• Paulovnija
  • 17.08.2017. 16:30

Paulovnija daje i drvni materijal i med i stočnu hranu

Znajući kako živimo u vrijeme kada je eksploatacija šuma dosegla, ili će za koju godinu doseći svoj vruhunac, ovo svestrano drvo dolazi još više do izražaja.

Foto: Bigstock/mailos
  • 7.950
  • 940
  • 0

Ministarstvo poljoprivrede je odredilo vrste koje se mogu uzgajati kao obnovljivi izvori energije, od johe, breze, kestena, graba, vrbe, jasena, topole i bagrema. To su, za razliku od pulovnije, autohtone vrste.

Kada se govori o paulovniji, najčešće se govori o hibridima Paulownia elongata, odnosno biljci prilagođenoj europskim klimatskim uvjetima, križancu Paulownia elongata i Paulownia fortunei. Rod paulovnija uključuje 20 različitih vrsta, u svijetu slovi kao najbrže rastuće drvo zbog čega se s pravom može nazvati drvom budućnosti.

Na tržištu postoji više tipova sadnog materijala:

Jednogodišnje sadnice

Radi se o najjačem i najizdržljivijem tipu sadnog materijala koji će u prvoj godini nakon čepiranja dati najbolje rezultate, a moguće ga je saditi u proljeće i u jesen. Jednogodišnje sadnice su odrvenjele biljke, cijele ili skraćene na dužinu od ca 50cm, sa golim korijenom, manja je potreba za održavanjem međuredova i korova u nultoj godini jer biljka započinje sa svojim rastom već na visini od pola metra.

Kontejnirane sadnice

Biljka će puno prije pretrpjeti šok od presađivanja i nastaviti sa rastom jer se presađuje sa zemljom u kojoj se nalazi.

Kontejnirane sadnice - mladice

Radi se o sadnicama prilagođenima za veće nasade gdje su cijena ulaganja i brzina sadnje od većeg značaja.

Drvo paulovnije se lako boji, a i medonosna je

Drvo vrste paulovnija lagano je i izuzetno čvrsto, svijetle je boje i lako se boji. Ima medonosna svojstva, jer u jednoj sezoni to drvo posađeno na jednom hektaru površine daje između 900 i 1.000 kilograma nektara, a otkupljuju se i nusproizvodi kao što je peletirana stočna hrana od lišća, koja služi za dohranu domaćih životinja, a pogodna je i za proizvodnju celuloze, biomase i etanola. Za 2-3 godine dostiže visinu od 10-12m. Za 7 godina dostigne debljinu promjera 30cm, a po jednoj biljci dostiže do 1m³ drveta.

Paulovniju nazivaju"drvo-feniks", budući da nakon sječe iz panja potjera novu mladicu koja se iznova može eksploatirati. Riječ je o nesumnjivo najbrže rastućem i najisplativijem stablu na Zemlji.

Višestruko korisna, koristi se i pri izradi sapuna

Paulovnija se u industriji i obrtništvu koristi za izradu glazbala, brodogradnji, zrakoplovnoj industriji, izradi dasaka za jedrenje, montažnih kuća, građe, stolarije, parketa, furnira, namještaja, igračaka i drugih predmeta od drveta. Vlaknasta struktura sa zračnim porama, te otpornost na vlagu uz postojanu formu pri ekstremnim uvjetima, čine je izvrsnim izolacijskim materijalom koji se zbog ovih osobina koristi i pri izradi sapuna.

U energetskoj se namjeni koristi za izradu peleta i bioetanola, budući da ima iznimno visoku energetsku vrijednost. U režimu energetske sadnje, sadi se na razmak 2 x 3 ili 2 x 2 metra, dakle između 1600 i 2500 sadnica po hektaru.

Paulovnija kao stočna hrana koristi se zbog visokog udjela bjelančevina (20%) i različitih mikroelemenata, što je čini iznimno kvalitetnim i probavljivim krmivom. Za proizvodnju stočne hrane sadi se u sklopu 4.000 biljaka po hektaru koje se kose kada porastu 80-90 centimetara i daju 6 do 7 otkosa na godinu.

Med je poput bagremovog

Paulovnija je i medonosno drvo, a cvjetovi se koriste i u farmaceutskoj industriji. Listovi promjera oko 70 centimetara sadrže do 15% dušika, pa se rabe i u proizvodnji kvalitetnog humusa. Med od paulovnije je kvalitetan, svjetli, jasan, vrlo svijetao i aromatičan, po boji se može usporediti s bagremovim medom. Ljekovit je i može pomoći u liječenju bronhitisa i drugih respiratornih bolesti, a također poboljšati rad žuči i jetre i probave općenito.

Neinvazivna vrsta raste i na škrtom tlu

Paulovnija za otprilike 8 - 10 godina može prozvesti otprilike 1m³ po stablu. Riječ je o neinvazivnoj vrsti koja uspijeva i na vrlo škrtom tlu. Zbog visokog udjela tanina koji posjeduje razvila je otpornost prema različitim štetočinama, pa zaštita od kukaca i bolesti gotovo da i nije potrebna. Možebitno je potrebna zaštita od divljači u početnom razdoblju, dok su biljke još mlade.

Paulovnija je čvrsto drvo, a istodobno i najlakše poznato drvo težine 272 - 336 kg/m3 (prosječno 304 kg/m3). Drvo je svijetlo i gotovo bez čvorova s otpornošću na savijanje i uvijanje, što ga čini savršenim za rezbarenje. Vatrootporna točka - točka paljenja je dvostruko veća (400° C) od borovine, što je posebno zanimljivo za obalna područja koja su ljeti izložena povećanom riziku od požara.

Dostiže visoku cijenu

Kubični metar u režimu industrijske sadnje, na svjetskom tržištu dostiže visoku cijenu. Paulovnija se na svjetskim burzama najčešće prodaje pod svojim japanskim imenom "kiri". Budući da se za industrijske svrhe sadi na razmak 5 x 4 ili 4 x 4 metra, sadi se između 500 i 625 sadnica po hektaru. Hektar zemljišta sa 625 stabala paulovnija za 3 godine donese nevjerojatnih 57 tona drvne mase, a za 8-10 godina čak mogućih 190 tona.

Nakon treće godine stablo ima prosječno 0,3 m3 drveta i moguće ga je eksploatirati 8 puta jer će nakon svake sječe potjerati novu mladicu koja kroz 3 godine ponovno postiže oko 0,3 m³ drveta.

Uz dovoljno znanja sadnja te vrste može biti vrlo unosna. Poljoprivrednici ne mogu ostvariti potpore.

Hrvatski zakon i paulovnija

Zakon u RH predviđa da svatko tko želi posaditi neku stranu biljku (nedomicilnu), pa tako i paulovniju, mora za to ishoditi dozvolu od Ministarstva zaštite okoliša i prirode. U zahtjevu prema Ministarstvu, osim katastarske čestice, vrste (stručni naziv) i broja, nužno je navesti i dobavljača sadnica. Dakle mora postojati dokaz o nabavi od legalnih dobavljača. Svaka osoba (pravna ili fizička) Ministarstvu zaštite okoliša i prirode podnosi "zahtjev za dozvolu sadnje".

Foto: Bigstock/mailos


Povezana biljna vrsta

Paulovnija

Paulovnija

Sinonim: - | Engleski naziv: Paulownia, Princess tree, Empress tree | Latinski naziv: Paulownia tomentosa

Paulovnija je drvenasta biljka koja je dobila ime po Ani Pavlovni, kćeri ruskoga cara Pavla I. Radi se o drvenastoj biljci iz porodice Scrophulariaceae. Sve biljke iz porodice... Pročitaj više »

Tagovi

Paulovnija Sadnja Dozvola Koristi


Autorica

Renata Dragović

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi