Petar Mustapić već desetak godina vodi borbu s bršljanom koji nam guši šume

Bršljan, ta vazdazelena povijuša najveći je "predator“ u našim šumama, tvrdi Petar Mustapić iz Imotskog, jedan od rijetkih aktivista u borbi protiv bršljana koji već desetak godina pokušava dopisima, preko medija i na razne druge načine ukazati na problem i njegovu štetnost.

Nažalost, kaže, osim drvne mase, nestaje i staništa za brojne životinje. Prvenstveno ptice jer će uskoro preko osamdeset posto drveća u Imotskom polju biti potpuno uništeno - upravo "zahvaljujući" tom zelenom nametniku koji se u potrazi za svjetlom pomoću adventivnih korjenčića prihvaća za koru debla i raste visoko u krošnju. Naposljetku svojom visinom preraste i uguši svog domaćina

"On svojom bujnom krošnjom negativno djeluje na naše šume. Osim biljnog uništava i životinjski svijet. Za koju godinu neće biti mjesta za njihovo gniježđenje što znači da će nestati i ptica stanarica koje obitavaju na području Imotske krajine", upozorava dodajući da su, premda su ptice po njemu glavni raspršivači bršljana s obzirom da se hrane njegovim plodovima i putem izmeta šire ugroženo područje, ipak vrlo bitne za normalan razvoj flore i faune u našem kraju.

Stradanje bjelogoričnih stabala 

Kaže i da osim što "guši" šumu, činjenica je da i stablu i bršljanu treba voda iz tla jer taj biljni predator upravo u zemlji razvija uobičajni podzemni korijen za što je potrebno dostatna količina vlage. "U toj natjecateljskoj disciplini stradava neotporniji, u ovom slučaju jablanovi i ostala bjelogorična stabla pa zbog spomenutih utjecaja dolazi do slabljenja njihovog debla kojeg dodatno narušava povećanje bršljanove lisne mase, i do očekivanog rušenja", ističe Mustapić.

Po njemu veliki dio Imotskog polja, a i okolnih uzvisina i zapuštenih sela, pod potpunom su okupacijom ove invazivne vrste koja ruši sve pred sobom. Apelira stoga na nadležna tijela, Šumariju, Ministarstvo poljoprivrede, Javne ustanove i sve ostale da hitno nešto poduzmu ukoliko Imotskoj krajini žele spasiti njena pluća.

Naš sugovornik jedan je od rijetkih koji poduzima određene korake u sprječavanju njegovog daljnjeg širenja. Motikom, sjekrom, kosirem ili pilom "potkopaje“ korijenje zelenom "neprijatelju“ i sprječava daljnje rasprostranjivanje ovog, po mnogima, nametnika puzavca koji osvaja hrvatske šume. Drugog načina nema. S obzirom na to da ima čvrsto i duboko korijenje te listove otporne na herbicide, bez ručnog uklanjanja nema ni efikasnosti u borbi s njim.

Iza njega je na stotine uništenih bršljana. I ne samo u Imotskom polju, već i na otocima posebno na Braču gdje povremeno radi. Ljudi su mu se na početku smijali, priječili da uđe preko njihove međe, ali kada su vidjeli što radi i da je sve u dobroj namjeri da spasi šumu koja je već dobrano načeta, dali su mu odriješene ruke.

Mehaničko uništavanje jedino učinkovito 

Za njega je jedini pravi i najučinkovitiji način borbe protiv ove invazivne vrste, onaj mehaničkim putem.

"Bez mašklina i pile, male su šanse da ga uništite. Najučinkovitiji način je da ga iščupate s korjenom. U suprotnom on se ponovo oporavlja i nastavlja svoj pohod. Ako ne ide drugačije ajmo organizirati nekakve radne akcije", poziva. 

Ukoliko se nešto ne pokrene i ostale životinje će nestati paralelno sa šumom. Jer to neće više biti šuma, nego područje bogato niskom vegetacijom, a samim time bez uvjeta života za brojnu divljač.

Slična situacija je i u kanjonu Cetine gdje su golemi jablani već u čvrstom bršljanovom zagrljaju, a većina drugih bjelogoričnih stabala već se našla u rijeci, dok je preostali nagnuo do te mjere da je barem dodirnuo riječnu površinu.

"Trebamo se trgnuti. Svi, pa i lovci na način da tijekom proljetnih čišćenja terena i prosjecanja šume, svojim kosirima i pilama potkopavaju i ovog nametnika", poziva Petar Mustapić naglašavajući da samo zajedničkim snagama možemo doći do cilje. "A to je da naša polja i šume izuzmemo iz zagrljaja ovog najvećeg nametnika među predatorima", zaključio je.