• Sezona gljiva
  • 19.10.2017. 15:00

Stotinu gljiva na stotinu načina!

Edukativna gljivarska radionica u Varaždinu privukla je više tisuća posjetitelja koji su mogli naučiti kako prepoznati jestive od nejestivih gljiva i degustirati raznovrsne specijalitete od gljiva.

Foto: Tugomir Pemper
  • 587
  • 63
  • 0

Lijepa i topla jesen nastavila se i u listopadu, a temperature više od prosjeka produžile su ovogodišnju sezonu berbe gljiva u šumama diljem Hrvatske. Ove godine nije bilo ljubitelja prirode i gljivara koji nije uspio pronaći neku od gljiva, naravno najčešće vrganj, lisičarku, sunčarku, trubaču, smrčak, pečurku i mnoge druge, prije svega one za koje su bili sigurni da su jestive. Oni koji nisu imali prigodu doživjeti pravu berbu gljiva, mogli su posjetiti izložbeni stol međimurskih gljivara na 22. Međunarodnom sajmu lova, ribolova, prirode i turizma u Varaždinu od 13. do 15. listopada i upoznati se s više desetaka vrsta gljiva.

Neumorni su bili članovi organizatora izložbe, Gljivarskog društva "Smrčak"iz Čakovca, u cjelodnevnom objašnjavanju razlike između jestivih i nejestivih gljiva. Brojni posjetitelji su posebno bili zadovoljni jasnoćom i strašću kojom je govorila o gljivama Ivanka Schranz iz Čakovca koja je zaljubljenica u gljive od kada je, kako sama kaže, prohodala i koja je osnivač jedne od najaktivnijih gljivarskih udruga u Hrvatskoj.

Biti gljivar je poseban način života

Gljivarica Ivanka smatra da je biti gljivar poseban način života koji uključuje i poseban odnos prema prirodi i poštivanje određenih pravila ponašanja. Prije svega je ostavljanje, a ne uništavanje nogom ili štapom, gljiva koje se ne poznaju za one koji nailaze iza nas, koji ih možda prepoznaju.

Gljivarica Ivanka Schranz zaljubljenica je u gljive otkad je, kako kaže, prohodala

Posebnom gljivarskom ugođaju prošloga tjedna doprinijela je i degustacija raznovrsnih gljivarskih delicija koje je pripremila i prezentirala Danica Korpar, članica gljivarskog društva "Smrčak". Mogle su se kušati ukiseljene gljive, ajvar od gljiva, kolači i pogače s gljivama, pašteta od gljiva, tijesto s gljivama i mnogo drugih užitaka za nepce. Stotinu vrsta gljiva na stotinu kulinarskih načina... Za to je ponajviše bila zaslužna gljivarica Danica koja nam je otkrila da sa svojim suprugom gljive bere uglavnom u Hrvatskom Zagorju u okolici Ivanca i Trakošćana.

"Ima ih puno više i puno više vrsta nego u Međimurju. Nikada nismo otišli u šumu a da ništa nismo donijeli... Kada plaćate članarinu gljivarskom društvu i postanete član Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza imate pravo berbe do tri kilograma gljiva na dan ili kada beremo za izložbe ili radionice dobijemo potvrdu da su gljive namijenjene edukaciji. Svi drugi moraju platiti najbližim poslovnicama Hrvatskih šuma dnevnu taksu za branje gljiva koja je različita od područja do područja", objasnila nam je Danica Korpar i potom nesebično podijelila svoje kulinarske tajne pripremanja nekoliko specijaliteta od gljiva.

"Kada sam se prije dosta godina učlanila u gljivarsko društvo i počela upoznavati s gljivama i brati sve veći broj različitih vrsta upoznavala sam se istovremeno i s pripremom jela od gljiva, posebno s onima koje nisu one uobičajene na koje smo bili naučeni. Gljivarsko društvo "Smrček" tiskalo je i jednu kuharicu iz koje sam koristila recepte, ali sam ih s vremenom mijenjala i prilagođavala. Najvažnije je za bolji okus, ali i izgled jela od gljiva da se koristi 6,7 do 10 vrsta gljiva. Svaka je gljiva specifična, ima svoj okus i aromu, strukturu i boju što je kod jela najvažnije jer daje puni gastronomski užitak", ispričala nam je Danica Korpar gljivarica iz Međimurja i podijelila nam zanimljive recepte:

Ružice od gljiva

Za ovu gljivarsku deliciju potrebno je: 40 dkg gljiva (što više vrsta to bolje - mogu i uzgojene gljive poput šampinjona, bukovača, shitaki...), jedno pakiranje lisnatog tjesta, 15 dkg tvrdog sira (gauda, edamer i sl.), jedan češanj češnjaka, 5 dkg maslaca, 2 čajne žličice peršinovog lista, prstohvat majčine dušice, soli, papra, začin od sušenog povrća (vegeta ili sl.) jednu čajnu žličicu ili u količini prema željenom okusu.

Gljive očistiti i narezati na tanke listiće, ali prema savjetu Danice Korpar ne presitno usitniti, jer se krupnije nasjeckane ljepše ističu u ispečenoj "ružici" i dobiju kolačići atraktivniji, privlačnijeg izgleda. Na zagrijanom maslacu popržiti češnjak, ali vrlo kratko, tek da otpusti i malo požuti. Zatim dodati gljive, posoliti, popapriti i dodati začin od sušenog povrća te pirjati 5 do 10 minuta. Ukloniti s grijača, dodati usitnjenu majčinu dušicu i peršin, promiješati i ostaviti da se do kraja ohladi. U međuvremenu odmrznuti lisnato tijesto, razvaljati svaki list posebno na dasci posutoj brašnom na debljinu do 5 milimetara.

Svaki razvaljani dio tijesta premazati pripremljenim nadjevom i na njega naribati po cijeloj površini sir, a zatim uviti u roladu. Roladu narezati na valjčiće dužine 2 centimetra i svaki valjčić stisnuti s donje strane tako da se tijesto s gornje strane razvije u obliku ružice. Svaku ružicu staviti donjim, stisnutim dijelom u nenauljeni lim za pečenje kolača i odmah staviti u dobro zagrijanu pećnicu i peći oko 50 minuta na 180 stupnjeva.

Danica Korpar podijelila je svoje znanje o gljivama, ali i recepte

Gljivarica kulinarka Danica najradije ih poslužuje dok su još vrući uz preporuku da se poslužuje uz pivo, ali da se mora paziti da se ne pretjera u konzumaciji, naravno piva, da nekome ne naškodi. Ružice od gljiva mogu se poslužiti i kao slano predjelo, ali i za grickanje uz poslijepodnevni ili večernji odmor.

Pašteta od gljiva (namaz)

Za paštetu od gljiva potrebno je: 30 dkg miješanih gljiva, što više vrsta, jer prema riječima Danice Korpar: "Što je više vrsta gljiva, to je puniji i bogatiji okus" (mogu se koristiti i gljive iz uzgoja poput šampinjona, bukovača ili drugih). Zatim su potrebna 2 tvrdo kuhana jaja (tvrdoća prema želji), a može biti i bez jaja ukoliko netko ne smije jesti jaja. Osim toga pašteta ima duži rok trajanja. Potrebna su 2 manja kisela krastavca, 3 žlice naribanog tvrdog sira (gauda, edamer, trapist...), 2 žlice kiselog vrhnja, 3 žlice majoneze, 2 češnja češnjaka, 5 dkg maslaca, 3 žličice lišća peršina, prstohvat papra i soli (prema želji).

Gljive treba očistiti i nasjeckati na listiće i popržiti na prethodno zagrijanom maslacu. Može se odmah pržiti sa sitno nasjeckanim češnjakom, a može se češnjak dodati i kasnije ukoliko se želi dobiti jači okus. Nakon 10 minuta skinuti s vatre i ohladiti te potom dodati sve začine, "kaj i koliko kome paše", staviti u mikser ili blender tako da se smjesa usitni i postane potpuno glatka kao pašteta.

Pašteta se može poslužiti kao namaz na svježi ili prepečeni kruh, kao predjelo, a može i uz kuhano meso ili za ukrašavanje sendviča.

Foto: Tugomir Pemper


Fotoprilog


Tagovi

Jesenska berba gljiva Edukativna radionica prepoznavanja gljiva Gastronomski specijaliteti od gljiva Pašteta od gljiva Ružice od gljiva Gljivarenje je poseban način života


Autor

Tugomir Pemper

Više [+]

Nakon 30-godišnje profesionalne karijere u Večernjem listu, na mjestu novinara i urednika te pisanja i uređivanja više informativnih tiskovina lokalnog i regionalnog karaktera, i dalje objavljuje tekstove u raznim tiskovinama i na portalima, a bavi se i publicističkim radom, ponajviše iz područja lovnog turizma, biciklizma i različitim drugim temama koje su povezane sa životom u prirodi. Član je Hrvatskog novinarskog društva (zamjenik predsjednika ogranka HND Bjelovar).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

13.01.2017. tata fotkao negdje na Dilj gori.