Otklonjena i posljednja zapreka da se sveobuhvatno pristupi rješavanju širenja zaraze potkornjakom u goranskim šumama - privatni šumpposjednici!
U cilju istinitog informiranja javnosti i naših šumoposjednika u nastavku donosimo činjenice koje se odnose na problematiku potkornjaka u šumama Gorskog kotara.
Smrekov pisar (Ips typographus L.), poznatiji kao smrekov potkornjak jedan je od najznačajnijih europskih štetnika kojemu je domaćin obična smreka. Posljednjih godina, u cijeloj Europi, ali i u svijetu, došlo je do naglog porasta populacija i šteta od potkornjaka uzrokovanih klimatskim promjenama (prvenstveno povećanim brojem ekstremnih vremenskih, odnosno meteoroloških pojava, ekstremnim sušnim razdobljima (ili izrazito sušnim godinama).
Ovaj štetnik prisutan je u smrekovim sastojinama hrvatskih šuma već dugi niz godina te kontinuirano svake godine uzrokuje određene štete čija veličina ovisi prije svega o vremenskim prilikama, gustoći populacije te dostupnosti resursa za hranu i razmnožavanje.
U vremenu od 31. siječnja do 5. veljače 2014. godine, Gorski Kotar i šire područje zadesila je velika vremenska nepogoda odnosno obilna ledena kiša, koja je napravila katastrofalne štete na šumskim ekosustavima (lomovi grana, stabala, izvale stabala). Uslijed velike količine oštećene drvne mase predvidjelo se da će doći i do progradacije pojedinih štetnih organizama, konkretno potkornjaka s obzirom na sastojine koje su bile pogođene ledenom kišom te velikim udjelom oštećenih stabala smreke.
Stoga je nakon evidentiranja šteta i podnošenja zahtjeva prema Europskom socijalnom fondu, Ministarstvo poljoprivrede odmah pokrenulo inicijativu da se korisnicima šuma (privatnim šumoposjednicima, Savjetodavnoj službi, Hrvatskim šumama d.o.o. i javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima) skrene pozornost na štetnike koji se očekuju, potrebu poduzimanja pojačanih mjera monitoringa, preventivnih mjera zaštite te u slučaju zaraze većih razmjera mjera suzbijanja.
Slijedom navedenog, na inicijativu Ministarstva poljoprivrede u organizaciji Hrvatskog šumarskog instituta, kao službenog tijela za izvještajno-prognozne poslove u šumarstvu, već 14. travnja 2014. godine, dva mjeseca nakon katastrofalne ledene kiše, u Gerovu je održana radionica na temu Štete od ledoloma u Gorskom Kotaru 2014. godine s naglaskom na moguće posljedice od bolesti i štetnika te preventivne mjere suzbijanja.
Štete na šumama uzrokovane ledolomom, uz sve mjere koje su provedene i koje će se provesti, neće se riješiti jednokratnom akcijom već će imati dalekosežne posljedice na zdravlje, vitalnost i strukturu šuma koje će biti potrebno intenzivno sanirati u narednom razdoblju (do 30 godina), no štete i posljedice će se osjećati kroz značajno dulji vremenski period, u kojemu je za očekivati smanjenje prirasta i vrijednosti općekorisnih funkcija šuma, javljaju iz Ministarstva poljoprivrede.
"S obzirom da je ukazivanje na nužnost djelovanja vlasnika, odnosno posjednika šuma prepoznata kao temeljna premisa bez koje niti jedno djelovanje neće imati pozitivan ishod djelatnici Savjetodavne službe, specijalizirane javne ustanove za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika pokrenula je informativnu kampanju o problematici smrekovog potkornjaka te je do sada održano 17 predavanja o potkornjaku za šumoposjednike po cijelom Gorskom kotaru, odnosno prostoru pogođeno ovim štetnikom.
Paralelno s navedenim aktivnostima kontinuirano se provodila informativna kampanja putem lokalnih (Novi list, Hrvatski radio Radio Rijeka), ali i nacionalnih medija (Večernji list, Poslovni vjesnik, HRT Dnevnik, NOVA TV, Plodovi zemlje i dr.). Ne manje važno potrebno je istaknuti da su djelatnici Savjetodavne službe u stalnome dnevnome kontaktu sa šumoposjednicima i da u vidu pojedinačnog savjetovanja u skladu sa svojom službom svakodnevno pružaju mnogobrojne stručne savjete šumovlasnicima na pogođenom području", javljaju iz Ministarstva.
Hrvatski šumarski institut intenzivirao je u suradnji sa Savjetodavnom službom monitoring populacija potkornjaka na širem području Gorskog kotara postavljanjem novih feromonskih klopki, kao i razmjenu iskustava te praksi suzbijanja potkornjaka s kolegama iz Republike Slovenije, kako iz Gozdarskog instituta Slovenije, tako i iz njihovog resornog Ministarstva. S obzirom na zajedničko područje interesa Republike Hrvatske i Republike Slovenije navedene institucije započele su pripreme na kreiranju radnih paketa u projektu međugranične suradnje, kao i na intenziviranju suradnje vezano uz suzbijanje potkornjaka.
Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Delnice, kao tvrtka koja gospodari najvećom površinom Gorskog kotara, od samog ledoloma pa sve do danas ulaže enormne napore kako bi sanaciju pogođenog područja privela što prije kraju.
Hrvatske šume d.o.o. UŠP Delnice tijekom 2015. i 2016. godine doznačile su za sječu 30 tisuća metara kubnih smreke, dok je do kraja ove godine planirana doznaka još dodatnih 15 tisuća metara kubnih smreke. Ako se tome pridoda doznačena (i potencijalna za doznaku) količina drvne mase u privatnim šumama, tada je jasno da je situacija zabrinjavajuća i lokalno sagledavajući približava se elementima elementarne nepogode, ali ako se uzme u obzir da je u Republici Sloveniji samo tijekom 2015. godine posječeno 1,8 milijuna metara kubnih vidljivo je da je situacija u Republici Sloveniji značajno u nezavidnijoj situaciji unatoč poduzetim opsežnim mjerama, nakon kojih se zaraza i dalje širi.
U svim dosadašnjim razgovorima s glavnim dionicima u ovome procesu kao glavne prepreke poduzimanju bilo kakvih radnji u nesređenim privatnim šumama uvijek su isticana dva temeljna problema - izvor financiranja i nemogućnost intervencije u privatno vlasništvo.
Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Ministarstvom pravosuđa razmotrilo je derogaciju instituta privatnog vlasništva i utvrdilo da u situaciji kad je radi zaštite prirode i ljudskog okoliša određeno da je vlasnik na temelju zakona dužan nešto poduzeti glede vlastite stvari, a njega se na to ne može prisiliti, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ovlašten je uspostaviti privremeno upravljanje tom stvarju (sekvestraciju) primjenjujući na odgovarajući način pravila o privremenom skrbništvu nad ostavinom za slučaj da su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravišta. Ovime je otklonjena i posljednja zapreka da se sveobuhvatno pristupi rješavanju širenja zaraze potkornjakom u goranskim šumama.
Ministarstvo poljoprivrede je u završnoj fazi izrade sveobuhvatnog akcijskog plana, koji će uskoro podastrijeti i javnosti nakon što ga predstavi i usuglasi sa svim relevantnim dionicima.
Foto: bigstockphoto.com, Pavelmidi
Tagovi
Autorica