U Hrvatskoj djeluje start up Magic forest koji je svoju priču o pošumljavanju započeo prodajom mladica hrasta u staklenim kuglama i šumom u kutiji, a danas se posvetio pošumljavanju bespilotnim letjelicama koje izbacuju tzv. SeedBombs.
Iako priroda sama može zaliječiti rane i nakon nekog vremena od požarišta stvoriti novo zelenilo, šume danas nestaju takvom brzinom, da jedino inovativna rješenja daju neku nadu u bolje sutra. Bespilotne letjelice koje mnogi smatraju smetalima, možda su jedino rješenje za pošumljavanje terena uništenih deforestacijom.
Već četiri godine u Hrvatskoj djeluje start up Magic forest koji je svoju priču o pošumljavanju započeo prodajom mladica hrasta u staklenim kuglama i šumom u kutiji s uputama kako uzgojiti hrast lužnjak. Danas se popeo u neke više sfere i posvetio pošumljavanju bespilotnim letjelicama koje izbacuju SeedBombs, tzv. bombice sijačice po opožarenim i drugim područjima gdje je vidljiva deforestacija. Ono što im je važno je da Project O2, kako su nazvali sjetvu dronovima, zaživi u Hrvatskoj i svijetu kao projekt koji želi stvarati ekološke šumske okoliše za održivost i ravnotežu planeta.
Dakle, Magic forest ekipa ne sije buduća stabla za ogrjev i namještaj ili za Božićna drvca, njihova želja je spasiti svijet.
"Ja bih najradije da postoji 100 tvrtki poput naše, i to je puno premalo da bismo mogli nešto konkretnije napraviti na planetu i uhvatiti se u koštac s promjenama“, kaže poduzetnik Goran Ladišić, direktor i pokretačka snaga tvrtke koja se stalno razvija i bavi novim inovacijama.
"Prvi su dronovi mogli nositi do šest kilograma i morali smo nabaviti snažnije, poljoprivredne dronove, na koje smo ugradili tzv. bacačicu SeedBombsa i sad taj jedan dron nosi po 220 bombica sijačica“, pojasnio je.
Pošumljavanje bespilotnim letjelicama odlično je rješenje i za teško dostupna područja, ali i ona pod minama. Svaki teren prije sijanja zahtijeva analizu, snimke, definiranje polazišnih točki za dronove. Iza njih je već dovoljno sjetvi da znaju što se sve može dogoditi na terenu, od dalekovoda, iznenadnih jakih vjetrova, do premokrih terena u kojima sjeme istrune.
"Kad pada kiša nismo u mogućnosti letjeti dronovima, ako su neki jači i ekstremniji vjetrovi isto tako, u podnožju Promine je vjetar skoro okrenuo dron za 180 stupnjeva čime gubite kontakt sa dronom. U Sloveniji smo čak tri puta pomicali termin sjetve radi kiše“, spominje Goran.
Upravo rad sa Slovenijom, ističe kao primjer izvrsne suradnje: "Slovenci su nas zvali tri mjeseca nakon požara, htjeli su što prije pošumiti opožareno područje Krasa. Sve smo radili u suradnji s njihovim Institutom za šume, oni su nam poslali i svoje autohtono sjeme od kojeg smo napravili bombice“
Lara Vukasović, magistra ekologije i održivog razvoja iz Magic foresta rado se pak prisjeća suradnje s Kosovom. "Pozvala nas je jedna nevladina udruga koja je napravila cijelu studiju o tome što se događa sa šumama i napravili su pritisak na vlastodršce da se nešto i poduzme. Mi smo tamo bili kao izvođači radova. I na teren su došli i školarci, pa smo im pričali o važnosti šuma i sijali s njima“.
Danas uspijevaju, kaže Goran, u jednom danu dronovima pokriti 2,5 hektara zemlje. Prve sjetve su radili prije dvije godine u Grubišnom polju i u Promini. Sve su to suradnje s pojedinim tvrtkama, niti jedna, zasad, ne uključuje državne institucije, premda u Hrvatskoj svakog ljeta gledamo kako pod vatrom nestaju velika šumska područja. Jedna potencijalna suradnja s Hrvatskim šumama otprije dvije godine se nikad nije realizirala jer nije stigao odgovor nadležnog tijela, Hrvatskog šumarskog instituta.
Zanimalo nas je kolika je uspješnost sjetve i vidi li se početak stvaranja buduće šume na nekim od dosadašnjih projekata?
"Posljednjom verzijom recepture SeedBombica uspjeli smo dobiti klijavost od 80 posto, ali nije isto kad ti posadiš nju u svojem dvorištu gdje paziš da je nitko ne pojede i da se dobro ukorijeni i da se zalije u ovom ekstremno suhom ljetnom razdoblju. Tek ćemo kroz pet godina imati konkretnije podatke o uspješnosti preživljavanja mladica“, ističe Lara te dodaje da se zato dronom baci puno više sjemenja po hektaru kako bi osigurali uspješnost projekta.
Analiza sjetve u Grubišnom polju pokazala je da su se iz 20 posto sjemenki razvile mladice budućih stabala visine do 40 centimetara. Nova će analiza možda pokazati da je suša neke od njih uništila, ali sve su to faktori na koje se mora računati, kaže Goran. Da bi se na snimkama drona vidjeli rezultati potrebno je pet godina.
“Sada imamo kuglice za jesenske i proljetne sadnje. Jesenske se sporije raspadaju i prolaze prirodnu stratifikaciju jer sjeme treba to vrijeme mirovanja, a proljetne su lakše razgradive i s prvim kišama već sjeme ima informaciju kada može nicati. Stavljamo u njih i fitostimulatore, te prirodne repelente protiv ptica i divljih životinja“ objašnjava Lara.
Koliko će se sjemenki naći u njima ovisi o veličini sjemenke i biljne zajednice koja se hoće postići, tako jedan žir za hrast putuje sam u svojoj bombici, dok se u nekima krije i po sedam sjemenki.
Kod stvaranja bombica stručnjaci u Magic forestu pokušavaju oponašati prirodu i stvoriti uvjete koje bi ona stvorila za klijanje i rast kaže Lara. Iako su do sada uglavnom surađivali s velikim tvrtkama koje u sklopu svojeg društveno odgovornog poslovanja i ostvarenja ESG ciljeva (okolišni eng. Environmental, društveni eng. Social i upravljački eng. Governance ciljevi, op.a.), sve više daju priliku upravo projektima održivosti i bioraznolikosti, odnedavno svatko može sudjelovati u pošumljavanju. Kupnjom vouchera određenog iznosa na web stranici Projecta O2 možete pomoći u stvaranju šume u hrvatskom Podunavlju i slovenskom Krasu.
SeedBombs ovu će jesen slijetati u Vukovaru, Krasu, Fruškoj Gori te u Prištini. U vremenu u kojem svake minute u svijetu nestane šuma veličine 27 nogometnih igrališta i u kojem u Amazoni gori prašuma veličine Italije, bombice sijačice koje padaju iz dronova, čine se kao superheroji.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica