ili kamenju. Grane su guste i sabljasto povijene prema gore dok je kora tanka, pepeljastocrvena i ljušti se u malim ljuskama. Korijenov sustav nema žilu srčanicu a bočno korijenje je jako razgranato i može doseći promjer od 10 metara.

Naseljava i tresetišta

Upravo ovakav habitus omogućuje krivulju da sačuva zemljište od erozije dok na nižim položajima uspješno čuva zemlju od bujica i, što je u planinama jako bitno, snježnih lavina. Klekovina bora krivulja najčešće se razvija u obliku guste, gotovo neprohodne šikare visoke do 2,5 metara. Nije slojevita te je nemoguće razaznati slojeve drveća i grmlja.

Klekovinu je moguće naći na nižim položajima na dnu ponikvi gdje se uslijed temperaturne inverzije skuplja hladni zrak, što je jedan od temeljnih fenomena dinarskoga krša. U flornom sastavu zajednice značajan je velik udio borealnih i arktičkih biljnih vrsta koje su na ove prostore stigle u vrijeme ledenog doba.

Klekovina bora razvija se u prosjeku iznad 1.350 metara i čini zadnju zonu šumske vegetacije. Osobito je dobro očuvana na Risnjaku i sjevernom Velebitu, dok je na južno Velebitu znatno iskrčena radi dobivanja ljetnih pašnjaka. Klekovina raste iznad vapnenačkih stijena na vrlo plitkom tlu sa sirovim humusom koji nastaje sporim raspadanjem borovih iglica. Klima u kojoj uspijeva je umjereno hladna, količina oborina velika a utjecaj snijega i vjetra izrazito jak. U svojim sjevernim granicama areala naseljava i tresetišta.

Od borovnice do kozokrvine

Neke od najčešćih vrsta koje pridolaze uz bor krivulj su velelisna vrba (Salix appendiculata), jarebika (Sorbus aucuparia var. glabrata), mukinjica (Sorbus chamaemespilus), klečica (Juniperus nana), dunjarica (Cotoneaster intergerima), borovnica (Vaccinium myrtilus) te vjerojatno najvažnija planinska kozokrvina (Lonicera borbasiana). Upravo sa kozokrvinom, krivulj tvori vjerojatno najvažniju zajednicu u nas, klekovinu bora s kozokrvinom (Lonicero - Pinetum mugi Ht. 1938.). Krivulj pripada redu Vaccinio-Piceetalia zasebnoj svezi Pinion mughi.

Za planine zapadne Hrvatske značajna je zajednica pinetum mughi illyricum (klekovina bora). Ona je razvijena u raznim faciesima i razvojnim fazama koje pripadaju dvjema glavnim subasocijacijama: Pinetum mughi illyricum typicum i Pinetum mughi illyricum fagetosum. Osim ovih glavnih asocijacija poznate su u pojasu klekovine još i neke druge fitocenološki srodne zajednice drvenastih planinskih biljaka kao što su Rhodoreto-juniperum (šikara sleča i klečice, Erico Fagetum (bukove šume s crnjušom) i Salicetum grandifoliae (šikara velelisne vrbe).

Dok je u risnjačkom masivu više razvijena i sačuvana klekovina bora a mnogo su manje zastupljene planinske rudine, obrnuta je situacija na vrhovima Snježnik - Međuvrhi. Zbog svoje velike protuerozijske uloge, klekovina bora je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode kao zaštićena biljna vrsta.

Hrvatske planine, pogotovo viši predjeli risnjačkog masiva i Velebita bogati su staništima bora krivulja od kojih neka tvore prašumske zajednice starosti veće od stotinu godina. Takva staništa možemo naći na području Hajdučkih i Rožanskih kukova u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit dok se prekrasni primjeri također nalaze iznad Schlosserovog doma podno samoga vrha Risnjaka.

S obzirom na klimatske uvijete u kojima raste krivulj, rijetki su štetnici koji mogu uzrokovati štetu na prirodnim sastojinama. Značajne štete na krivulju može uzrokovati borov savijač koji napada mlade dvoigličaste vrste. Riječ je o leptiru koji pripada porodici savijača (Tortricidae). Štete se mogu uočiti već početkom svibnja dok veće štete čini tijekom lipnja. Ličinka se razvija unutar izbojka usporavajući njegov rast zbog čega on poprima smeđu boju i suši se. Iako napadom borova savijača neće doći do sušenja naruši će se izgled i ljepota jedinke.

Autor: Goran Vincenc, Foto: bigstockphoto.com, Juhuh

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Na Učki božur, na božuru - pčela! :)