Šuma je idealna učionica, više od 4.000 djece prošlo je edukaciju šumske pedagoginje Irene Mišković

Šumska pedagogija je koncept učenja temeljen na doživljajnom upoznavanju i iskustvenom učenju u šumi. Cilj joj je pobuditi zanimanje i osjećaje prema šumi kod najmlađih, djeci vrtićke i školske dobi. Naučiti voljeti šumske stanovnike, biljke i životinje.

Upravo predavanje na temu "Šumska pedagogija u Šijanskoj šumi" održala je dipl. ing. šumarstva Irena Mišković u Društvenom centru Rojc u Puli, inače članica Udruge Silva.Rei - Centar za šumsku pedagogiju Zagreb.

Irena od 2012. godine radi na projektu "Škola u šumi, šuma u školi" u sklopu koje je održala radionice kroz koje je prošlo više od 4.000 djece na području Istre. Za Šijansku šumu u Puli kaže da je idealna jer je blizu centra grada i pristupačna, ima veliku biološku raznolikost te bogatu povijest što je čini idealnom učionicom za interdisciplinaran pristup tijekom cijele godine. Kaže da se zainteresirala za ovakav način učenja jer joj je dijete imalo specifične teškoće učenja te je tražila način kako da mu prilagodi gradivo.

U Hrvatskoj nema kvalificiranog kadra za provođenje šumske pedagogije

Obzirom da u Hrvatskoj nisu definirani kriteriji i potrebne kompetencije za stjecanje zvanja šumskog pedagoga, educirala se u Sloveniji i Italiji. Šumska pedagogija odavno je prisutna u skandinavskim zemljama dajući pozitivne rezultate.

Kako je istaknula, iskustveno učenje uključuje istovremeno kognitivno, emocionalno i voljno, koristeći sva osijetila i učenje neposrednim iskustvom u stvarnim situacijama. Takvo učenje proizlazi iz djetetove inicijative, potaknuto radoznalošću, dok je tradicionalno pasivno, sjedeće i ne potiče stvaralačke potencijale, praktična znanja te odgovornost učenika.

"Zadatak šumske pedagogije je rad na formiranju stavova, a ne činjeničnog stanja", pojašnjava predavačica Mišković.

Razlika između iskustvenog i tradicionalnog učenja

Šumska pedagogija nije slobodna igra, šetnja šumom bez jasno definiranih ciljeva već ima unaprijed razrađene metode i oblike rada. Ona sadrži elemente nastavnog sata, zahtijeva pripremu edukatora, a sadržaj mora biti u skladu sa školskim kurikulumom, odnosno dobi djece. Irena Mišković naglašava kako se struktura nastavnog sata sastoji od više aktivnosti, a preporuka je da jedna traje 10 minuta, ovisno o dobi djeteta. Isto tako, aktivnosti mogu biti i motivacijske prilikom pada koncentracije, kreativne i istraživačke u koje su uključena sva osjetila.

"Na kraju kroz evaluaciju i upitnik dobivamo povratnu informaciju djece koja nam je jako korisna u daljnjem radu", kaže. 

Šumska pedagogija iznimno je važna u kontekstu klimatskih promjena i ekološki odgovornog ponašanja budućih generacija. "Valja poticati djecu na odgovorno ponašanje prema prirodi, spoznavanju važnosti čistog zraka, vode i tla, jer ono što razumijemo, želimo održavati i o tome se brinuti", zaključuje diplomirana inženjerka šumarstva. Uz razgovor je ponosno pokazala radove i poklone učenika iz Škole za odgoj i obrazovanje Pula nakon održane radionice, koje drži na posebno istaknutom mjestu. 

Igre bez tvorničkih igračaka - originali bez kopija

U prirodnom okruženju, dijete će samo napraviti sebi igračku. Promatrajući list, ono će mu u jednom trenutku biti brod, u drugom kada zapuše vjetar, avion. Takvo dijete je zadovoljno jer je od početka sudjelovalo u procesu. Na taj se način potiče snalažljivost, kreativnost i samopouzdanje. Dijete mora razumijeti ono što, i zašto čini. Kada se djetetu da mogućnost slobodnog izražavanja ono istražuje bez stege pa se lakše razvijaju emocionalne, motoričke, spoznajne i inovativne sposobnosti, manje su tjeskobna i brže razvijaju imunitet. 

U prirodi nema greške pa zašto bi ih mi činili. Dopustimo djeci da se razvijaju u prirodnom okolišu i steknu pozitivan odnos prema zaštiti istog.