Pojava velikog američkog jetrenog metilja

Fascioloidoza je parazitska bolest različitih vrsta životinja uzrokovana velikim jetrenim američkim metiljem. Spomenuti parazit najviše napada divljač, a u Hrvatskoj je prvi put zapažen 2001. godine. Na baranjskom području tada je utvrđeno da je 90 posto jelenske populacije zaraženo ovim parazitom.

"Od tada se bolest širila, a jedan od prenositelja metilja je barski puž. Bolest se najviše širila tokom Dunava, Save i Drave", rekao je dr. vet. med. Hrvoje Korov, član izvršnog odbora Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije.

Program kontrole

Prošle godine Ministarstvo poljoprivrede za navedenu problematiku napisalo je Program kontrole fascioloidoze u populaciji običnog jelena i srne na područjima visokog rizika u 2017. godini.

"Međutim, u tom Programu, prema teritorijalnom gledanju, Požeško-slavonska županija nije bila zahvaćena jer se pretpostavljalo da u našoj županiji jelenska divljač nije zaražena metiljem. Onda sam u koordinaciji sa županijskim lovačkim savezom potakao inicijativu prikupljanja uzoraka jetara običnog jelena nakon odstrela. Uspjeli smo prikupiti 14 uzoraka", otkriva Korov.

Uzorci su na analizu dostavljeni Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Od 14 jetara 8 ih je bilo zaraženo velikim američkim metiljem.

Jelen boluje, ali ne ugiba

"Uzorak možda i je relativno malen, ali je vrlo signifikantan. Do ove godine pretpostavljalo se da na području Požeško-slavonske županije jelenska divljač nije zaražena tim parazitom. Jelen zaražen velikim američkim metiljem gubi nešto na težini, ovisno o tome koliko parazita ima u sebi, njegova trofejna vrijednost pada, on boluje, ali ne ugiba", ističe Korov.

Najveća opasnost prijeti populaciji srna

Ali to se ne može reći za srneću divljač, koja je, vezano uz napad ovog parazita, najugroženija skupina.

"Srna obična nije otporna na velikog američkog metilja, već zaražena s manjim brojem parazita ugiba. Tako da najveća opasnost, realno, ne samo u Požeško-slavonskoj županiji nego u cijelom kontinentalnom dijelu Hrvatske, prijeti populaciji srne", pojašnjava Korov.

Prema spomenutom Programu, uništenje uzročnika bolesti počinje sanitarnim odstrelom vidno bolesnih grla, a širenje parazita na nova područja moguće je kontrolirati i suzbiti pravilnim liječenjem životinja.

Liječenje divljači

"Na područjima uz rijeku Savu i Dunav, gdje je i prije utvrđena bolest kod divljači, ići će se u liječenje divljači. Liječenje na otvorenom prostoru, u divljini, nije baš jednostavno. Lijek mora biti pomiješan u hranu, a nikad ne znate hoće li divljač prići toj hrani te koja jedinka će koliko pojesti", rekao je Korov.

Prema riječima našeg sugovornika, sljedeći korak je nastavljanje prikupljanja uzoraka zaraženih jetara, kako bi Požeško-slavonska županija bila dio visoko rizičnih područja koji će se uvrstiti u Program za 2018. godinu.

"Moja inicijativa je krenula s ciljem da uđemo Program kao županija i da jednim sistematskim pristupom budemo dio druge faze - liječenja divljači u prirodi", rekao je za kraj Hrvoje Korov.

Foto: Pixabay/RaphaelaFotografie

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor