• OPG Kraljić
  • 11.09.2014. 13:00

Prva plantaža paulovnije u Prigorju!

Paulovnija je obećavajuća investicija, koja podiže interes za ulaganja zbog svog iznimno brzog rasta i visoke kvalitete drveta.

  • 45.037
  • 2.845
  • 0

Za paulovniju (Paulownie elongate), drvo kojega najviše ima u jugoistočnoj Aziji, u Hrvatskoj se donedavno nije niti znalo. No, samo na području Podravine i Prigorja, prije nekoliko mjeseci posađene su dvije plantaže. Velimir Kraljić iz Carevdara, mjesta nedaleko od Križevaca, vlasnik je jedne od njih. Odlikuje ju mnogo izuzetnih karakteristika kao što su brz i pravilan rast, potpuna iskoristivost, laka obrada, kvalitetno tehničko drvo. Izvor je obnovljive energije pa se može iskoristiti za proizvodnju peleta i bioetanola. Specifična je i po tome što listovi ovog drveta apsorbiraju i do 10 puta više ugljikova dioksida od drugog drveća, a korijenje crpi teške metale iz zemlje te obnavlja tlo nakon erozije, pa i zapuštena zemljišta može pretvoriti u zelena i plodna polja.

Paulovnija obnavlja tlo

Presadnice neposredno prije sadnje

"Za paulovniju sam čuo sasvim slučajno od prijatelja, a nešto više o tom brzorastućem drvetu, doznao sam s interneta. I tako sam u lipnju ove godine na zemljištu od oko 5 tisuća metara kvadratnih posadio 220 sadnica. Nisam ih kupovao, mada vidim po oglasima da ih neki prodaju po cijeni od 30 do 40 kn po komadu, već sam ih sam uzgojio. Preko interneta sam naručio i kupio licencirano sjeme i u veljači ga posadio u kontejner od stiropora koji ima stotinjak rupica i namjenjen je za uzgoj presadnica.

Sjeme paulovnije je jako maleno, tako da tu nema govora o nekim značajnim količinama izraženima u kilogramima. Cijena jedne sjemenke je 90 lipa, a klijavost se kreće oko 85 %. Biljke su niknule za 10-ak dana i nakon toga sam presadnice zasadio u plastične, polulitarske čaše. I kao što sam rekao, u lipnju sam ih posadio na poljoprivrednu površinu, koju sam namijenio u tu svrhu. Oko sadnica sam stavio foliju kako bi spriječio rast korova. Ljeto je bilo kišno, pa nisam ništa navodnjavao, jedino sam sadnice jedno dva puta, zalio onako ručno.

Kako uzgoj paulovnije ima nekoliko namjena, najbitnije je kod uzgoja dobro razraditi ideju, jer nije jednako saditi stablo da bi se kasnije iskorištavalo za biomasu ili za tehničko drvo

Sad su već visoke između 1,80 i 2 metra. Neznam razlog, no najslabije su one posađene uz cestu. Ispušni plinovi iz vozila ne bi smjeli biti uzrok tomu, jer baš suprotno, paulovnija se u svijetu sadi oko industrijskih postrojenja, budući da odlično apsorbira Co2, a otporna je i na razna druga zagađenja. Nadam se da će biljke i dalje napredovati, a za 9, 10 godina, trebale bi biti spremne za sječu. Jer, kažu stručnjaci, stabla tad već narastu i do 20 metara u visinu i imaju više nego solidan obujam debla.

Država ne potiče sadnju

Korijenje kod kuće uzgojene presadnice

Još uvijek ne razmišljam kome ću drvo tada prodati, no mislim da neću imati problema s plasmanom, jer paulovnija je u svijetu tako jako cijenjena upravo zbog svojih karakteristika. Naime, drvo je lagano, ali iznimno čvrsto i zato se koristi u građevinarstvu, za izradu muzičkih instrumenata, u avio i auto industriji, a odlično je i za loženje, jer sadrži malo vlage, ali puno veću kaloričnu vrijednost od ostalih vrsta ogrijevnoga drveta", priča nam Velimir Kraljić.

Za sada naša država ni na koji način ne potiče sadnju paulovnije. Ukoliko je ne želite saditi na većim površinama, ovo vam drvo zbog svojih lijepih i mirisnih cvjetova, posađeno u dvorištu, može biti lijep ukras, a svojom ogromnom krošnjom praviti hladovinu u ljetnim danima. Ime je dobilo po Ani Pavlovni, kćerki ruskoga cara Pavla I rođenoj 1795. godine. U nekim dijelovima Kine se, pak, do danas zadržao običaj da se, ukoliko se u obitelji rodi djevojčica, posadi drvo paulovnije, koje se siječe na dan njezina vjenčanja i daruje joj se za izradu namještaja.

Osim što proizvodi velike količine kisika, paulownia odnosno njezin cvijet idealni su za pčelinju pašu. "Paulownia zahtijeva rastresito tlo, dakle nije dobro saditi je na teškim, zbijenim tlima. Samo određene vrste podnose temperature i do -25 C, no u principu najveći dio vrsta paulownie ne podnosi mrazeve i zahtijeva toplija staništa s mnogo svijetla. Dakle, kod odabira mjesta sadnje, treba izbjegavati mrazišta.

Dopuštenje za uvoz

Obećavajuća investicija

Za sada je u našim klimatskim uvjetima ne napadaju štetnici. Razmak sadnje ovisi o namjeni. Ukoliko je namijenjena za proizvodnju biomase, sadi se na razmak 2x2 metra, a ako se sadi za dobivanje tehničkog drveta, na razmak 4x4 m. Sadnju je najbolje obaviti početkom mjeseca lipnja kako bi se izbjegli kasni proljetni mrazevi.

Prije sadnje svakako bi trebalo izvršiti analizu tla. Jer, ne bi je trebalo saditi na kiselim ili lužnatim tlima, budući da ovim vrstama odgovara kiselost tla oko 7 pH. Također se proporučaju gnojidba i navodnjavanje. Čepovanje odnosno rezanje stabljike je kod paulownie potrebno napraviti na visinu od 3 do 5 cm od tla, a odrezani dio može se premazati voskom.

Stručnim riječima, čepovanje je tehnička mjera u šumarstvu kojoj je cilj ujednačiti rast svih biljaka na plantaži te tako poticati razvijanje korijenovog sustava kako bi on imao dovoljno snage slijedeće godine hraniti stabljiku. Postupak čepovanja je najbolje obaviti slijedeće godine u proljeće.

Prema Zakonu o šumskom reprodukcijskom materijalu i pripadajućim podzakonskim aktima, u Republici Hrvatskoj vrstu Paulowniu sp. nije moguće koristiti u šumarstvu, odnosno uzgajati u šumama i na šumskim zemljištima. Slijedom navedenoga, ne smije se niti uvesti u Republiku Hrvatsku s ciljem upotrebe u šumarstvu. Za stavljanje na tržište i uvođenje u našu prirodu stranih biljnih vrsta, potrebno je od Ministarstva zaštite okoliša i prirode, ishoditi dopuštenje za uvoz", doznajemo od Ivice Kovačevića, dipl.ing. šumarstva i višeg stručnog suradnika za šume šumoposjednika Savjetodavne službe.


Povezana biljna vrsta

Paulovnija

Paulovnija

Sinonim: - | Engleski naziv: Paulownia, Princess tree, Empress tree | Latinski naziv: Paulownia tomentosa

Paulovnija je drvenasta biljka koja je dobila ime po Ani Pavlovni, kćeri ruskoga cara Pavla I. Radi se o drvenastoj biljci iz porodice Scrophulariaceae. Sve biljke iz porodice... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Paulovnija Kinesko drvo Obnovljiva energija Solarni projekti VR Enbekon Brzorastuće drvo Biotree laboratorij Valentin Grunfelder


Autorica

Sandra Špoljar

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi