Sanacija spačvanskog bazena stradalog u olujnom nevremenu - štete su enormne

Razorno nevrijeme koje je pogodilo Vukovarsko-srijemsku županiju 19. i 21. srpnja ove godine, nanijelo je goleme štete, kako na objektima i imovini, tako i šumama spačvanskog bazena. Razmjeri štete koji su pogodili područje kojim gospodari Uprava šuma podružnica Vinkovci i koje možemo iščitati iz podataka dobivenih iz satelitskih snimki, pokazuju da je ukupna drvna zaliha oštećenih stabala najmanje 2,7 milijuna m3 na površini od oko 62.400 ha.

Uzmemo li u obzir kako površina kojom gospodari UŠP Vinkovci iznosi 73.183 ha s drvnom zalihom od 21.939.283 m3, danas, u trenutku pisanja ovog članka, gotovo 3 mjeseca poslije, možemo reći kako bi šteta u konačnici mogla premašiti 10 posto drvne zalihe. No točni podaci moći će se reći tek kada završi doznaka i obilježavanje oštećenih sastojina. Do sada je doznačeno više od 600 tisuća kubika.

Poneki odjeli i odsjeci doslovno su zbrisani sa zemlje što dovoljno svjedoči o snazi nevremena, a već je legendarna postala vijest kako je anemometar na mjernoj stanici u Gradištu pokraj Županje pukao pri brzini vjetra od 180 km na sat što znači da je snaga bila i veća. 

Ukoliko izgubimo šumsko tlo, izgubili smo i šumu

Kada govorimo o šumarijama koje su najviše zahvaćene, tu svakako treba istaknuti Otok, koju su šumari od milja voljeli zvati "najbogatijom hrvatskom šumarijom“ upravo zbog goleme drvne zalihe najkvalitetnijeg hrasta lužnjaka. Samo u dvije gospodarske jedinice ove šumarije: Slavir i Otočke šume koje zajedno broje 10.666,25 hektara, stradalo je prema procjenama više od 1 milijun kubika najkvalitetnije drvne mase, a slično je prošla i šumarija Vinkovci čije gospodarske jedinice Dionica i Kunjevci bilježe preko 650.000 kubika štete od nevremena.  

Nakon razornoga nevremena, na sastojinama i stablima napravljena je biološka, ekološka, gospodarska, estetska, turistička i zdravstvena šteta. Posljedice su goleme, a manifestiraju se na stablima koja su polomljena, oštećena ili izvaljena, zatim na sastojinama kojima su poremećene vertikalna i horizontalna struktura. Došlo je i do promjena sastava vrsta, pada drvne zalihe i prirasta te gubitka vrsta iz fitocenoza. Kao posljedica navedenog doći će do zakorovljivanja, potencijalnog zamočvarivanja, gubitka svojstava šumskoga tla, gubitka mikrobiološke aktivnosti, nestanka faune u tlu. Žilišta izvaljenih stabala podignula su i dio zemlje i ostavila velike rupe u tlu. A šumsko tlo je "ono“ što šumu čini šumom. Ukoliko izgubimo šumsko tlo, izgubili smo i šumu.

Nevrijeme iza sebe ostavilo ogoljene dijelove šuma - štete su zastrašujuće

Većina nevremenom poharanih površina trenutno nije spremna za prirodnu obnovu stoga će u budućnosti te površine prvo trebati doznačiti, izvršiti radove na sječi i izradi, a potom ih pripremiti za pošumljavanje te potom i pošumiti. Obnova sastojina uvelike će ovisiti o urodu žira, a kako je posljednjih desetak godina urod slab ili nikakav, za očekivati je kako će i u tom segmentu biti dosta problema.

Ovaj klimatski događaj definitivno će se odraziti i na redovito gospodarenje šumama. Naime, trenutno na tlu leži golema količina drvne mase koja bi u normalnim okolnostima imala veliku vrijednost, no zbog izlomljenosti, raspucalosti i vremena kada je oluja udarila (ljeto, kada je vrhunac vegetacijske periode), trenutna izvaljena masa je značajno umanjene vrijednosti. Nadalje, mnogi zahvati redovitoga gospodarenja trenutno su obustavljeni ili minimizirani da bi se sa što većim kapacitetom pristupilo sanacijama. Idućih nekoliko godina bit će puno sanacijskih sječa te je i izgledan nedostatak radne snage za sanaciju tako velikog obujma. Raspoloživih ljudi na tržištu rada osposobljenih za ovakav tip radnje, u Hrvatskoj a i šire, jednostavno nema.

Utjecaj na razmjer dobnih razreda spačvanskoga bazena i cijele UŠP Vinkovci bit će također golem, jer sve sastojine koje su poharane preko granice oporavka morat će se sanirati te će nastati velike površine mladih šuma.

Plan sanacije u 5 faza

Tu je i negativan utjecaj na opće korisne funkcije šume koje će nakon nevremena biti značajno smanjene i to klimatske, estetske, turističke, zdravstvene i druge. Kako bi se barem djelomično othrvali svim ovim problemima koji su zadesili vinkovačke šumare, UŠP Vinkovci su donijeli Plan sanacije koji bi se trebao provesti u 5 faza. Ovdje treba naglasiti kako su moguća i poneka odstupanja jer se još uvijek ne zna na koje potencijalne probleme šumari mogu naletjeti tijekom poslova sanacije. Za prvu fazu možemo reći da je gotova. Ona je obuhvatila prvotno uklanjanje srušenih stabala s prometnica, objekata i strojeva. Druga faza tiče se obnove svih sastojina koje su prije oluje pripremljeni za naplodnju.

Do rujna je napravljena doznaka, sječa, izrada i izvoz svog ležećeg drvnog materijala. U listopadu je krenuo unos žira, a razlog tomu jest da se ne stvara dodatni trošak jer površine koje su pripremljene za naplodnju ne mogu čekati bolja vremena gdje postoji opasnost od zakorovljavanja i do novih vjetroizvala, čime bi došlo i do dodatnog porasta troškova. Faza tri također je započela, a riječ je o uklanjanju stabala, dijelova debala i krošanja sa svih šumskih površina na kojima je vjetar napravio štetu. To će se napraviti kroz proces sječe, izrade sortimenata, izvoza i prodaje. Najprije će se sanirati najvrjednije sastojine s više drvne mase po jedinici površine i starijima odjelima i odsjecima te će teći prema onima s manje mase i mlađima. Ova faza trajat će više godina. Za očekivati je da intenzivna sanacija potraje oko tri godine, a manje intenzivna još daljnjih 3-5 godina. 

Nadalje, faza četiri sastojat će se od izmjera sastojina i izrada prijedloga sanacije i obnove pojedinačnih sastojina. Izmjeru će obavljati odjeli za uređivanje šuma u sklopu redovitih ili izvanrednih revizija šumskogospodarskih planova. Zbog različitih dobi, sastava vrsta, intenziteta šteta i mogućnosti sanacije i obnove prijedlozi propisanih radova, radit će se zasebno za sastojine ili skupine sastojina. Negdje će biti prikladan jedan način, drugdje drugi. Uz maksimalno korištenje preostaloga sastojinskoga kapaciteta i potencijala treba sanirati i obnoviti sastojine počevši od onih koje su najviše stradale prema onima s manjim intenzitetom devastacije. Zaključno, faza pet obuhvaća sanaciju i obnovu svih sastojina prema propisu iz 4. faze, odnosno prema odredbama šumskogospodarskih planova.

Manjak radnika i strojeva 

Problemi s kojima će se šumari morati boriti su brojni. Od manjka broja radnika pa do manjka broja strojeva, sve su to problemi o kojima će ovisiti brzina sanacije. Šumskih radnika sjekača na tržištu rada nema, a dio postojećih morat će raditi na neodgodivim poslovima u šumarstvu. Tu je i nabava novih strojeva te operatera na njima koje će biti potrebno izučiti za ovako kompliciran posao.

Treba reći i kako je gotovo 3.000 ha površina zahvaćenih olujnim nevremenom uništeno do neprepoznatljivosti i na njima neće biti moguća prirodna obnova već će se morati pristupiti sadnji sadnicama. Za tako velike površine potrebno je proizvesti veliku količinu sadnog materijala, a to neće biti moguće u jednoj godini. U rasadniku Zalužje pored Vinkovaca sjetva žira je u tijeku, a mi se nadamo da neće biti ekstremnog vremena koje bi moglo rasadničarsku proizvodnju desetkovati.

Doznaka ovako velike količine drvnog materijala također će iziskivati dodatne napore. Očekuje se da će do kraja godine biti doznačeno najmanje 1 milijun kubika drvne sirovine koja se da dalje iskoristiti u drvnoj industriji, a preostali dio će se doznačiti i realizirati idućih godina. 

Radovi pripreme sastojina za pošumljavanje započinju već radovima sječe, izrade i izvoza drvnoga materijala iz sastojina. Nakon uklanjanja drvnoga materijala dinamika sanacije će u najvećoj mjeri zavisiti od mogućnosti nabavke reprodukcijskoga materijala (sjeme i sadnice). Prije mirovanja vegetacije kad će se unositi reprodukcijski materijal trebat će ukloniti korovsku vegetaciju koja bi sprječavala razvoj budućih mladih biljaka.

Količine oštećenoga drvnoga materijala značajno nadmašuju trenutno raspoložive kapacitete sječe, izrade i izvoza UŠP Vinkovci. Budući da je razorno nevrijeme pogodilo i druge podružnice, poglavito UŠP Zagreb, Nova Gradiška, Bjelovar i Požega, ne može se očekivati velika pomoć radnika i strojeva iz sustava Hrvatskih šuma, društva s ograničenom odgovornošću. Zbog toga se kao preduvjet uspješnoj provedbi radova nameće osnaživanje vlastitih kapaciteta podružnice kroz osiguravanje potrebne radne snage i strojeva, kao i uključivanje kapaciteta privatnoga sektora.

To je u skladu s osnovnom misijom Društva prema kojoj su HŠ d.o.o. dužne osigurati održivo integralno gospodarenje državnim šumama na ekološki osjetljiv, ekonomski učinkovit i socijalno odgovoran način prema društvu u cjelini. Dakle, ovu sanaciju treba učiniti što bržom i što učinkovitijom.