• Šumsko gospodarenje
  • 25.03.2018. 16:30

Raznodobno gospodarenje šumama

U raznodobnim sastojinama treba težiti postizanju mozaične strukture koju tvore prostorno odvojene skupine stabala različitih razvojnih stadija površine do 1ha.

Foto: Pixabay/Antranias
  • 224
  • 15
  • 0

Raznodobno gospodarenje predstavlja način gospodarenja koji se od 2006. godine počinje provoditi u šumama na kršu, šumama posebne namjene, šumama koje imaju značajnu zaštitnu funkciju i u privatnim šumama. Cilj raznodobnog gospodarenja je uspostavljanje mozaične strukture unutar sastojine koju tvore prostorno odvojene skupine stabala različitih razvojnih stadija površine do 1 ha.

Razlozi nastanka raznodobne strukture šuma

U počecima šumskog gospodarenja, u mnogim bukovim šumama montanskoga vegetacijskog pojasa hrvatskih Dinarida, primjenjivale su se preborne ili selektivne sječe (Matić i dr. 2003, Meštrović i Čavlović 2003, Vajda 1943, Bunjčević 1967, Šušteršić 1930), a zatim i oplodne sječe u dva do pet sijekova (Anić i dr. 2006), ali uvijek pod zastorom krošanja matičnih stabala. Sječe su se obavljale u različitim ophodnjicama, koje su, ovisno o povijesnom razdoblju, bile u rasponu od deset do pedeset godina. Te sječe su obuhvaćale prebiranje odgovarajućih stabala u stablimičnom, skupinastom i grupimičnom prostornom rasporedu, a često su prerastale u oplodne sječe na malim površinama s dugim pomladnim razdobljem.

U teže pristupačnim predjelima sječa je bila slabijeg intenziteta ili je uopće nije bilo, a na južnim stranama i strminama upotrebljavalo se stablimično prebiranje (Milković 1979). Na kvalitetnijim staništima i dubljiim tlima provodile su se preborne sječe u skupinama i grupama ili u obliku oplodnih sječa na malim površinama s dugim pomladnim razdobljem. Primjenom ovakvih vrsta sječa, mnoge su bukove sastojine dinarskoga područja poprimile raznodobni karakter.

O posljedicama primjene prebornih sječa u bukovim sastojinama izvještavaju Matić i dr. (2003). Primjena prebornih sječa u bukovim šumama montanskoga vegetacijskoga pojasa, posebice na hrvatskim Dinaridima odrazila se negativno na kvalitetu sastojina (Meštrović i Čavlović 2003). Isti autori navode kako je dugogodišnja primjena prebornih sječa ostavila traga u gospodarenju bukovim šumama u Lici i na Učki, a nešto manje u Gorskom Kotaru.

Specifičnosti raznodobnog gospodarenja 

Teoretski, u raznodobnim sastojinama etat se planira na način da se na 1/10 površine izvede pomlađivanje po principu oplodnih sječa (ovisno o pojavi pomlatka), dok se na preostalih 9/10 površine planiraju šumskouzgojni postupci njege u obliku prorjeda, prosječno s oko 10% intenziteta.

Cilj ovakvog načina gospodarenja je formiranje raznodobne strukture, gdje bi jedan dio površine odsjeka trebao biti u stadiju pomlatka, drugi u stadiju mladika, treći kao srednjedobna ili starija sastojina, pa sve do površina na kojima su stare sastojine u kojima su započele oplodne sječe i iniciranje pomladnih jezgra s ciljem prirodne obnove.

U raznodobnim sastojinama treba težiti postizanju mozaične strukture koju tvore prostorno odvojene skupine stabala različitih razvojnih stadija površine do 1ha, gdje su stabla unutar pojedinih skupina podjednakih promjera i visina. Raznodobno gospodarenje ima karakteristike regularnog gospodarenja, ali na manjim površinama. Svi šumskouzgojni postupci koji se provode uvjetovani su razvojnim stadijem određene skupine stabala. Raznodobno gospodarenje je kompliciranije i zahtjevnije od regularnog gospodarenja jer su radovi koncentrirani na više dijelova u odsjeku, zbog čega sami radovi poskupljuju. U usporedbi s klasičnim regularnim gospodarenjem na velikim površinama i s prebornim sječama koje primijenjene u bukovim sastojinama raznodobne strukture narušavaju kvalitetu bukovih sastojina, gospodarenje na malim površinama je prirodi bliskiji način gospodarenja.

Osobitosti raznodobnog gospodarenja:

  • Opće pomladno razdoblje duže od 20 godina
  • Veća biološka stabilnost nego u regularno uređenim šumama
  • Prirodi bliskije gospodarenje zbog malih pomladnih površina
  • Nastaju strukturno raznolikije sastojine koje će zadovoljiti općekorisne funkcije šuma
  • Šumskouzgojni radovi su prostorno odvojeni, a vremenski koncentrirani
  • Zbog koncentracije zahvata olakšano je izvođenje i kontrola radova
  • Vrsta šumskouzgojnih postupaka ovisi o razvojnim stadijima skupina stabala u sastojini (stadij mladika- čišćenje…itd.)
  • Raznodobni način gospodarenja uglavnom je predviđen za primjenu šumama posebne namjene, u gospodarskim šumama s ograničenim gospodarenjem, šumama na kršu, šumama koje imaju posebnu zaštitnu funkciju, a prvenstveno iz razloga što je na tim dijelovima otežano ili gotovo nemoguće izvršiti obnovu (pre)zrelih sastojina na cijeloj površini odsjeka jer je potrebna zaštita tla od erozije, zasjena pomlatka i sl.

Strukturno raznolike sastojine koje su rezultat raznodobnog gospodarenja bolje će zadovoljiti općekorisne funkcije, a posebice hidrološku, protuerozijsku i turističku funkciju šume.

Autorica: Slavica Maras, mag. ing. šum.


Tagovi

Raznodobno gospodarenje Šume


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi