• Bolest kestena
  • 12.04.2016. 14:30

Rak kore gorući problem šuma pitomog kestena

Parazitska gljiva Cryphonectria parasitica agresivna je vrsta koja stabla pitomog kestena može zaraziti bez obzira na vitalnost i dob. Rastuća opasnost za kesten je i pojava kestenove ose šiškarice.

Foto: Hans/pixabay.com
  • 2.000
  • 173
  • 0

"Kesten je u Hrvatskoj autohtona vrsta i važno ga je sačuvati, iako se prilikom provođenja šumskih odnosno uzgojnih mjera, sve više zamjenjuje s ekonomski isplativijom vrstom, hrastom kitnjakom. Gorući je problem šuma pitomog kestena što ih napada rak kore (zabilježen je 1950. godine u Istri)", doznajemo od dr. sc. Sanje Novak Agbaba, voditeljice laboratroija za fitopatologiju Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Hrvatskog šumarskog instituta.

Riječ je o parazitskoj gljivi Cryphonectria parasitica koja kao agresivna vrsta može zaraziti stabla bez obzira na njihovu dob i vitalnost. U sklopu udruženja za svjetsku konzervaciju, gljiva C. parasitica uvrštena je u popis sto svjetski najgorih invazivnih vrsta organizama koji su prijetnja bioraznolikosti.

Kora i deblo stabala kestena zaražena rakom, uzdužno pucaju

Rak kore kestena

Uslijed njenog djelovanja kod zaraženih stabala kestena dolazi do uzdužnog pucanja kore i debla, gdje je prodrla parazitska gljiva pa to može uzrokovati njihovo sušenje. Tijekom napada na deblo, zaraženo se drvo suši, a gljiva mu uzrokuje i nekrozu kore odnosno rakaste tvorevine na izbojcima iz panja, po deblu i granama.

Tri tipa raka: aktivni, površinski i kalusirajući

U kestenovim šumama postoje tri tipa rakastih tvorevina: takozvani aktivni rak, površinski i kalusirajući. Aktivni rak uzrokuje virulentan soj gljive Cryphonectria parasitica, a znakovit je po uzdužnim pukotinama, otvorenim ranama te žutosmeđim plodištima gljive odnosno nastalim izbojcima ispod mjesta infekcije.

Kod površinskog raka, kora je hrapava, a deblo je na mjestu infekcije zadebljano. Njega uzrokuje hipovirulentni soj gljive Cryphonectria parasitica dok je kalusirajući rak karakterističan po formiranom kalusnom staničju oko "rak rane".

Potonja se formira prilikom njenog zacjeljivanja i to djelovanjem hipovirulentnog soja gljive Cryphonectria parasitica. Dr.sc. Novak Agbaba kaže kako u Hrvatskoj čiste kestenove kao i šume u kojima je to drvo prisutno u više od četrdeset posto omjera smjese, opstoji na površini od 15.000 hektara.

Najviše kestenovih šuma u Upravama šuma Sisak, Karlovac i Zagreb

Najveće površine kestenovih šuma nalaze se u Upravama šuma Sisak 7.325 ha, Karlovac 4.750 ha i Zagreb 2.245 hektara. Drvo kestena doznajemo ima snažnu sposobnost nicanja iz panjeva, a zbog svojih je svojstava jako cijenjeno. Lako ga je obraditi, otporno je na trulež a iz njegove se kore dobiva i tanin (organski spoj biljnog porijekla) a i plod mu je izvrsne kakvoće. Od kestenovog su se drveta tradicionalno izrađivali i "pragovi" za spajanje željezničkih tračnica odnosno električni stupovi.

Jačina zaraze rakom kore ovisi o brojnim faktorima

Dr. Novak Agbaba kaže kako zdravstveno stanje tzakozvanih kestenovih sastojina i jačina zaraze rakom kore varira ovisno o zemljopisnom položaju, lokalitetu, staništu, dubini i kvaliteti tla, uzgojnim radovima, načinu uređivanja šuma odnosno nadmorskoj visini kao i tipu šumske zajednice u kojoj jest. Zemljopisna rasprostranjenost pitomog kestena uvjetovana je i lokalnim klimatskim i edafskim (obuhvaćaju fizička, kemijska i biološka svojstva) prilikama staništa. Kesten obitava u kontinentalnoj i submediteranskoj klimi, na toplom i svjetlom staništu odnosno na duboko svježim acidofilnim pjeskovitim tlima, glinasto ilovaste strukture.

Raste na nadmorskim visinama od 50 do tisuću metara

Zaraženo drvo kestena gljivicom

Raste na nadmorskim visinama od 50 do 1000 metara, a najbolje uspijeva na blagim brežuljkastim padinama srednje nadmorske visine. U Hrvatskoj raste vrsta pitomog kestena poznata kao Castanea sativa Mill., a mnogima je poznat i marun, kesten krupnog ploda karakterističan za mediteransko područje.

Neke su tvrdnje kaže naša sugovornica da je potonji nastao "cijepljenjem plemki davno donešenim, najvjerojatnije Iz Italije." Na starim stablima maruna čak se zamjećuje i mjesto negdašnjeg mjesta cijepljenja.

Potrebno čišćenje zaraženih stabala

Kada je o vrsti pitomog kestena riječ i propadanju kestenovih sastojina zbog raka kore, ono je dodatno otežano zbog zanemarivanja te važne biljne vrste. Ipak, uzgojne mjere proreda i čišćenja zaraženih stabala umanjuju infekciju i stvaraju mogućnost oporavka zaraženih stabala.

Nova prijetnja - kestenova osa šiškarica

Dr. Novak Agbaba upozorava kako je od 2010. godine nova prijetnja kestenovim šumama kestenova osa šiškarica Dryocosmus kuriphilus. Ona na stablima inficira pupove, oblikuje šiške na izbojcima ali i na lisnim peteljkama i žilama. "Zbog velike zaraze ovim organizmom biljkama je onemogućen normalan razvoj izbojaka i listova, smanjuje im se tako i lisna asimilacijska površina kao i proizvodnja plodova", kaže naša sugovornica. Dodaje kako se u zaraženim krošnjama uočilo "... sušenje grančica na kojima su pronađene šiške uzrokovane osom šiškaricom", to više jer je na njima ali i grančicama, također pronađena gljiva Cryphonectria parasitica.

Kestenovo stablo

Potreban interdisciplinaran pristup

Za zaštitu šuma pitomog kestena potreban je interdisciplinarni pristup i kompleksno rješavanje problema kao i upotreba mjera zaštite, uzgoja i uređivanja. U kestenovim se šumama (već) provode mjere zaštite u obliku sanitarnih sječa, odnosno odstranjuju se stabla zaražena aktivnim rakom, dok se ona s površinskom nekrozom, čiji je uzročnik hipovirulentni soj gljive Cryphonectria parasitica ostavljaju u šumama (šumskoj sastojini).

Prirodna biološka zaštita širenjem hipovirusa

Tako se pospješuje prirodna biološka zaštita, širenjem hipovirulentnog soja gljive i hipovirusa koji dovodi do zacjeljivanja rak rana i stvaranja kalusirajučeg staničja. Zaštita kestena od ose šiškarice provodi se biološkom zaštitom, to jest ispuštanjem parazitoida Torymus sinensis.

Prilikom orezivanja grana dezinficirati pribor

Dr. Novak Agbaba uzgajivačima pitomog kestena i drugih kultivara kestena, savjetuje da prilikom orezivanja grana dezinficiraju pribor (voćarske škare, pila) 70% alkoholom prije svakog reza kako bi smanjili mogućnost prenošenja zaraze sa Cryphonectria parasiticom.

Protiv ose šiškarice koristiti sredstvo za parazitoide

Isto tako mogu u slučaju prisusnosti šiški uzrokovanih osom šiškaricom Dryocosmus kuriphilus koristiti biološku zaštitu ispuštanjem parazitoida. Torymus sinensis za čiju nabavu mogu kontaktirati dr.sc. Dinku Matošević u Hrvatskom šumarskom institutu.

Foto: Hans/pixabay.com


Tagovi

Rak Kestenove Kore Osa Šiškarica Uzdužno Pucanje Dezinfekcija Gljiva Cryphonectria Parasitica


Autorica

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi