• Nacionalna bogatstva
  • 29.08.2013.

Šuma i voda

Država smo izrazito bogata šumskim područjima i pitkim vodama. Ostaje pitanje da li ćemo sačuvati ova prirodna bogatstva za naše potomke?

  • 1.407
  • 80
  • 0

U Hrvatskoj je velik dio prirodnih resursa voda i šuma, u vlasništvu države. Njima upravljaju državne tvrtke Hrvatske vode i Hrvatske šume. Način na koji se gospodari vodama i šumama uvelike utječe na kvalitetu okoliša i općenito na zdravlje i dobrobit ljudi u zemlji. Posljednjih godina javlja se bojazan među stanovništvom, da je privatizacija ovih tvrtki samo korak prema rasprodaji hrvatskih šuma i voda. Ulazak u EU uveo je reda u mnogim našim sistemima, pa će vjerojatno uskladiti korištenje, te zaštitu naših voda i šuma. Nažalost, ulaskom u EU smo istovremeno olakšali stranim interesentima pristup našim prirodnim bogatstvima. Privatizacija i zagađenje, najveći su neprijatelji hrvatskih prirodnih resursa.

Šuma i voda u RH

Ukupna površina šuma i šumskoga zemljišta u Republici Hrvatskoj iznosi cca 2.688.687 ha te čini 47,5% kopnene površine države. Od cjelokupne površine njih 78% je u vlasništvu RH, dok privatni šumoposjednici gospodare s 22% ukupne površine šuma i šumskoga zemljišta. Čak 95% šumskog područja RH su šume prirodnog sastava što predstavlja izuzetno prirodno bogatstvo. Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, šumom obrasle površine iznose cca 2.078.289 ha, neobraslo šumsko zemljište zauzima 345.952 ha, te neplodno šumsko zemljište 61.370 ha. Bjelogorične šume prevladavaju na 84% šumskog područja dok crnogorične šume zauzimaju 16% područja. Glavne vrste drveća su bukva (35%), hrast (27%), obični grab (8%), obični jasen (3%), ostale tvrde bjelogorične vrste (7%), meke bjelogorice (4%), jela i smreka (13%), bor (2%) i druge crnogorične vrste (1%).

Prema službenim podacima, Hrvatska raspolaže s oko 45 milijardi m3 obnovljive slatke vode, ili 9500 m3 po stanovniku, pa je u tom smislu, zemlja bogata vodom. UNESCO-vo izvješće od prije pet godina stavlja Hrvatsku na visoko treće mjesto u Europi po vodnim zalihama. Ispred naše zemlje samo su Norveška i Island. Na svjetskom nivou Hrvatska također dobro stoji. Uspjela se plasirati među 30 najbogatijih svjetskih zemalja, što se vode tiče. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koje svojim građanima osiguravaju pitku vodu sustavom javne vodoopskrbe. Razlog ovakvoj situaciji ne leži u kvalitetnom gospodarenju vodom, već u slabom korištenju vode, posebice za poljoprivredu i industriju, te u klimatskim pogodnostima.

Gospodarenje vodama u svijetu

Dostupnost vode sve više postaje globalni problem. Nestašica vode nije samo rezultat fizičkog manjka vodnih resursa, već rezultat lošeg gospodarenja vodama. Rast svjetskog stanovništva, industrijski razvoj, onečišćenje i klimatske promjene iscrpljuju vodne resurse. Jednako tako, ljudske aktivnosti poput krčenja šuma, izgradnje brana, navodnjavanja, te zahvaćanja i prenošenja vode djeluju na hidrološke procese i raspoložive nam vodne resurse. Veliki broj međunarodnih organizacija uključen je borbu za očuvanje svjetskih vodenih sistema. UNESCO sakuplja podatke o dostupnosti pitke vode i vodnim resursima u svijetu, dok FAO vodi edukativnu kampanju.

Ako države unaprijede svaku proizvodnju ovisnu o kiši i navodnjavanju na način da uvedu nove tehnologije i nova znanja, umanjit će pritisak na već opustošene svjetske vodene ekosisteme. FAO je stoga angažiran u poboljšanju efikasnosti i produktivnosti poljoprivredne proizvodnje uz štedljivi utrošak vode, te vodi brigu o zaštiti voda. Ova kampanja cilja na integrirano upravljanje izvorima vode, načine zahvaćanja vode, podzemne vode, upotrebu ne-konvencionalnih voda, reciklirane tretirane otpadne vode, unapređenje sistema za navodnjavanje, gospodarenje vodom na farmi, gospodarenje kvalitetom vode, međuodnose poljoprivrede i okoliša, klimatske promjene, dostupnost vode i hrane, institucionalne kapacitete, nacionalne strategije za gospodarenje vodama, gospodarenje međudržavnim slivovima, ublažavanje posljedica od suše.

I EU države zajedničkom politikom pokušavaju umanjiti negativni utjecaj intenzivne poljoprivrede na zaštitu voda. Primjenjuju Poljoprivredno-okolišni program (POP) u sklopu Zakona o ruralnom razvitku. Cilj POP-a je zaštita okoliša, prirode i krajobraza u ruralnim područjima. Njime se poljoprivrednici potiču na daljnje primjenjivanje agrotehničkih mjera koje ne štete prirodi i okolišu ili uvođenje mjera koje nisu gospodarski isplative, ali su važne za zaštitu okoliša i očuvanje biološke raznolikosti. Poljoprivrednike se nagrađuje za brigu o općem dobru (očuvano tlo, voda i zrak, bogata biološka raznolikost, njegovan krajobraz) kompenzirajući nastale troškove i gubitak prihoda koji su nastali primjenom mjera zaštite prirode. Zajednička poljoprivredna politika EU uvela je niz mehanizama koji štite europski okoliš od štetnih poljoprivrednih aktivnosti, a Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) jedan je od glavnih mehanizama financiranja projekta NATURA 2000 osobito kroz Os 2 (Axis 2): Poboljšanje okoliša i krajolika.

Prema podacima UN-a

  • 1,5 milijarda ljudi nema čistu vodu za piće
  • u sljedećih 25 godina taj će se broj popeti na oko 5,4 milijarde

Ekološki međuodnosi šumskih i vodenih ekosustava

Hidrološki gledano, šume su izrazito korisni sustavi. Šumski ekosustav održava vodnu ravnotežu u prostoru raspoređujući oborinsku vodu zavisno o vrsti drveća, sloju grmlja, prizemnog raslinja, vrsti tla, reljefu te slojevitosti šumske vegetacije. Nadalje, za vrijeme velikih oborina iz šume istječe znatno manje vode nego iz poljoprivredne površine. Kod veće količine oborina šuma zadržava vodu, dok je kod malih količina kiše istjecanje vode iz šume podjednako istjecanju iz poljodjelskih površina, što ukazuje na bolju ekonomičnost rasporeda oborinske vode u šumskom ekosustavu. Dodatno, šume sprječavaju akvatičnu eroziju tla. U sklopljenoj šumi, dakle u 36% površine Hrvatske, nema erozije tla ili se pojavljuje jako rijetko. Kvaliteta voda, također je pod utjecajem šumskih područja. Voda koja prođe kroz šumsko tlo pročisti se i postaje pitkom. Šumski izvori vode nikada ne presušuju i odlikuju se zdravom i pitkom vodom. Tu je Hrvatska na visokom mjestu u Europi, upravo zahvaljujući šumi i sposobnosti rahlog šumskog tla da pročisti vodu. Prednost Hrvatske u hidrološkom smislu usko je povezana uz prirodnost i strukturu svojih šuma, ali isto tako i uz klimatske prilike koje u području Dinarida pružaju velike količine oborina. Ekološke vrijednosti šuma najviše se očituje u reguliranju slijevanja i otjecanja vode, kada šume zaštićuju tla od erozije i nastanka bujica.

Koristi od voda

Izazov modernog društva predstavlja korištenje vode na održivi način. Voda je jedan od osnovnih životnih uvjeta. Naša se tijela sastoje od čak 60% vode. Vodu svakodnevno koristimo za piće (138l/stan./dan) i kućanstva, u industriji i poljoprivredi, za proizvodnju energije. Poljoprivreda opterećuje vodne resurse zahvaćanjem vode za upotrebu te onečišćenjem vode s gnojivima i pesticidima. Također, uvođenjem mjera navodnjavanja utječemo na raspoloživost i iskoristivost vodnih potencijala. No, Hrvatska daleko zaostaje za razvijenim zemljama u uvođenju irigacijskih mjera. U 2009. godini navodnjavalo se manje od 1% ukupnih poljoprivrednih površina, svega 10.000ha, da bi taj broj danas dosegao neznatno većih 18.000ha hrvatskih poljoprivrednih površina. Na državnoj razini u pripremi je 50-ak projekata navodnjavanja. Njima će biti obuhvaćeno gotovo 50 tisuća hektara. Prema postojećim i dostupnim podacima, Hrvatska je na temelju raspoloživih količina vode u mogućnosti navodnjavati oko 30% obradivih površina ili oko 600 000 ha. Istovremeno, naše susjedne zemlje imaju daleko veće udjele površina koje se navodnjavaju, primjerice: Albanija 54%, Grčka 26%, Italija 24%, Rumunjska 23% i Mađarska 5%.

Potrebno je utrošiti

L vode

za proizvodnju 1 kg

1020

mlijeka

4325

piletine

15415

govedine

5988

svinjetine

1644

žitarica

Što se tiče proizvodnje energije, tehnički iskoristivi hidroenergetski potencijal RH iznosi 12 600 GWh, od čega je već iskorišteno u postojećim hidroelektranama 6600 GWh. U RH danas imamo 26 hidroelektrana u pogonu.

Koristi od šuma

Šume i šumska zemljišta dobra su od nacionalnog interesa za Republiku Hrvatsku. Šume reguliraju lokalne, regionalne i globalne klimatske prilike, štite tlo od erozije, reguliraju slivna područja i lokalne hidrološke sustave, a značajno utječu i na kvalitetu zraka i voda. Šume su, od svih kopnenih ekosustava najbogatiji spremnik biološke raznolikosti. Šume u Republici Hrvatskoj ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju, a također utječu na ljepotu krajobraza. Uz navedene hidrološke koristi od šuma tu su još općekorisne funkcije šuma, kao što je pročišćavanje onečišćenog zraka, stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje, osiguranje prostora za odmor i rekreaciju, uvjetovanje razvoja ekološkoga, lovnog i seoskog turizma, očuvanje genofonda šumskog drveća i ostalih vrsta šumske biocenoze, očuvanje biološke raznolikosti vrsta, ekosustava i krajobraza, podržavanje opće i posebne zaštite prirode (nacionalni parkovi) šumovitog krajobraza, ublaživanje učinka stakleničkih plinova vezivanjem ugljika te obogaćivanje okoliša kisikom, opća zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša postojanjem šumskih ekosustava kao biološkog kapitala velike vrijednosti te značenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica. U posljednje vrijeme, na šume se promatra iz perspektive šumske biomase tj. proizvodnog potencijala drvene sječke.

Gospodarenje u RH

Hrvatski Sabor donio je Strategiju za upravljanje vodama. Ovo je planski je dokument kojim se na osnovu znanstvenih rezultata utvrđuju vizija, misija, ciljevi i zadaci državne politike u upravljanju vodama u dugoročnom razdoblju. No, dugoročno rješenje očuvanja i korištenja vodnih bogatstava treba tražiti u održivoj i odgovornoj potrošnji vode. Po količini raspoložive vode za piće svrstavamo se među bogatije zemlje u Europi, ali moramo biti svjesni da ovo stanje neće dugo trajati. Što se tiče vodoopskrbe i odvodnje, zaostajemo za susjednim državama. Opće obilježje vodno-komunalnog sektora u Republici Hrvatskoj je zaostatak u razvijenosti usluge odvodnje u odnosu na vodoopskrbu. Danas, problem u gospodarenju vodom u našoj zemlji predstavlja nedostatak investicija (nadamo se EU fondovima), te administracija koja koči koncesioniranje izvora vode. No, veća opasnost prijeti nam od moćnih europskih lobija koji mogu utjecati npr. na proglašavanje svojevrsnih EU shema konzervacije naših voda koje će nam oduzeti vodnu neovisnost.

Hrvatske šume d.o.o. danas su troslojno organizirano trgovačko društvo u vlasništvu države s Direkcijom u Zagrebu, 16 uprava šuma-podružnica i 171 šumarijom. Na čelu društva je predsjednik uprave, rad kontrolira Nadzorni odbor (oboje imenuje Vlada RH), a temeljene odluke donosi Skupština društva. Tvrtka zapošljava oko 8.500 radnika. Sukladno Zakonu o šumama šume prema namjeni mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. Gospodarske šume se, uz očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija, koriste za proizvodnju šumskih proizvoda. Zaštitne šume prvenstveno služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine. Šume posebnih namjena su šume za proizvodnju šumskoga sjemena, šume unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti te šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, potrebama obrane Republike Hrvatske te potrebama utvrđenim posebnim propisima. Upravljanje šumama u Hrvatskoj nije sistematično uređeno i dolazi do sukoba interesa šumarstva, lovstva, ekologije i privatnih posjednika. Ostaje za vidjeti da li će nam ulazak u EU pomoći.

Šume, vode i poljoprivredno zemljište su nacionalno blago, te posljednji adut hrvatske prehrambene neovisnosti. Rasprodaja hrvatskih voda i šuma u medijima se najavljivala u nekoliko navrata zadnjih godina. No, ministri i ove i prošle vlade izjavljuju da navedeni resursi nisu na prodaju. Čini se da smo u tome svi još složni. No, postoji druga opasnost za naše prirodne resurse - mi sami. Da li dovoljno cijenimo to što su nam ostavili naši stari i jesmo li dobri gospodari?


Tagovi

Voda Šuma Prirodna bogatstva Nacionalno blago Pitka voda Privatizacija Hrvatske šume Hrvatske vode Hrvatske vode Poljoprivredno-okolišni program Ekološke vrijednosti šuma


Autorica

Vesna Mijat

Vesna Mijat

Vesna je agronom po struci koji iza sebe ima bezbroj različitih poslova i još ju toliko drugih interesira. Ima: koke, koze, plastenik s povrtnicama, košnice, voćnjak. Ne želi odati koliko godina ima. Njezin je moto: “Jedini neuspjeh u životu je ne pokušati!” Vesnina neispunjena želja je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednog proizvođača.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi