Što donosi Nacionalni plan razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja do 2030. godine?

Nacrt prijedloga Nacionalnog plana razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja RH za razdoblje od 2022. do 2030. godine i Nacrt prijedloga Akcijskog plana provedbe Nacionalnog plana od 2022. do 2024., pušteni su u javno savjetovanje.

"Prerada drva i proizvodnja namještaja od strateške su važnosti za nacionalno gospodarstvo i ovaj dokument predstavlja kontinuitet politike Vlade RH u strateškom planiranju njihova razvoja", napominju iz Ministarstva poljoprivrede. Kako kažu, njime se u  u obzir uzimaju razvojni smjerovi i strateški ciljevi Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, a izrađen u suradnji sa svim ključnim dionicima, posebno s realnim sektorom.

Definirana su četiri posebna cilja

Predviđa transformaciju prerade drva i proizvodnje namještaja kroz podizanje produktivnosti na klimatski pametan i održiv način, kroz nove digitalne tehnologije i inovacije, jačanje konkurentnosti, vidljivosti i tržišne prepoznatljivosti kao i doprinos ravnomjernom regionalnom razvoju, razvoju potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima, pretočeno u četiri posebna cilja za čiju je provedbu definirano ukupno 19 mjera.

Kako stoji u planu, prepoznaje dva smjera mjera kako bi prerada drva i proizvodnja namještaja bile održive i konkurentne, i to unaprijediti vlastite kapacitete proizvođača (tehnološki, infrastrukturni, upravljački, ljudski) i unaprijediti ukupno poslovno okruženje na svim razinama vlasti (politički, zakonodavni, institucionalni i financijski).

Za provođenje mjera potrebno je jačanje institucionalne podrške i veća uloga države u stvaranju povoljnog okruženja za nove investicije, istraživanje i razvoj, inovacije i financijsko restrukturiranje poduzeća, primjerice unaprijediti poslovno i investicijsko okruženje kroz makroekonomsku i fiskalnu stabilnost, aktivnosti na ukidanju poslovnih barijera i pojednostavljenju svih vrsta procedura, ubrzano rješavanje sporova te obvezivanje poduzeća prema većoj transparentnosti poslovanja, stoji u Nacrtu.

Koliko je šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu države?

Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2025., ukupna površina šuma i šumskog zemljišta na šumskogospodarskom području je 2.759.039,05 ha.

Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, u državnom vlasništvu je 2.097.318,16 ha ili 76 posto, a 661.720,89 ha ili 24 posto u vlasništvu je privatnih šumoposjednika. HŠ d.o.o. gospodare s 97 posto ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu države, a preostalih 3 posto koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska.

Utvrđena je drvna zaliha od 418.618.277 m³, od toga 315.848.684 m³ u državnim šumama kojima gospodare HŠ d.o.o., 83.704.258 m³ u šumama privatnih šumoposjednika i 19.065.335 m³ u državnim šumama koje koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska.

Najveći dio drvne zalihe na razini šumskogospodarskog područja čine bukva (37,21 %), hrast lužnjak (11,55 %), hrast kitnjak (9,38 %), obični grab (8,39 %) i jela (7,90 %).

Utvrđena sječiva drvna zaliha u šumama privatnih šumoposjednika teško je dostupna kao drvni resurs domaćim prerađivačima iz razloga poput velike rascjepkanosti malih posjeda koji imaju pretežiti udjel, slabije kvalitete drvnih sortimenata, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa uslijed čega nije moguća trgovina s obzirom na zakonsku obvezu upisa u Upisnik privatnih šumoposjednika, starosne strukture šumoposjednika, nezadovoljavajuće otvorenosti šumskim prometnicama, stoji u Nacionalnom planu.

Izrađen i Akcijski plan s mjerama i financijskim sredstvima

Nadalje, navodi se, da klimatske promjene  uzrokovane porastom temperature, mogu negativno utjecati na šumarstvo u RH ugrožavajući posljedično održivi razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja u Republici Hrvatskoj.

Istovremeno šume i proizvodi od drva vezanjem CO² mogu snažno djelovati na stabiliziranje klimatskog sustava i time doprinijeti ublažavanju porasta temperature. Klimatska neutralnost do 2050. znači da treba postići neto nultu stopu emisija stakleničkih plinova u cijeloj Europskoj uniji, uglavnom smanjenjem emisija, ulaganjem u zelene tehnologije i zaštitom prirodnog okoliša, a kroz doprinos politika, društva i gospodarstva.

U svrhu provedbe Nacionalnog plana u razdoblju od 2022. do 2024. izrađen je Akcijski plan s razrađenim mjerama, planiranim financijskim sredstvima i izvorima financiranja.

Prema njemu, vrijednost ukupnog godišnjeg prihoda djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja je 13.996.000 kn, dok je prosječna mjesečna neto plaća u djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja 5.034 kune.

Više informacija pronađite ovdje ili u dokumentu ispod teksta. 

Savjetovanje je otvoreno do 10.6.2022., napominju iz Ministarstva.