Pretraga tekstova
Na 4. konferenciji ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije u Šibeniku raspravljalo se o budućnosti te o važnosti 260 godina duge tradicije održivog i organiziranog gospodarenja šumama u Hrvatskoj.
Iako su naše šume relativno dobro očuvane, ipak treba reći da u Hrvatskoj nismo imuni na pojave i aktivnosti koje vode njihovoj devastaciji, pa je važno takve negativne pojave svesti na minimum, rekla je zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir u Šibeniku na 4. konferenciji ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Dodala je da prednost treba dati promicanju konkurentnosti i održivosti šumarskog sektora kako bi ovaj sektor mogao odgovoriti na zahtjeve vezane i uz klimatske ciljeve, ali dati i doprinos razvoju lokalnih kružnih biogospodarstava i otvaranju radnih mjesta, ponoru CO2, očuvanju ekosustava i biološkoj raznolikosti
"Izazovi koje pred nas stavljaju nove europske politike i nova Strategija Europske Unije za šume do 2030. godine pozivaju nas na budnost i čvrsto zastupanje hrvatskih interesa na EU razini, kako bismo ih očuvali i zaštitili", naglasila je.
Smatra kako sanaciju Spačvanskoga bazena treba provesti na način kako bi to bio primjer, ali i podloga za jačanje pripravnosti na pojavnost katastrofalnih događaja i sanaciju njihovih posljedica te oporavak nakon katastrofa, posebno s aspekta organizacije radova, određivanja prioriteta aktivnosti te osiguranja poštivanja odredbi zaštite na radu kako bi se izbjegle ozljede u zahtjevnim uvjetima na takvim radilištima, rekla je Petir na raspravi o njihovoj revitalizaciji nakon elementarnih nepogoda.
Naglasila je važnost institucionalne i financijske potpore stručnim i znanstvenim naporima šumarskog sektora u praćenju, motrenju i prikupljanju podataka o šumama i istraživanju scenarija klimatskih kretanja i njihovih utjecaja na održivo gospodarenje, kao i podrške za podizanje i odgajanje šuma budućnosti, koje će nam nastaviti osiguravati čisti zrak, pitku vodu, drvne i nedrvne proizvode, ali i doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena i njihovih posljedica.
Moderno pošumljavanje: Mogu li bombice sijačice spasiti planet?
"Odbor za poljoprivredu pozvao je da se drvo kao materijal uključi u društveno odgovorne zelene javne nabave, što bi bio poticaj domaćim proizvođačima i industriji, ali i dizajnerima", stoji u priopćenju Odbora za poljoprivredu, gdje su dodali da potporu ovim aktivnostima trebaju dati i drvoprerađivači većom finalizacijom u proizvodnji koja može potaknuti i veće zapošljavanje u sektoru koji je većim dijelom vezan uz ruralna područja.
"Brojne politike Europske unije i realizacija njihovih ciljeva ovisi o šumarskom sektoru i njegovoj uspješnosti", izjavila je Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije u čijoj organizaciji je i održana konferecija. Pri tome, dodaje, treba stalno naglašavati nacionalnu nadležnost i načelo supsidijarnosti u njihovom upravljanju, posebno važno za gotovo 260 godina dugu tradiciju održivog i organiziranog gospodarenja šumama u Hrvatskoj.
Istaknula je kako je nužno zadržati jedinstvo institucija u sektoru, poticati stalnu briga o stručnim kadrovima, zadržavanje integriteta i poštivanje stručnih načela i postupaka. "Tako ćemo osigurati daljnji doprinos šumarstva i sektora povezanih s njima razvoju i opstanku ruralnih, ali i sve više urbanih područja Hrvatske", zaključila je Zec.
*Naslovna fotografija: Hrvatska komora ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Shutterstock/goran_safarek
Tagovi
Marijana Petir Silvija Zec Drvna sirovina Konferencija Hrvatska komora ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx