• FRA 2020
  • 26.07.2020. 15:00

Stanje svjetskih šuma: U posljednjih 30 godina izgubljeno 178 milijuna hektara

Prema novom izvještaju FAO-a, FRA 2020, globalno šumsko područje od 1990. godine smanjeno je za 178 milijuna hektara. Međutim, stopa neto gubitka znatno je pala zadnjih 30 godina zbog manjeg krčenja u nekim zemljama te zbog pošumljavanja i prirodnog širenja šuma.

Foto: Martina Popić
  • 157
  • 18
  • 0

Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) pokrenula je sveobuhvatnu procjenu šumarstva FRA 2020 u digitalnom formatu. Ovo izvješće prva je objavljena internetska platforma koja sadrži detaljne regionalne i globalne analize za 236 zemalja i teritorija. Korisnici sada mogu proučiti više od 60 šumskih pokazatelja u svim zemljama i regijama i preuzeti tražene podatke. 

"Bogatstvo informacija o svjetskim šumama vrijedno je javno dobro za globalnu zajednicu kako bi se olakšalo oblikovanje politike utemeljene na dokazima, donošenje odluka i zdrave investicije u tom sektoru", rekla je zamjenica generalnog direktora FAO-a, Maria Helena Semedo. "Ovi novootvoreni alati omogućit će nam bolji odgovor na krčenje i degradaciju, spriječiti gubitak biološke raznolikosti i poboljšati održivo gospodarenje u takvim područjima", dodala je. 

Milijuni ljudi širom svijeta ovise o šumama zbog njihove sigurnosti hrane i sredstava za život. Njihova zaštita je ključna za očuvanje prirodnih resursa, jer čuvaju većinu zemaljske biološke raznolikosti i pomažu u ublažavanju utjecaja klimatskih promjena. Prema nedavno objavljenom izvješću o stanju svjetskih šuma (SOFO), one sadrže 60.000 različitih vrsta drveća, 80% vrsta vodozemaca, 75% ptica i 68% sisavaca na Zemlji.

U zadnjih 30 godina izgubili smo 178 milijuna hektara šume

Svijet ima ukupnu šumsku površinu od 4,06 milijardi ha što je oko 31% ukupne površine kopna. Europa, uključujući Rusku Federaciju čini 25% svjetskog šumskog područja, a slijedi Južna Amerika s 21%, Sjeverna i Srednja Amerika s 19%, zatim Afrika sa 16%, Azija s 15% i Oceanija s 5%.

Globalno područje pod šumama i dalje se nastavlja smanjivati, a svijet je od 1990. godine izgubio 178 milijuna ha. Međutim, stopa neto gubitka znatno se smanjila tijekom razdoblja od 1990. do 2020. zbog smanjenja krčenja u nekim zemljama te zbog pošumljavanja i prirodnog širenja šuma.

Afrika ima najveću godišnju stopu neto gubitaka u razdoblju od 2010. do 2020. s 3,9 milijuna ha, slijedi Južna Amerika s 2,6 milijuna ha. Najviša neto dobit od šumskog područja u posljednjih deset godina je u Aziji.

Smanjuje se krčenje šuma na globalnoj razini?

Od 1990. godine procijenjenih 420 milijuna ha je izgubljeno zbog krčenja šuma i njihovog pretvaranja za drugu uporabu poput poljoprivrede. Međutim, stopa gubitka znatno se smanjila. U posljednjem petogodišnjem razdoblju godišnja stopa krčenja procijenjena je na 10 milijuna ha, što je pad u odnosu na 12 milijuna ha u razdoblju od 2010. do 2015. te 16 milijuna ha u razdoblju 1990. do 2000.

Ilegalno krče Amazonu kako bi EU imala dovoljno soje?

Površina šume u zaštićenim područjima povećala se za 191 milijuna ha od 1990. godine i sada je dostigla procjenu od 726 milijuna ha. 

Zemlje koje gube najviše šumskih površina

Prvih deset zemalja svijeta po prosječnim godišnjim neto gubicima šumskih površina u posljednjih 10 godina su: Brazil, Demokratska Republika Kongo, Indonezija, Angola, Ujedinjena Republika Tanzanija, Paragvaj, Mjanmar, Kambodža, Bolivija i Mozambik.

"Iako se stopa krčenja smanjila tijekom posljednjeg desetljeća, ona je i dalje velika briga. Trenutačnim tempom riskiramo ciljeve koji se odnose na održivo gospodarenje šumama“, komentirao je Anssi Pekkarinen, ravnatelj šumarstva i koordinator FRA-e.

"Moramo pojačati napore za zaustavljanje krčenja kako bismo iskoristili puni potencijal šuma u doprinosu održivoj proizvodnji hrane, smanjenju siromaštva, sigurnosti hrane, očuvanju biološke raznolikosti i klimatskim promjenama uz istovremeno održavanje proizvodnje drvnih proizvoda", zaključio je Pekkarinen.


Tagovi

FRA 2020 FAO Stanje svjetskih šuma Šume


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.