Prva europska sjemenska plantaža divlje trešnje

Nedaleko od Kutine, u šumskom predjelu Polojac - Šartovac, nalazi se sjemenska klonska plantaža divlje trešnje. Na ograđenoj površini od 3,89 hektara raste 27 različitih klonova koji, za sada, zadovoljavaju ukupnu potrebu za trešnjinim sjemenom za područje Hrvatske i šire. Iako se ideja za ovaj projekt rodila još prije 24 godine, plantaža je osnovana 2001. godine na području Kutinskih prigorskih šuma kojima gospodari šumarija Kutina, UŠP Zagreb. Tome je pridonijelo kretanje cijena trešnjinog drveta, kako na hrvatskom, tako i na inozemnim tržištima.

Europa u prošlom stoljeću nije imala niti jednu sjemensku plantažu divlje trešnje. S obzirom da je na prijelazu stoljeća divlja trešnja ušla u modu te u drvnoj industriji izazvala pravi boom u proizvodnji namještaja, cijena trešnjinog drveta skočila je u nebesa. U to vrijeme, cijena trešnjinog trupca uvelike je nadmašila cijenu hrastovih trupaca, jer trešnja u odnosu na hrast raste na vrlo malim površinama i ne može se proizvesti u dovoljnim količinama. Bio je to okidač za realizaciju ideje o osnivanju klonske sjemenske plantaže.

Također se može koristiti kao podloga voćarima, a ne treba zanemariti niti mogućnosti podizanja plantaža divlje trešnje u kombinaciji sa običnim grabom.

O sjemenskoj plantaži brine se mr. sc. Ivica Stožicki, pomoćnik upravitelja šumarije Kutina. Od ideje o osnivanju klonske plantaže veliki doprinos je dao pokojni kolega Tomica Stigleitner, a nebrojeno puta mi je napomenuo, također pokojnog kolegu Miju Kotarskog, koji je bio veliki pobornik divlje trešnje. Veliko razumijevanje za postojeći projekt daje i UŠP Zagreb, voditelj podružnice Krunoslav Jakupčić, kao i upravitelj šumarije Kutina Davor Hlebec. Praćenje cijelog projekta pod nadzorom je Šumarskog fakulteta preko prof. dr. sc. Davorina Kajbe te Agronomskog fakulteta preko prof. dr. sc. Nikole Pavičića i stručnog suradnika iz Direkcije Hrvatskih šuma Ivana Šumanovca, - ističe Stožicki.

Pod klonskom sjemenskom plantažom podrazumijeva se kultura genski superiornijih stabala koja su izolirana ili uređena na način kako bi se izbjeglo ili znatno smanjilo oprašivanje iz vanjskih izvora od strane genski inferiornijih stabala te koja se tehničkim zahvatima intenzivno uređuje sa svrhom učestale i obilne cvatnje i plodonošenja. Fenotipski najbolja stabla, tzv. plus stabla u plantaži međusobno se oprašuju i oplođuju, te na taj način ostvaruju genetsku dobit od 10 posto i predstavljaju kategoriju kvalificiranog šumskog reprodukcijskog materijala.

Kod osnivanja plantaže korištena je metoda cijepljenja "chip budding" dok su za podlogu korištene sadnice iz sjemena Prunus avium, Prunus avium max, Prunus avium max 1 i Prunus avium max 2. Za plemke su korišteni materijali sa izabranih plus stabala sa područja šumarija Kutine, Lipovljani, Đulovec, Požege, Garešnice, Koprivnice i Kloštra Podravskog. "Prije same sadnje, na budućoj površini plantaže obavljeni su pripremni radovi, podignuta je zaštitna ograda te je uređena šumska prometnica" - naglasio je Stožicki. Na podignutoj klonskoj plantaži trenutno se nalazi 382 stabla dok se popunjavanjem planira ukupni broj zaokružiti na 500.

U postupku je i osnivanje drugog dijela sjemenske plantaže sa sadnicama dobivenim iz kulture tkiva - in vitro, na kojoj se planira posaditi novih 400-tinjak sadnica. Tada bi aktivni dio klonske plantaže iznosio 2,40 ha i bio bi pod stablima dok bi ostatak predstavljao zaštitni pojas.

Sadnice prve plohe sađene su u razmacima od 6x3 metra dok je površina pod sadnicama in vitro iz kulture tkiva sađena u razmaku od 6x6 m. Takvom sadnjom omogućuje se urod sjemena s usplođem od 10 - 12 kg po stablu, što bi iznosilo 2 - 2,2 kg sjemena bez usplođa po jednom stablu. Prema dostupnoj literaturi moguće je iz kilograma očišćenog sjemena dobiti između 2.200 - 2.500 sadnica divlje trešnje.

Do sada su bila dva uroda i to 2010. godine kada je sakupljeno 76,50 kg sjemena te 2011. godina kada je sakupljeno 231 kg sjemena s usplođem. U godini 2012., iznimno jak mraz krajem travnja uništio je cijeli urod.

"Većina uzgojnih i zaštitnih mjera je apsolvirana. Navodnjavanje za prvu površinu je napravljeno 2012. godine, dok je drugi dio u planu za 2013. godinu. No veliki problem ostaju mraz i tuča zbog čega je potrebno nabaviti zaštitne mreže i lovce mraza. Šteta koju može prouzročiti tuča ili mraz u jednoj godini veća je nego cijena nabave zaštite od ove dvije elementarne nepogode, stoga se nadam kako će na nivou Hrvatskih šuma imati razumijevanja za još te dvije, prijeko potrebne investicije" - ističe Stožicki.

Zanimljivo je bilo rješenje problema oprašivanja. Naime, u prirodi se divlja trešnja oprašuje pomoću pčela, no ovisno o godini, aktivnosti pčela ne poklapaju se uvijek sa sezonom cvatnje, što je uvjetovano vanjskom temperaturom. Rješenje je nađeno u solitarnim pčelama.

Pčele medarice započinju svoju aktivnost na 14 - 15 °C, dok divlja trešnja može procvjetati već na 10 °C i doba cvatnje može proteći iako pčele nisu stigle odraditi posao oprašivanja. "Za solitarne pčele sam saznao od jednog umirovljenog profesora, jer se njihove aktivnosti ne spominju u tada dostupnoj literaturi. Kasnije sam puno korisnih savjeta saznao od mr. sc. Marije Ševar. Uspio sam nabaviti roj te sam postavio, za njih posebno uređenu košnicu na četiri mjesta u plantaži. Problem je bio riješen jer soliterne pčele započinju svoje aktivnosti već na 2 °C, stoga nema bojazni da bi zbog klimatskih uvjeta, sezona oprašivanja mogla proći" - pojasnio je Stožicki. Sa dobivenim sjemenom, već sada se mogu pokriti sve potrebe hrvatskog tržišta, a kada se dovrši drugi dio plantaže, količine sjemena biti će dostatne i za izvoz.

A ako se gleda kvaliteta izabranih stabala (iznimno rigorozan kriterij za izbor plus stabala) a s time i dobivenog genetski superiornog sjemena, zasigurno smo u samom vrhu Europe.