• Zaštita šuma
  • 05.06.2019. 10:30
  • Primorsko-goranska, Opatija

Šume zbog narušene klime umiru, Hrvatska i Slovenija zajedno rade na zaštiti

Na sjednici saborskih Odbora za poljoprivredu Hrvatske i Slovenije se raspravljalo o golemim posljedicama šteta od prirodnih nepogoda, a koje su učestale u šumama s obje strane granice Slovenije i Hrvatske, te planiranju zaštite šuma u budućnosti.

Foto: Marinko Petković
  • 917
  • 78
  • 0

Prva zajednička tematska sjednica hrvatskog saborskog Odbora za poljoprivredu i Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i hranu skupštine Slovenije, održana  je u utorak u Opatiji u sklopu 16. Drvno-tehnološke konferencije, a članovi oba odbora obišli su i šumariju u Delnicama, čijih je 100.000 ha šume, kao i one u Sloveniji, teško stradalo još 2014. godine, najprije od ledoloma, kao i vjetroizvala, potom i od potkornjaka te hrastove mrežaste stjenice.  

Predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić kazao je da suradnja radnih tijela nacionalnih parlamenata, kojom se identificiraju i produbljuju teme od zajedničkog interesa i potiče njihovo rješavanje, važna za obje države, a osobito u svjetlu pozicioniranja zajedničkih interesa u europskim okvirima. Održavanje zajedničke sjednice Odbora o temi i problemu koji je zajednički objema državama, jer globalne klimatske promjene ne poznaju granice, a čiji krajnji cilj  je očuvanje prirodnog resursa i incijativa za zajedničku europsku šumarsku politiku, predsjednik slovenskog Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i hranu Franc Breznik drži povijesno značajnim, te je odmah uputio poziv za uzvratni posjet u Ljubljani.

Šume i štetnici ne poznaju granice 

Direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma Krešimir Žagar predstavio je posljedice šteta od elementarnih nepogoda u svjetlu klimatskih promjena i napada štetnika u Hrvatskoj i provedene i planirane aktivnosti u sanaciji istih. Direktor Zavoda za šume Slovenije Damjan Oražem je govoreći o posljedicama šteta na šumama u Sloveniji, naglasio da je zahvaćeno 52 posto, gdje je najviše stradala smreka. Upozorio je i na važnost razmjene informacija, podataka i dobrih praksi u cilju održivog gospodarenja šumama. Slovenija ima 75 posto šuma u privatnim rukama (418.000 vlasnika prosječne veličine  2,7 ha šume, 21 posto u državnim i četiri posto u rukama općina). Sreća u nesreći je da u Gorskom kotaru, smreke ima manje od 10 posto, ali borovi potkornjak je eskalirao nakon ledoloma, kako kod nas, tako i šire, te se 50 posto zaraženih stabala moralo ukloniti. 

Šumarija u Delnicama bori se za zaštitu šuma 

Na sjednici se raspravljalo o golemim posljedicama šteta od prirodnih nepogoda, koje su učestale u šumama s obje strane granice Slovenije i Hrvatske, te planiranju zaštite šuma u budućnosti. Imamo 70 vrsta drveća i nema ih bez problema, čulo se na sjednici. No, na velikom udaru u Hrvatskoj je je sad poljski jasen, dok hrast gubi otpornost, a mrežasta stjenica, pije krv i ljudima.   

"Problemi u šumama datiraju od 80-ih godina prošlog stoljeća, hrvatska struktura šuma je ostarjela i sve se teže prilagođava ekstremnim klimatskim promjenama" istaknuo je predstavnik Hrvatskih šuma Stjepan Mikac naglasivši važnost prilagodbe sektora klimatskim promjenama i stručnog, znanstveno utemeljenog planiranja aktivnosti.

"Šume i štetnici ne poznaju granice, pa je za učinkovito upravljanje šumama važna razmjena znanja i iskustava i usklađeno djelovanje", naglasio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane Slovenije Jože Podgoršek. Slovenija je zbog stabilnosti dobave drvnih sortimenata, a šume su, kako kažu, njezino jedino prirodno bogatstvo, programirala mjeru za povezivanje vlasnika šuma, a obnova šuma financirana je iz Programa ruralnog razvoja i sredstvima Državnog proračuna.

Šumari se odriču tradicije, ali ne i ministarstva 

"Problemi u šumama rezultat su dosadašnjeg gospodarenja šumama, a tradicionalni načini upravljanja šumama nisu rješenje problema, već je iste potrebno prilagoditi", istaknuo je člana Odbora za poljoprivredu Damir Felak, inače šumar, podsjetivši kako se vlasnička struktura nad šumama u Hrvatskoj uvelike razlikuje od slovenske (gotovo 75%  šuma je u državnom vlasništvu) s prosječnom veličinom šumskog posjeda manjom od jednog ha. Zbog velikog broja šumoposjednika teško je gospodariti šumama, pa je potrebno raditi na edukaciji i informiranju šumoposjednika, ali i podizanju svijesti o klimatskim promjenama općenito.

Govoreći o problemima vezanim uz izvoz sirovinske osnove (drvne) iz Slovenije predsjednik slovenske Šumarsko-poljoprivredne komore, koja ima 2000 članova, Cveto Zupančić upozorio je na važnost povezivanja, osnaživanja i tržišnog pozicioniranja šumovlasnika. Struktura slovenskih šuma je stara, ali je stara i struktura vlasništva nad šumama, što dovodi do smanjenja intenziteta ulaganja u šume u Sloveniji, iako cijena hrasta u Sloveniji, raste.  

Posađeno je 10.000 novih sadnica 

Predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Oliver Vlainić kazao je da su klimatske promjene promijenile uvjete u prirodi, pa je šume i s njima povezane djelatnosti potrebno promatrati multidisciplinarno. Upozorio je na problem sve većeg smanjenja sredstava koja se iz OKFŠ-a ulažu u sanaciju i održivost šuma u Hrvatskoj. Podsjetio je i na neizvršeno obećanje o povratku naziva "šumarstvo“ u naziv resornog ministarstva.

Direktor Hrvatskog drvnog klastera, organizator konferencije, Marijan Kavran upozorio  je da su multinacionalke protiv izdvajanja 0,07 posto prihoda za opće korisne funkcije šuma, što je godišnje 15-20 eura za male tvrtke. Hrvatska drvna industrija ostvari  godišnji prihod od 1,2 milijarde eura, dok je to u Srbiji, kako se  čulo, 800 miliijuna eura. No, zajedničko im je da nedostaje radnika u drvnoj industriji, a mladi stručnjaci odlazi van, pa već sad pet Indijaca radi u pilani u Delnicama. 

U Delnicama se izgubila budućnost šume

Predstavnik Saveza vlasnika šuma Slovenije Marijan Hren kazao je da je uzročno posljedično smanjenje intenziteta ulaganja u šume dovodi do smanjenja ulaganja u ruralna područja. U budućem programskom razdoblju potrebno je osigurati dodatna sredstva za financiranje malih i srednjih poduzetnika u šumarstvu.

"Šume ne poznaju granice, a EU nema zajedničku Strategiju za šume, pa je na svakoj državi članici zadatak za osiguranje dovoljne razine sredstava namijenjenih za šumarstvo", istaknula je predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec. Šumarstvu su potrebna sredstva iz EU fondova kako bi se ostvarili ciljevi i obveze koje je RH preuzela vezano uz klimu.

Na problem nedovoljnog interesa, ali i pretjeranih reakcija javnosti zbog rušenja 200 godina starih bukava na Medvednici, koje više 'ničemu nisu služile', podsjetio je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić. "Poluinformacija kao i njezin cjeloviti izostanak često dovode do krivih tumačenja u javnosti stvarnog problema, bilo da se radi o napadu štetnika, ali i požarima, koji se krivo pripisiju alepskom boru u Splitu", kaže on.

Voditeljica šumarije u Delnicama Ivana Pečnik Kastner i šefica proizvodnje Maja Bolf upozorile su članove odbora za vrijeme posjeta o obnovljenim sadnicama u šumi (10.000 komada jele, smreke i divlje trešnje je posađeno), da se izgubila budućnost šume, jer je u nevremenu najviše stradala mlada bukva, ukupno dva milijuna kubika drveta, dok drvne zalihe iznose 29 milijuna kubika.    

Kako se čulo, Slovenija i Hrvatska ne dijele samo probleme u šumama, već i medvjede, kojih s obje strane granice ima po tisuću, a zbog napada na domaće životinje u Sloveniji, a u šumama oko Delnica čine štete na stablima jela, tim velikim zvjerima, ne piše se dobro.   


Fotoprilog


Tagovi

Šume Hrvatska Slovenija Kimatske promjene Štete Zaštita šuma


Autor

Marinko Petković

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi