Stvoreni klonovi Gupčeve lipe ponosa Zagorja

Dugovjeka Gupčeva lipa iz stubičkog kraja, pod kojom je prema legendi Matija Gubec s kmetovima prije četiri stoljeća kovao urotu protiv feudalaca, jedno je od tri stabla na području Parka prirode Medvednica, koja su Zakonom o zaštiti prirode zaštićena kao Spomenik prirode.

Pojedinačno stablo župne crkve Sv. Jurja, lipa, živi je spomenik povijesti toga kraja pa ne čudi da se na inicijativu Turističke zajednice Donje Stubice i gospođe Marije Krušelj, iznjedrila (za)misao o konzervaciji dugovjekog drveta, ponosa Zagorja. Za mjere zaštite biljke (konzervaciju) zamoljeni su stručnjaci Hrvatskog šumarskog instituta (HŠI) Zavoda za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo iz Jastrebarskog, čiji je voditelj projekta bio negdašnji predstojnik Zavoda dr.sc. Tibor Littvay.

Projekt je zaživio pod nazivom "Očuvanje genofonda Gupčeve lipe", putem polusrodnika i klonova, a na njemu su još sudjelovali dr.sc. Mladen Ivanković, dr.sc. Nevenka Ćelepirović, mr.sc. Marija Gradečki-Poštenjak, mr.sc. Miljenko Županić i Maja Popović dipl.ing.

U prilog je stručnjacima išlo i to što je lipa drvo koje se dobro razmnožava cijepljenjem odnosno vegetativnim načinom. U molekularno-genetskom laboratoriju HŠI-ja doznajemo izradila se genetska analiza Gupčeve lipe, i napravila DNA tako da se "svaka lažna jedinka ubuduće može usporediti i odrediti joj se pravo porijeklo".

Proizveli su se uz pomoć stručnjaka instituta, cijepovi glasovitog drveta a osnovao se i živi arhiv u kojem će se (sa)čuvati klonovi Gupčeve lipe. Arhiv je ustrojen u Hižakovcu, mjestašcu gdje se po legendi rodio Matija Gubec, a zemljište je za tu svrhu (ot)kupio grad Donja Stubica.

Svrha je živog arhiva klonova da se na jednom (pristupačnom) mjestu mogu sakupljati plemke i ostali genetski materijal kako bi ga se sačuvalo u slučaju nepredviđene havarije matičnog stabla.

Lipa je drvo koje se dobro razmnožava cijepljenjem

Opisujući postupak rada dr.sc. Littvay je istaknuo kako je dugogodišnje iskustvo na cijepljenjima drvenastih vrsta pokazalo, da se postotak primanja cijepova "povećava ako se za podlogu cijepa uzme polusrodnik matičnog stabla sa kojeg se skupljaju tzv. plemke za cijepljenje".

Svrha je arhiva klonova očuvanje plemki i genetskog materijala u slučaju nepredviđene havarije matičnog stabla!

U slučaju donjostubičkog drveta to su bile proizvedene biljke od sjemena "Gupčeve lipe" odnosno istodobno su se cijepile i podloge od drugih lipa, kako bi se (u)vidio postotak primanja. Jedan od načina (o)čuvanja povijesno značajnih stabala koja su na kraju životnog vijeka i čiji je opstanak ugrožen jest pohranjivanje "i ispitivanje njihovog genetskog materijala". Pojedinačno stablo kaže dr.sc. Littvay, može se odrediti kao jedinka, isto kao što se određuje pojedina ljudska jedinka, primjerice u slučaju nekog zločina (forenzika). Dodaje da stvaranje genetske baze podataka pojedinačnih stabala ima veliko značenje za očuvanje genofonda drveća.

Genetski profil Gupčeve lipe priključen svjetskoj bazi podataka historijski važnog drveća

Ističe kako će genetski profil Gupčeve lipe biti priključen svjetskoj bazi podataka historijski važnog drveća, što će pridonijeti pregledu, ali i očuvanju genofonda pojedinog drveća na svjetskoj razini. Kada je o sjemenu lipe riječ, ono je objašnjava "višeplodni oraščić i dozrijeva iste godine kada je oplođeno". Sjeme je dormantno (teško klijavo) tako "da sabrano u rujnu i stratificirano u mokrom pijesku proklija za 8 do 10 mjeseci, a prosječna mu je klijavost do 50%". Objašnjava da rod lipa (Tilia L.) iz porodice (Tiliaceae) obuhvaća oko 30 vrsta koje "pridolaze u umjerenom pojasu sjeverne zemljine hemisfere".

Ideja je i da se cijepovi Gupčeve lipe prodaju kao živi suvenir Hrvatskog Zagorja!

One su varijabilne vrste s velikim brojem kultivara i križanaca, a za naše je podneblje kaže dr.sc. Littvay jedna od najvažnijih vrsta velelisna lipa (Tilia platyphyllos Scop) kojoj pripada i ona Gupčeva. Njen je plod okruglast, drvenast, sivo-pustenast i ne drobi se pod prstima. Lipe doznajemo obilno rađaju svakih nekoliko godina, a osrednje gotovo svake godine.

Za izdane klonove Gupčeve lipe izdavat će se certifikat o porijeklu

DNA profil Gupčeve lipe služit će za potvrđivanje klonova uzgojenih u Hrvatskom šumarskom institutu a svi će njeni klonovi ( mogu se nabaviti u institutu) biti ispitani, i za njih će se izdavati certifikat s potvrdom o porijeklu. Ideja je i da se mladi cijepovi (klonovi) prodaju kao živi suvenir Hrvatskog Zagorja. Voditelj projekta dr. sc. Littvay dao je smjernicu i da se svim školama koje nose ime "Matija Gubec" pokloni po jedan klon glasovitog drveta a prva ga je dobila donjostubička škola odnosno istoimena škola u Zagrebu, ali i bačkom Tavankutu u Vojvodini.