• Svjetski dan borbe protiv dezertifikacije
  • 10.08.2017. 15:00

Održivim korištenjem tla protiv stvaranja pustinja

Ulaganjem u zdravo tlo, ulažemo u zdravu hranu i zdrav život. Šuma i ovdje ima nezaobilaznu ulogu. Štiti tlo od erozije, zaustavlja dezertifikacija, pruža zaklon i hranu.

Foto: Pixabay/Picography
  • 876
  • 162
  • 0

Dezertifikacija je proces oštećenja zemljišta koji se događa širom svijeta kao posljedica ljudskog djelovanja i klimatskih promjena. Procjenjuje se da je u svijetu dezertifikacijom direktno ugroženo više od milijardu ljudi u preko 110 zemalja. Problem dezertifikacije je naročito izražen u subsaharskom području Afrike, Sahelu i istočnom rtu Afrike, gdje se do 2020. godine predviđa migracija 60 milijuna ljudi iz subsaharske Afrike u sjevernu Afriku i Europu.

Kako bi skrenula pažnju javnosti na globalni problem degradacije zemljišta i predstavila provedbu Konvencije Ujedinjenih Naroda za suzbijanje dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom, osobito u Africi (UNCCD - United Nations Convention to Combat Desertification), Generalna Skupština Ujedinjenih Naroda proglasila je 1995. godine 17. lipnja Svjetskim danom suzbijanja dezertifikacije. Svjetski dan suzbijanja dezertifikacije 2017. godine posvećen je važnosti održivog gospodarenja zemljištem kao preduvjeta za održive gospodarske aktivnosti, očuvanje okoliša i kvalitete života ljudi i prirodnih ekosustava te zdravog i produktivnog tla. Također, kroz obilježavanje ovogodišnjeg 17. lipnja obratit će se veća pozornost na vezu između degradacije zemljišta i migracije stanovništva te poslati snažna poruka o tome kako zemljište doprinosi održivosti, stabilnosti i sigurnosti diljem svijeta.

Potrebno osigurati održivo korištenje tla

U Hrvatskoj su u većoj ili manjoj mjeri prisutni degradacijski procesi poput erozije, smanjenja organske tvari tla, zbijanja tla i gubitka biološke raznolikosti. U tematskoj strategiji EU-a za zaštitu tla istaknuta je potreba da se osigura održivo korištenje tlima. Za to je potrebno spriječiti daljnje propadanje tla i očuvati njegove funkcije te obnoviti degradirana tla. U Planu za Europu koja učinkovito raspolaže resursima iz 2011., dijelu strategije Europa 2020., propisano je da će do 2020. politike EU-a uzimati u obzir izravne i neizravne utjecaje na uporabu zemljišta u EU-u i u svijetu te da će stopa izgrađenosti zemljišta biti na putu k ostvarenju cilja neto neprenamjene zemljišta do 2050.

Zanimljive podatke o prenamjeni zemljišta u Hrvatskoj od 1980-te pa do 2012-te iznosi Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Analizom promjena za razdoblje 1990. - 2006. godina može se zaključiti da su promjene na prostoru Hrvatske manje od prosjeka promjena u Europi. U razdoblju prije Domovinskog rata (1980-1990.) postojala su dva dominantna trenda promjena: povećanje umjetnih površina, osobito u obalnom području i u neposrednoj blizini većih naselja, te zapuštanje poljoprivrednog područja. Ta dva procesa su međusobno povezana.

Napuštanjem poljoprivrede u ruralnim područjima ljudi se sele u gradove. U ruralnim područjima dolazi do zapuštanja poljoprivrednih površina i cjelokupnog seoskog prostora te njihovo zaraštanje. Dolaskom ljudi, u gradovima se povećava površina bilo zbog gradnje stambenog prostora, bilo zbog širenja infrastrukture i gospodarskih površina. Osim toga, značajno su se povećale površine zahvaćene sukcesijom (povećanje površina kontinentalne i mediteranske grmolike vegetacije) na napuštenim poljoprivrednim površinama u ruralnom prostoru te obrastanjem opožarenih područja.

U razdoblju od 1990. do 2000. godine Hrvatsku se može "podijeliti" na dva dijela: područje zahvaćeno ratom i ostalo područje. U područjima koji su bili zahvaćeni ratom, početkom 90-tih evidentne su velike minirane površine te u samim godinama zastoj aktivnosti bilo da se radi o poljoprivredi ili gospodarstvu. Posljedica toga su procesi: zapuštanje poljoprivrednog područja neobrađivanjem, zapuštanje dijelova nepovezanih gradskih područja, industrijskih i komercijalnih objekata, cestovne i željezničke mreže i pripadajućeg zemljišta, obrastanje zapuštenih područja prirodnim travnjacima, kontinentalnom i mediteranskom grmolikom vegetacijom te sukcesija šume na tim područjima.

Smanjenje i sukcesija šume

U području RH koje nije bilo izravno zahvaćeno ratnim djelovanjem dominantni procesi su bili: širenje nepovezanih gradskih područja, širenje industrijskih i komercijalnih objekata te širenje cestovne i željezničke mreže i pripadajućeg zemljišta. Nakon rata, u razdoblju 2000. - 2012. godina povećava se ljudska aktivnost na način da se povećavaju umjetne površine i poljoprivredna područja. Povećanje umjetnih površina karakterizirano je intenzivnom izgradnjom autocesta te proširenjem naselja. Povećanje površine poljoprivrednog područja revitalizacijom i rekultivacijom poljoprivrednih površina nakon razminiranja ali i zauzimanjem novih površina.

Posljedica oba ta procesa je smanjenje i sukcesije šume. U razdoblju 2006. - 2012. godina nastavlja se širenje umjetnih površina (povećanjem površine nepovezanih gradskih područja te izgradnjom industrijskih, komercijalnih i transportnih objekata), širenje poljoprivrednog područja osvajanjem novih površina (na račun poluprirodnih područja) ili okrupnjavanjem usitnjenih mozaičnih poljoprivrednih površina te smanjenje površine šuma i poluprirodnih područja.

Promatrajući cijelo analizirano razdoblje (1980. - 2012.) može se zaključiti da je u tom razdoblju od oko 30 godina došlo do značajnog povećanja umjetnih površina, smanjenje površine poljoprivrednog područja u početku razdoblja te ponovo povećanje površina pri kraju proučavanog razdoblja, konstantno smanjenje površina šuma i poluprirodnih područja, blago povećanje površine vlažnih područja te male oscilacije vodenih površina. Analiza promjena u zaštićenim područjima (nacionalni parkovi i parkovi prirode) pokazala je da su ti prostori u velikoj mjeri pošteđeni većih pritisaka za prenamjenom i da se utvrđene mjere zaštite uspješno provode.

Naime, u tim su prostorima najprisutnije promjene koje su rezultat prirodnih procesa, a učinjenje i značajan napredak u planskom pristupu upravljanju zaštićenim područjima. Tlo je bitan resurs za život i gospodarstvo. Ono pruža ključne usluge ekosustava, uključujući opskrbu hranom, vlaknima i biomasom za obnovljivu energiju, sekvestraciju ugljika, pročišćavanje vode i reguliranje poplava te opskrbu sirovinama i građevinskim materijalom. Tlo je ograničen i iznimno osjetljiv resurs koji u EU-u sve više propada. Nije vjerojatno da će zemljište zahvaćeno urbanim razvojem i infrastrukturom, a većinom je riječ o poljoprivrednom zemljištu, biti vraćeno u prirodno stanje; a povećava se i cjepkanje staništa.

Nezaobilazna uloga šume

Zaštita tla neizravno je obuhvaćena postojećim politikama EU-a u područjima kao što su poljoprivreda, voda, otpad, kemikalije i sprečavanje industrijskog onečišćenja. Ciljem održivog razvoja traži se da države suzbijaju dezertifikaciju, obnove degradirano zemljište i tlo, uključujući zemljišta zahvaćena dezertifikacijom, sušom i poplavama, te da teže ostvarenju „svijeta bez propadanja zemljišta” do 2030.

Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, u Hrvatskoj je 90% površine zemljišta izloženo eroziji vodom i vjetrom različitog intenziteta. To je posebno izraženo u krškom području, gdje je erozija ponegdje dosegnula geološku podlogu (Istra). U Hrvatskoj, prema posljednjim podacima, stopa erozije vodom je 3,09 tona po hektaru godišnje, što je blizu europskog prosjeka (2,46 tona). U borbu protiv dezertifikacije i zaštite tla krenula je i velika Kina, inače jedan od najvećih svjetskih zagađivača. Naime, kineski zakonodavci pišu novi zakon o zaštiti tla. Zakon obećava sredstva i nacionalni cenzus o poboljšanju tla koji će se nadopunjavati svakih deset godina.

Strogi sustav zaštite okoliša poboljšat će kvalitetu tla, osigurati sigurnu poljoprivrednu proizvodnju, javno zdravlje i održivost resursa tla. Bit će uspostavljena mreža stanica za praćenje u kojima će se prikupljati podaci i druge informacije koje će međusobno dijeliti vlasti zadužene za ekološka, poljoprivredna, stambena, šumarska, zdravstvena pitanja i pitanja zemljišnih resursa. Vlasti u čijoj je nadležnosti zaštita okoliša objavljivat će informacije o uvjetima tla, te će one također središnjim i lokalnim vladama morati slati prevencijske planove o sprječavanju zagađenja. Nacrta zahtijeva da svakoj izgradnji koja bi mogla dovesti do zagađenja tla prethode evaluacije utjecaja na okoliš i te da se primjenjuju mjere predostrožnosti.

Tvrtke koje su uključene u proizvodnju, korištenje, pohranu, transport, recikliranje i odlaganje zagađivača moraju pratiti i prijavljivati vlastima godišnji volumen istovara i prijevoza kako bi se spriječilo da toksične tvari uđu u tlo. Zdravo tlo donosi nam hranu na stol i omogućava život kakav vodimo i poznajemo. Ulaganjem u zdravo tlo, ulažemo u zdravu hranu i zdrav život. Valjda smo toga svjesni ili bi barem trebali biti. Šuma i ovdje ima nezaobilaznu ulogu. Štiti tlo od erozije, zaustavlja dezertifikacija, pruža zaklon i hranu. Očuvanim šumama osiguravamo očuvano i zdravo tlo te naravno očuvanu i zdravu okolinu za vlastiti život.

Autorica: Irena Devčić

Foto: Pixabay/Picography


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Dezertifikacija Svjetski dan Zaštita okoliša


Partner

Hrvatske Šume d.o.o.

Ulica Farkaša Vukotinovića 2, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: darko.biscan@hrsume.hr web: http://www.hrsume.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi