• Zaštita šuma
  • 05.06.2019. 10:30
  • Primorsko-goranska, Opatija

Šume zbog narušene klime umiru, Hrvatska i Slovenija zajedno rade na zaštiti

Na sjednici saborskih Odbora za poljoprivredu Hrvatske i Slovenije se raspravljalo o golemim posljedicama šteta od prirodnih nepogoda, a koje su učestale u šumama s obje strane granice Slovenije i Hrvatske, te planiranju zaštite šuma u budućnosti.

Foto: Marinko Petković
  • 942
  • 87
  • 0

Prva zajednička tematska sjednica hrvatskog saborskog Odbora za poljoprivredu i Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i hranu skupštine Slovenije, održana  je u utorak u Opatiji u sklopu 16. Drvno-tehnološke konferencije, a članovi oba odbora obišli su i šumariju u Delnicama, čijih je 100.000 ha šume, kao i one u Sloveniji, teško stradalo još 2014. godine, najprije od ledoloma, kao i vjetroizvala, potom i od potkornjaka te hrastove mrežaste stjenice.  

Predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić kazao je da suradnja radnih tijela nacionalnih parlamenata, kojom se identificiraju i produbljuju teme od zajedničkog interesa i potiče njihovo rješavanje, važna za obje države, a osobito u svjetlu pozicioniranja zajedničkih interesa u europskim okvirima. Održavanje zajedničke sjednice Odbora o temi i problemu koji je zajednički objema državama, jer globalne klimatske promjene ne poznaju granice, a čiji krajnji cilj  je očuvanje prirodnog resursa i incijativa za zajedničku europsku šumarsku politiku, predsjednik slovenskog Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i hranu Franc Breznik drži povijesno značajnim, te je odmah uputio poziv za uzvratni posjet u Ljubljani.

Šume i štetnici ne poznaju granice 

Direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma Krešimir Žagar predstavio je posljedice šteta od elementarnih nepogoda u svjetlu klimatskih promjena i napada štetnika u Hrvatskoj i provedene i planirane aktivnosti u sanaciji istih. Direktor Zavoda za šume Slovenije Damjan Oražem je govoreći o posljedicama šteta na šumama u Sloveniji, naglasio da je zahvaćeno 52 posto, gdje je najviše stradala smreka. Upozorio je i na važnost razmjene informacija, podataka i dobrih praksi u cilju održivog gospodarenja šumama. Slovenija ima 75 posto šuma u privatnim rukama (418.000 vlasnika prosječne veličine  2,7 ha šume, 21 posto u državnim i četiri posto u rukama općina). Sreća u nesreći je da u Gorskom kotaru, smreke ima manje od 10 posto, ali borovi potkornjak je eskalirao nakon ledoloma, kako kod nas, tako i šire, te se 50 posto zaraženih stabala moralo ukloniti. 

Šumarija u Delnicama bori se za zaštitu šuma 

Na sjednici se raspravljalo o golemim posljedicama šteta od prirodnih nepogoda, koje su učestale u šumama s obje strane granice Slovenije i Hrvatske, te planiranju zaštite šuma u budućnosti. Imamo 70 vrsta drveća i nema ih bez problema, čulo se na sjednici. No, na velikom udaru u Hrvatskoj je je sad poljski jasen, dok hrast gubi otpornost, a mrežasta stjenica, pije krv i ljudima.   

"Problemi u šumama datiraju od 80-ih godina prošlog stoljeća, hrvatska struktura šuma je ostarjela i sve se teže prilagođava ekstremnim klimatskim promjenama" istaknuo je predstavnik Hrvatskih šuma Stjepan Mikac naglasivši važnost prilagodbe sektora klimatskim promjenama i stručnog, znanstveno utemeljenog planiranja aktivnosti.

"Šume i štetnici ne poznaju granice, pa je za učinkovito upravljanje šumama važna razmjena znanja i iskustava i usklađeno djelovanje", naglasio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane Slovenije Jože Podgoršek. Slovenija je zbog stabilnosti dobave drvnih sortimenata, a šume su, kako kažu, njezino jedino prirodno bogatstvo, programirala mjeru za povezivanje vlasnika šuma, a obnova šuma financirana je iz Programa ruralnog razvoja i sredstvima Državnog proračuna.

Šumari se odriču tradicije, ali ne i ministarstva 

"Problemi u šumama rezultat su dosadašnjeg gospodarenja šumama, a tradicionalni načini upravljanja šumama nisu rješenje problema, već je iste potrebno prilagoditi", istaknuo je člana Odbora za poljoprivredu Damir Felak, inače šumar, podsjetivši kako se vlasnička struktura nad šumama u Hrvatskoj uvelike razlikuje od slovenske (gotovo 75%  šuma je u državnom vlasništvu) s prosječnom veličinom šumskog posjeda manjom od jednog ha. Zbog velikog broja šumoposjednika teško je gospodariti šumama, pa je potrebno raditi na edukaciji i informiranju šumoposjednika, ali i podizanju svijesti o klimatskim promjenama općenito.

Govoreći o problemima vezanim uz izvoz sirovinske osnove (drvne) iz Slovenije predsjednik slovenske Šumarsko-poljoprivredne komore, koja ima 2000 članova, Cveto Zupančić upozorio je na važnost povezivanja, osnaživanja i tržišnog pozicioniranja šumovlasnika. Struktura slovenskih šuma je stara, ali je stara i struktura vlasništva nad šumama, što dovodi do smanjenja intenziteta ulaganja u šume u Sloveniji, iako cijena hrasta u Sloveniji, raste.  

Posađeno je 10.000 novih sadnica 

Predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Oliver Vlainić kazao je da su klimatske promjene promijenile uvjete u prirodi, pa je šume i s njima povezane djelatnosti potrebno promatrati multidisciplinarno. Upozorio je na problem sve većeg smanjenja sredstava koja se iz OKFŠ-a ulažu u sanaciju i održivost šuma u Hrvatskoj. Podsjetio je i na neizvršeno obećanje o povratku naziva "šumarstvo“ u naziv resornog ministarstva.

Direktor Hrvatskog drvnog klastera, organizator konferencije, Marijan Kavran upozorio  je da su multinacionalke protiv izdvajanja 0,07 posto prihoda za opće korisne funkcije šuma, što je godišnje 15-20 eura za male tvrtke. Hrvatska drvna industrija ostvari  godišnji prihod od 1,2 milijarde eura, dok je to u Srbiji, kako se  čulo, 800 miliijuna eura. No, zajedničko im je da nedostaje radnika u drvnoj industriji, a mladi stručnjaci odlazi van, pa već sad pet Indijaca radi u pilani u Delnicama. 

U Delnicama se izgubila budućnost šume

Predstavnik Saveza vlasnika šuma Slovenije Marijan Hren kazao je da je uzročno posljedično smanjenje intenziteta ulaganja u šume dovodi do smanjenja ulaganja u ruralna područja. U budućem programskom razdoblju potrebno je osigurati dodatna sredstva za financiranje malih i srednjih poduzetnika u šumarstvu.

"Šume ne poznaju granice, a EU nema zajedničku Strategiju za šume, pa je na svakoj državi članici zadatak za osiguranje dovoljne razine sredstava namijenjenih za šumarstvo", istaknula je predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec. Šumarstvu su potrebna sredstva iz EU fondova kako bi se ostvarili ciljevi i obveze koje je RH preuzela vezano uz klimu.

Na problem nedovoljnog interesa, ali i pretjeranih reakcija javnosti zbog rušenja 200 godina starih bukava na Medvednici, koje više 'ničemu nisu služile', podsjetio je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić. "Poluinformacija kao i njezin cjeloviti izostanak često dovode do krivih tumačenja u javnosti stvarnog problema, bilo da se radi o napadu štetnika, ali i požarima, koji se krivo pripisiju alepskom boru u Splitu", kaže on.

Voditeljica šumarije u Delnicama Ivana Pečnik Kastner i šefica proizvodnje Maja Bolf upozorile su članove odbora za vrijeme posjeta o obnovljenim sadnicama u šumi (10.000 komada jele, smreke i divlje trešnje je posađeno), da se izgubila budućnost šume, jer je u nevremenu najviše stradala mlada bukva, ukupno dva milijuna kubika drveta, dok drvne zalihe iznose 29 milijuna kubika.    

Kako se čulo, Slovenija i Hrvatska ne dijele samo probleme u šumama, već i medvjede, kojih s obje strane granice ima po tisuću, a zbog napada na domaće životinje u Sloveniji, a u šumama oko Delnica čine štete na stablima jela, tim velikim zvjerima, ne piše se dobro.   


Fotoprilog


Tagovi

Šume Hrvatska Slovenija Kimatske promjene Štete Zaštita šuma


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi