• Skladištenje ugljika
  • 13.10.2021. 13:30

Šume nas neće spasiti ako nastavimo proizvoditi CO2 ovim tempom

Trgovina ugljikom koja uključuje šumarstvo postala je zanimljiva gotovo svim zemljama na svijetu. Ovaj model uspostavljen je u svrhu smanjenja emisije štetnih plinova zbog deforestacije i degradacije šumskih površina. No, tu dolazimo do ali...

Foto: Maja Celing Celić
  • 209
  • 94
  • 0

Ako gledamo problem ugljika i njegova skladištenja kroz prizmu klimatskih promjena i šumarstva kao ublaživača cijelog procesa, jasno nam je da će se problem teško riješiti ako se ne zaustave procesi enormne proizvodnje ugljikova dioksida i ostalih stakleničkih plinova te ispuštanja istih u atmosferu. Javnost je generalno slabo obaviještena o tom problemu, a prevladava mišljenje kako će nas spasiti sadnja novih šuma. No, problem je kudikamo kompleksniji.

Trgovina ugljikom koja uključuje šumarstvo (REDD+ i sl.) postala je zanimljiva gotovo svim zemljama na svijetu, od nerazvijenih dijelova Afrike pa do bogatih zapadnih zemalja. Ovaj, inače komplicirani model uspostavljen je u svrhu smanjenja emisije štetnih plinova zbog deforestacije i degradacije šumskih površina te kako bi se pomoglo siromašnima koji u većini slučajeva spadaju u grupu koju smatramo "skladištarima ugljika“, da bolje iskoriste svoj prirodne resurse na račun bogatih koje smatramo "proizvođačima ugljika“.

Pojednostavljeno, korištenje šuma u trgovini ugljikom podrazumijeva model gdje šumovlasnici čuvaju uskladišteni ugljik u njihovim šumama uz naknadu koju plaćaju kompanije, proizvođači ugljika, kao protutežu za svoje djelovanje koje pojačava njegovu prisutnost u prirodi.

Zvuči kao odlična ideja. Što je onda moglo poći po zlu?

Kako stvari stoje, mnogo toga. Kao prvo, težnja za neutralnosti koja se bazira na trgovini ugljikom u najmanju ruku ne drži vodu. Kompanije koje plaćaju kompenzaciju za svoje aktivnosti po tom pitanju mogu bez imalo grižnje savjesti nastaviti zagađivati, a planet će nam se i dalje nastaviti pržiti na sve višim temperaturama koje su ovog ljeta ponovno rušile sve rekorde.

Novi izvor prihoda?

Ono što šumovlasnici vide jest novi oblik prihoda. Nevladine udruge koje se bave okolišem imaju oprečna mišljenja, neki propitkuju koliko ovakav sustav proizvodi koristi u sprječavanju klimatskih promjena dok drugi gledaju sustav kao izvor sredstava za financiranje zaštite šuma.

Do sada smo postigli to da se za većinu proizvoda zna koliku štetu u proizvodnome lancu čine klimi. Nordijski model održivog šumarstva garantira da će svaku posječenu šumsku generaciju zamijeniti nova i bolja sastojinska generacija. Kriteriji certifikacije šuma u Finskoj osiguravaju da se šumsko stovarište ugljika u idućoj generaciji neće smanjivati. Niti jedan proizvod nordijske šumske industrije ne uzrokuje gubitak šuma, no to nije slučaj svugdje u svijetu. Područja gdje se dogodila deforestacija mogu se ponovo pošumiti, a novonastali ponor ugljika može se koristiti u kompenzaciji s industrijama baziranima na fosilnim gorivima. Ipak, postavlja se pitanje: Hoće li benefiti ovakve trgovine biti dobri za klimu u budućnosti?

Prioritet u ublažavanju klimatskih promjena jest smanjenje ugljikovih emisija pogotovo onih nastalih izgaranjem fosilnih goriva, a upravo u tom segmentu fali odlučnosti. Naime, život u zapadnome svijetu i dalje je nezamisliv bez industrije koju smatramo proizvođačima štetnih emisija poput prijevoza, električne energije i dr. Iako alternative postoje, još uvijek nisu dovoljno učinkovite niti cjenovno prihvatljive da bi postale standard.

EK: Izravno poticati farmere i šumare da koriste usjeve koji zadržavaju ugljik u tlu

Stoga sve veći broj klimatskih stručnjaka sumnja u postojeći model kompenzacije ugljika i utjecaju modela na postojeće projekte zaštite okoliša. Ključni nedostatak jest upravo pitanje koliko ti projekti kompenzacije ugljika zapravo doprinose zaštiti okoliša. Koja je svrha "ping-ponganja“ s ugljikom ako situacija s klimatskim promjenama ne ide na bolje? Koja je svrha sadnje novih šuma u svrhu smanjenja utjecaja ugljika na klimu ako se same emisije C02 ne smanjuju?

Nedavno su znanstvenici po prvi puta službeno objavili kako amazonska prašuma, nekad nazivana plućima svijeta, sada emitira više ugljikovog dioksida nego što je u stanju apsorbirati.

Tropske šume esencijalna su skladišta ugljika koja živim bićima osiguravaju hranu i opskrbljuju ih vodom. Ovo otkriće posebno je zabrinjavajuće jer se do sada smatralo da je amazonska prašuma zaslužna za polovinu cjelokupne apsorpcije ugljika na Zemlji, te da usporava stopu globalnog zagrijavanja. Sada, pak, znanstvenici upozoravaju da se Amazonija polako pretvara u izvor CO2. Bilo bi zanimljivo provesti istraživanje za jedinu veću šumsku površinu na planeti, sibirskoj tajgi koja se ove godine opet suočava s ekstremnim temperaturama i katastrofalnim šumskim požarima koji izgaranjem opet oslobađaju goleme količine u šumama uskladištenog ugljika. Pored toga, u zrak izlaze goleme količine ozona, benzena i cijanovodika, što sibirske požare čini jednim od najgorih globalnih zagađenja zraka u povijesti.

Rješenje - razvoj alternativnih izvora energije

Naravno, riječ je o ekstremnim slučajevima i o poznatoj problematici pretvaranja šumskih u poljoprivredne površine, no činjenica jest kako se u javnosti stvorilo mišljenje kako će nas od klimatskih promjena spasiti sadnja novih šumskih površina koja opet pogoduje industrijama koji su masovni proizvođači ugljika poput industrije fosilnih goriva. Naime, upravo ta industrija je najavila udvostručiti proizvodnju do 2030. godine. 

Proizvedenu naftu i fosilne rudače će se morati potrošiti, a to će osloboditi enormne stope ugljika u atmosferu. Ako planiramo boriti se protiv tih emisija sadnjom šuma, bit će to kao da se vitaminom C borimo protiv Ebole.

Javnost jednostavno mora biti svjesna kako sadnje šuma "mogu pomoći“ u borbi protiv klimatskih promjena, a nikako ne mogu biti rješenje. Jedino rješenje je razvoj alternativnih izvora energije koji ne zagađuju okoliš.

U međuvremenu, Europska unija najavila je niz zakona o klimatskim promjenama čiji bi cilj trebao EU do 2050. učiniti ugljično neutralnom. Desetak nacrta prijedloga još čekaju odobrenje 27 država članica, kao i ono Europskog parlamenta. S obzirom na to da održivo upravljanje šumama može pomoći u ublažavanju klimatskih promjena uz istodobno podupiranje ključnog gospodarskog sektora, Europski parlament poziva na ulaganje više sredstava iz zajedničke poljoprivredne politike u održivo šumarstvo u EU-u. Zastupnici pozivaju na povećanje ukupnih klimatskih koristi koje donose šume i vrijednosni lanac koji se temelji na šumama, poput apsorpcije CO2 i skladištenja ugljika u proizvodima na bazi drva. Parlament također naglašava potrebu za povećanim ulaganjem u istraživanje alternativa fosilnim gorivima.

S druge strane, europska mreža Natura 2000 koja za cilj ima zaštitu staništa brojnih vrsta biljaka i životinja, brani osvajanje novih površina sa šumom jer se tako smanjuju staništa, primjerice livadskih vrsta flore i faune ili vrsta koje rastu samo na kršu. Takav primjer imamo u Dalmaciji gdje pošumljavanje nije moguće već jedino konverzija ili obnova postojećih šumskih sastojina, primjerice poslije požara.

Predložen novi socijalni fond za klimu

Države članice trebale bi sve prihode od trgovanja emisijama potrošiti na projekte povezane s klimom i energijom, a određen dio prihoda od novog sustava za cestovni promet i zgrade trebao bi se namijeniti ublažavanju mogućeg socijalnog učinka na ugrožena kućanstva, mikropoduzeća i sudionike u prometu.

Budući da ambiciozni paket, posebno uključivanje sektora cestovnog prijevoza i grijanja i hlađenja zgrada, koji zajedno čine 50 posto emisija stakleničkih plinova i 30 posto obiteljskog proračuna, izaziva zabrinutost da će to negativno utjecati na kućanstva s niskim prihodima, Komisija predlaže uspostavu novog socijalnog fonda za klimu, kojim će države članice pomagati građanima da financiraju ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja te čišću mobilnost.

Financirao bi se iz proračuna EU, s proračunom u iznosu od 25 posto od očekivanih prihoda od trgovanja emisijama za zgrade i goriva za cestovni promet. Iz njega će se državama članicama osigurati 72,2 milijarde eura za razdoblje 2025. – 2032. nakon ciljane izmjene višegodišnjeg financijskog okvira.

Budućnost poljoprivrednika je na burzama i u prodaji ugljičnog dioksida?

Iako sve to zvuči vrlo konkretno, i dalje nije jasno kako će se zaustaviti prvi i osnovni problem, a to je smanjenje emisija CO2 do karbonske neutralnosti. Sve mjere koje se poduzimaju su dobrodošle, ali kako stvari stoje, Europa je jedno od rijetkih mjesta gdje se aktivno razmišlja o ovome problemu. Ostatak svijeta uglavnom je koncentriran na priču o klimatskim promjenama bez nekakvoga učinka.

Također, mjere koje se donose moraju podržati potrošači kojima se opet mora dati izbor da izaberu borbu protiv klimatskih promjena. U zadnjih nekoliko godina svjedočili smo kako je takav oblik demokracije uglavnom doživljavao fijasko, jer je (još uvijek) ekonomski neprihvatljiv. Potrošači, po cijenu života, radije odabiru ekonomičnije rješenje, makar ono bilo totalno iracionalno i štetno.


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Trgovina ugljikom Klimatske promjene Smanjenje CO2 Amazona Alternativni izvori energije Zaštita okoliša Natura 2000 Socijalni fond za klimu


Autor

Goran Vincenc

Više [+]

Glavni urednik časopisa "Hrvatske šume".


Partner

Hrvatske Šume d.o.o.

Ulica kneza Branimira 1, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: [email protected] web: http://www.hrsume.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijep znak pažnje od strane #faksica za trud i zalaganje oko promocije #FAZOSa u prethodnoj akademskoj godini 2020./2021. Nekak’ je lakše krenuti u posljednju godinu studija; iako s neprestanom mišlju - ajme, kud’ ću nakon…? - kada fakultet... Više [+]